Tarifni broj · Odjeljak VI
3826: Biodizel i njegove mješavine, bez sadržaja naftnih ulja ili ulja dobivenih od bitumenskih minerala ili s masenim udjelom tih ulja manjim od 70 %
- 6,5 %EU
- 30 %Turska
- 4,6 %–6,5 %SAD
- 6 %–6,5 %UK
- 22,2 mlr. USDSvjetska trgovina u 2024.
Tarifni broj 3826 nema daljnje raščlambe na šest znamenaka: cijeli tarifni broj odgovara tarifnom podbroju 3826.00 u poglavlju 38 (razni kemijski proizvodi).
U Kombiniranoj nomenklaturi EU-a tarifni broj 3826 obuhvaća 2 tarifne oznake; carina za treće zemlje iznosi 6,5 %.
Tarifni broj 3826 u turskoj carinskoj tarifi dijeli se na 4 tarifne oznake, a zakonska stopa iznosi 30 %.
U carinskoj tarifi SAD-a (HTS) tarifni broj 3826 obuhvaća 2 tarifne oznake; opća carina kreće se od 4,6 % do 6,5 % (prosječno 5,6 %).
Tarifni broj 3826 u carinskoj tarifi Ujedinjene Kraljevine dijeli se na 10 tarifnih oznaka, a carina za treće zemlje kreće se od 6 % do 6,5 %.
U 2024. u svijetu je izvezeno robe iz tarifnog broja 3826 u vrijednosti od 22,2 mlr. USD (−28,2 % u odnosu na prethodnu godinu).
Na čelu ljestvice izvoznika: Nizozemska (4 mlr. USD), na drugome mjestu: Belgija.
Najveći kupac na svjetskom tržištu: Nizozemska, s uvozom od 5,3 mlr. USD.
Mjesto na ljestvici izvoznika – Hrvatska: 31. od 74, s izvozom od 47,9 mil. USD.
Hrvatska je uvezla robu u vrijednosti od 1,6 mil. USD.
Usporedba carinskih stopa
Turska carinska tarifa navodi zakonsku stopu utvrđenu Zakonom o carinskoj tarifi br. 474. Stopa koja se primjenjuje pri uvozu utvrđuje se Odlukom o uvoznom režimu i može biti niža ili ovisiti o zemlji podrijetla.
Tarifni podbrojevi 1
Svjetska trgovina u 2024.
Vrijednost trgovine (USD) nema prijavljene trgovine < 16,6 mil. USD16,6 mil. USD+194,1 mil. USD+608,1 mil. USD+> 3,8 mlr. USD
Izvoz: 74
- Nizozemska: 4 mlr. USD
- Belgija: 3,8 mlr. USD
- Njemačka: 3,8 mlr. USD
- Španjolska: 1,8 mlr. USD
- Kina: 1,4 mlr. USD
- Malezija: 894,5 mil. USD
- Sjedinjene Američke Države: 873 mil. USD
- Italija: 608,1 mil. USD
- Kanada: 557,9 mil. USD
- Bugarska: 522,5 mil. USD
- Francuska: 494,8 mil. USD
- Ujedinjeno Kraljevstvo: 398,7 mil. USD
- Poljska: 372,8 mil. USD
- Austrija: 319,6 mil. USD
- Argentina: 292,1 mil. USD
- Indonezija: 235,2 mil. USD
- Latvija: 218,9 mil. USD
- Južna Koreja: 194,1 mil. USD
- Litva: 180,7 mil. USD
- Danska: 154 mil. USD
- Tajvan: 131,2 mil. USD
- Češka: 128,4 mil. USD
- Mađarska: 118,3 mil. USD
- Brazil: 106,4 mil. USD
- Slovačka: 82,3 mil. USD
- Portugal: 78,3 mil. USD
- Grčka: 59,6 mil. USD
- Tajland: 57,6 mil. USD
- Norveška: 55,9 mil. USD
- Švicarska: 51 mil. USD
- Hrvatska: 47,9 mil. USD
- Švedska: 44,8 mil. USD
- Finska: 34,2 mil. USD
- Irska: 32,7 mil. USD
- Singapur: 17,5 mil. USD
- Ujedinjeni Arapski Emirati: 16,6 mil. USD
- Paragvaj: 15,6 mil. USD
- Ukrajina: 12,4 mil. USD
- Malta: 11,9 mil. USD
- Pakistan: 11,7 mil. USD
- Japan: 10,8 mil. USD
- Filipini: 8,8 mil. USD
- Urugvaj: 8,7 mil. USD
- Tunis: 6,6 mil. USD
- Egipat: 4,3 mil. USD
- Gvatemala: 3,2 mil. USD
- Turska: 2 mil. USD
- Rumunjska: 1,3 mil. USD
- Peru: 892,8 tis. USD
- Slovenija: 664,1 tis. USD
- Južnoafrička Republika: 292,5 tis. USD
- Australija: 232,6 tis. USD
- Estonija: 229,4 tis. USD
- Papua Nova Gvineja: 174,8 tis. USD
- Indija: 147,3 tis. USD
- Luksemburg: 129,6 tis. USD
- Kuvajt: 124,6 tis. USD
- Saudijska Arabija: 99,5 tis. USD
- Bosna i Hercegovina: 34,8 tis. USD
- Rusija: 23,2 tis. USD
Vrijednost trgovine (USD) nema prijavljene trgovine < 98,8 tis. USD98,8 tis. USD+31,6 mil. USD+269,8 mil. USD+> 2,2 mlr. USD
Uvoz: 127
- Nizozemska: 5,3 mlr. USD
- Belgija: 2,8 mlr. USD
- Francuska: 2,5 mlr. USD
- Njemačka: 2,2 mlr. USD
- Sjedinjene Američke Države: 1,8 mlr. USD
- Italija: 955 mil. USD
- Ujedinjeno Kraljevstvo: 908,1 mil. USD
- Kanada: 782,6 mil. USD
- Španjolska: 750,5 mil. USD
- Poljska: 493,6 mil. USD
- Švedska: 463,4 mil. USD
- Norveška: 402 mil. USD
- Slovenija: 269,8 mil. USD
- Rumunjska: 257,5 mil. USD
- Švicarska: 239,9 mil. USD
- Austrija: 231,9 mil. USD
- Slovačka: 214,3 mil. USD
- Singapur: 210,7 mil. USD
- Češka: 166,4 mil. USD
- Bugarska: 153,6 mil. USD
- Peru: 141 mil. USD
- Litva: 140,8 mil. USD
- Irska: 134,3 mil. USD
- Malezija: 125,5 mil. USD
- Danska: 120,3 mil. USD
- Mađarska: 98,4 mil. USD
- Latvija: 80,6 mil. USD
- Portugal: 55,5 mil. USD
- Filipini: 44,9 mil. USD
- Island: 40,9 mil. USD
- Grčka: 31,8 mil. USD
- Finska: 31,6 mil. USD
- Kina: 24,8 mil. USD
- Južna Koreja: 20,3 mil. USD
- Cipar: 18,9 mil. USD
- PUP Hong Kong Kina: 10,9 mil. USD
- Gibraltar: 4,6 mil. USD
- Belize: 3,2 mil. USD
- Azerbajdžan: 3,2 mil. USD
- Tajland: 2,4 mil. USD
- Estonija: 2,3 mil. USD
- Turska: 2,3 mil. USD
- Hrvatska: 1,6 mil. USD
- Luksemburg: 1 mil. USD
- Japan: 825,8 tis. USD
- Tajvan: 627,5 tis. USD
- Panama: 599 tis. USD
- Srbija: 534,6 tis. USD
- Meksiko: 452,8 tis. USD
- Kazahstan: 428,1 tis. USD
- Brazil: 391 tis. USD
- Curaçao: 358,1 tis. USD
- Tunis: 305,2 tis. USD
- Vijetnam: 299,5 tis. USD
- Australija: 297,2 tis. USD
- Ujedinjeni Arapski Emirati: 293,9 tis. USD
- Izrael: 167 tis. USD
- Pakistan: 152,6 tis. USD
- Indija: 139,9 tis. USD
- Indonezija: 111,8 tis. USD
Najveći izvoznici
| Mjesto | Država | Vrijednost | Udio |
|---|---|---|---|
| 1 | 4 mlr. USD | 18 % | |
| 2 | 3,8 mlr. USD | 17,2 % | |
| 3 | 3,8 mlr. USD | 17,1 % | |
| 4 | 1,8 mlr. USD | 8 % | |
| 5 | 1,4 mlr. USD | 6,1 % | |
| 6 | 894,5 mil. USD | 4 % | |
| 7 | 873 mil. USD | 3,9 % | |
| 8 | 608,1 mil. USD | 2,7 % | |
| 9 | 557,9 mil. USD | 2,5 % | |
| 10 | 522,5 mil. USD | 2,3 % |
Najveći uvoznici
| Mjesto | Država | Vrijednost | Udio |
|---|---|---|---|
| 1 | 5,3 mlr. USD | 23,9 % | |
| 2 | 2,8 mlr. USD | 12,7 % | |
| 3 | 2,5 mlr. USD | 11,2 % | |
| 4 | 2,2 mlr. USD | 9,8 % | |
| 5 | 1,8 mlr. USD | 8 % | |
| 6 | 955 mil. USD | 4,3 % | |
| 7 | 908,1 mil. USD | 4,1 % | |
| 8 | 782,6 mil. USD | 3,5 % | |
| 9 | 750,5 mil. USD | 3,4 % | |
| 10 | 493,6 mil. USD | 2,2 % |
Napomene
Napomene
1. Ovo poglavlje ne obuhvaća:
a) pojedinačne kemijski određene elemente ili spojeve, s izuzetkom sljedećeg:
1. umjetnoga grafita (tarifni broj 3801);
2. insekticida, rodenticida, fungicida, herbicida, sredstava protiv klijanja, sredstava za reguliranje rasta bilja, dezinficijensa i sličnih proizvoda, pripremljenih u oblicima ili pakiranjima opisanim u tarifnom broju 3808;
3. proizvoda pripremljenih kao punjenja za aparate za gašenje požara ili kao protupožarne granate (tarifni broj 3813);
4. certificiranih referentnih materijala, navedenih u sljedećoj napomeni 2;
5. proizvoda navedenih u sljedećoj napomeni 3 (a) ili 3 (c);
b) mješavine kemijskih proizvoda s prehrambenim proizvodima ili drugim tvarima hranidbene vrijednosti, vrsta koje se rabi u pripremi prehrambenih proizvoda (najčešće, tarifni broj 2106);
c) proizvode iz tarifnog broja 2404;
d) trosku, pepeo i ostatke (uključujući i taloge osim kanalizacijskih) koje sadrže kovine, arsen ili njihove mješavine i udovoljavaju zahtjevima napomene 3 (a) ili 3(b) uz poglavlje 26 (tarifni broj 2620);
f) istrošene katalizatore vrsta koje se rabi pri ekstrakciji običnih kovina ili proizvodnji kemijskih spojeva od običnih kovina (tarifni broj 2620), istrošene katalizatore vrsta koje se rabi za ponovno dobivanje plemenitih kovina (tarifni broj 7112) ili katalizatore koji se sastoje od kovina ili slitina kovina u obliku, na primjer, finog praha ili tkane mrežice (odsjeka XIV ili XV).
2.
A. U smislu tarifnog broja 3822, pod pojmom „certificirani referentni materijali” podrazumijeva se referentne materijale koje prati certifikat s iskazanim certificiranim (potvrđenim) vrijednostima, metodama korištenim da bi se ove vrijednosti utvrdile i stupnjem sigurnosti vezanim uz svaku pojedinu vrijednost, prikladne za analitičke namjene, kalibriranje ili referentne svrhe.
B. S izuzetkom proizvoda iz poglavlja 28 ili 29, za razvrstavanje certificiranih referentnih materijala, tarifni broj 3822 ima prednost u odnosu na sve ostale tarifne brojeve nazivlja.
3. U tarifni se broj 3824, a ne u druge tarifne brojeve nomenklature, razvrstava sljedeću robu:
a) kultivirane kristale (osim optičkih elemenata) pojedinačne mase ne manje od 2,5 g, od magnezijevog oksida ili od halida alkalijskih ili zemno-alkalijskih kovina;
b) fuzelno ulje; dippelovo ulje;
c) pripravke za brisanje tinte, pripremljene u pakiranja za pojedinačnu prodaju;
d) korektore za matrice i ostale korekturne tekućine i korekturne trake (osim onih iz tarifnog broja 9612), pripremljene u pakiranjima za pojedinačnu prodaju; i
e) taljive keramičke mjerače temperature u pećima (na primjer, Segerove stošce).
4. U cijelom se nazivlju, pod pojmom „gradski otpad” podrazumijeva otpad vrsta koje se prikuplja iz kućanstva, hotela, restorana, bolnica, prodavaonica, ureda itd., otpad nastao pri uređenju i asfaltiranju putova, kao i otpad nastao izgradnjom ili rušenjem građevina. Gradski otpad općenito sadrži različite vrste materijala kao što su plastične mase, guma, drvo, papir, tekstil, staklo, kovine, prehrambene proizvode, odbačeno pokućstvo i druge oštećene ili odbačene proizvode. Međutim, pojam „gradski otpad” ne uključuje:
a) pojedinačne materijale ili proizvode izdvojene iz otpada, kao što su plastika, guma, drvo, papir, tekstil, staklo ili kovine, električni i elektronički otpad i ostaci (uključujući istrošene baterije), koje se razvrstava u odgovarajuće tarifne brojeve nomenklature;
b) industrijski otpad;
c) otpadne farmaceutske proizvode definirane napomenom 4 (k) uz poglavlje 30; ili
d) klinički otpad definiran sljedećom napomenom 6 (a).
5. U smislu tarifnog broja 3825, pod pojmom „kanalizacijski mulj” podrazumijeva se mulj (talog) koji nastaje u postrojenjima za obradu gradskih otpadnih voda, a uključuje predobrađeni otpad ove vrste, izmet i nestabilizirani mulj. Stabilizirani se mulj, ako je prikladan za uporabu kao gnojivo, isključuje (poglavlje 31).
6. U smislu tarifnog broja 3825, pod pojmom „ostali otpadi” podrazumijeva se:
a) klinički otpad, odnosno zagađeni otpad što nastaje prilikom medicinskih istraživanja, dijagnostike, liječenja ili drugih medicinskih, kirurških, zubarskih ili veterinarskih postupaka, a često sadrži patogene i farmaceutske tvari što zahtijeva posebne postupke odlaganja (na primjer, onečišćene odore, rabljene rukavice, rabljene igle za injekcije);
b) otpadna organska otapala;
c) otpadne tekućine od obrade kovina, hidraulične tekućine, kočione tekućine, tekućine protiv smrzavanja; i
d) ostali otpadi iz kemijske industrije ili srodnih industrija.
Međutim, pod pojmom „ostali otpadi” ne podrazumijeva se otpade koji sadrže uglavnom naftna ulja ili ulja dobivena od bitumenskih minerala (tarifni broj 2710).
7. Za potrebe tarifnog broja 3826, pod pojmom „biodizel” podrazumijevaju se monoalkilni esteri masnih kiselina vrsta koje se rabi kao gorivo, dobiveni od životinjskih, mikrobnih ili biljnih masti i ulja neovisno jesu li rabljeni ili ne.
Pitanja i odgovori
Pod koji se tarifni broj razvrstava: biodizel i njegove mješavine, bez sadržaja naftnih ulja ili ulja…?
Ta se roba razvrstava u tarifni broj 3826 Harmoniziranog sustava, unutar poglavlja 38, u odjeljku VI. Kombinirana nomenklatura EU-a tu oznaku dalje raščlanjuje na osam znamenaka.
Kolika je uvozna carina za tarifni broj 3826 u EU-u?
U Kombiniranoj nomenklaturi EU-a carina za treće zemlje za 2 tarifne oznake unutar tarifnog broja 3826 iznosi 6,5 %. To je stopa za robu iz zemalja koje s EU-om nemaju povlašteni sporazum; povlaštene stope, antidampinške pristojbe i PDV nisu uključeni.
Kolika je carina za tarifni broj 3826 u SAD-u?
U carinskoj tarifi SAD-a (HTS) opća carina kreće se od 4,6 % do 6,5 %. Povlaštene stope i dodatne carine nisu uključene.
Koja država najviše izvozi ovu robu?
Nizozemska, s izvozom od 4 mlr. USD u 2024. Udio u svjetskom izvozu: 18 %.
Na kojem je mjestu Hrvatska među izvoznicima ove robe?
U 2024. Hrvatska je s izvozom od 47,9 mil. USD na 31. mjestu od ukupno 74 izvoznika.