Kombinirana nomenklatura EU-a · oznaka KN · HS 1104.23
✓ Može se koristiti u carinskoj deklaraciji Podaci: Kombinirana nomenklatura EU-a, na snazi od 1. siječnja 2026. · provjereno 24. listopada 2026.
Uvoz: EU
Davanja povrh carine i uvjeti koje roba mora ispuniti na granici.
Stopa koju svaka država članica primjenjuje na robu s ovom oznakom, prema bazi podataka Komisije Taxes in Europe. Snižena stopa može obuhvaćati samo dio robe pod oznakom: provjerite nacionalne propise o PDV-u.
Austrija 10 % snižena stopa 
Belgija 6 % snižena stopa 
Bugarska 20 % 
Cipar 5 % snižena stopa 
Češka 12 % snižena stopa 
Danska 25 % 
Estonija 24 % 
Finska 13,5 % snižena stopa 
Francuska 5,5 % snižena stopa 
Grčka 6 % / 13 % snižena stopa 
Hrvatska 25 % 
Irska 23 % 
Italija 10 % snižena stopa 
Latvija 21 % 
Litva 21 % 
Luksemburg 3 % snižena stopa 
Mađarska 27 % 
Malta 0 % snižena stopa 
Nizozemska 9 % snižena stopa 
Njemačka 7 % snižena stopa 
Poljska 5 % snižena stopa 
Portugal 23 % 
Rumunjska 11 % snižena stopa 
Slovačka 19 % snižena stopa 
Slovenija 9,5 % snižena stopa 
Španjolska 21 % 
Švedska 6 % snižena stopa TEDB · 26. listopada 2026.
| Sporazum ili program | Zemlje | Stopa |
|---|---|---|
| standardna stopa (bez sporazuma) | — | 152 €/t |
| GSP-EBA (poseban dogovor za najnerazvijenije zemlje - Everything But Arms) | Afganistan, Angola, Bangladeš, Benin i još 42Afganistan, Angola, Bangladeš, Benin, Burkina Faso, Burundi, Butan, Čad, Džibuti, Eritreja, Etiopija, Gambija, Gvineja, Gvineja Bisau, Haiti, Jemen, Južni Sudan, Kambodža, Kiribati, Komori, Kongo - Kinshasa, Laos, Lesoto, Liberija, Madagaskar, Malavi, Mali, Mauretanija, Mjanmar (Burma), Mozambik, Nepal, Niger, Ruanda, Salomonovi Otoci, Senegal, Sijera Leone, Somalija, Srednjoafrička Republika, Sudan, Sveti Toma i Princip, Tanzanija, Timor-Leste, Togo, Tuvalu, Uganda, Zambija | Bez carine |
| CARIFORUM | Antigva i Barbuda, Bahami, Barbados, Belize i još 10Antigva i Barbuda, Bahami, Barbados, Belize, Dominika, Dominikanska Republika, Grenada, Gvajana, Jamajka, Surinam, Sveta Lucija, Sveti Kristofor i Nevis, Sveti Vincent i Grenadini, Trinidad i Tobago | Bez carine |
| OCT (Prekomorske zemlje i teritoriji) | Antarktika, Aruba, Curaçao, Francuska Polinezija i još 8Antarktika, Aruba, Curaçao, Francuska Polinezija, Francuski Južni Teritoriji, Grenland, Karipski otoci Nizozemske, Nova Kaledonija, Saint Barthélemy, Sint Maarten, Sveti Petar i Mikelon, Wallis i Futuna | Bez carine |
| SADC EPA | Bocvana, Esvatini, Namibija | Bez carine |
| Zemlje Istočne i Južne Afrike | Mauricijus, Sejšeli, Zimbabve | Bez carine |
| sporazum EU–Andora | Andora | Bez carine |
| sporazum EU–Albanija | Albanija | Bez carine |
| sporazum EU–Bosna i Hercegovina | Bosna i Hercegovina | Bez carine |
| sporazum EU–Kanada | Kanada | Bez carine |
| sporazum EU–Obala Bjelokosti | Obala Bjelokosti | Bez carine |
| sporazum EU–Kamerun | Kamerun | Bez carine |
| sporazum EU–Ekvador | Ekvador | Bez carine |
| sporazum EU–Egipat | Egipat | Bez carine |
| Povlašteno podrijetlo u skladu sa Sporazumom u obliku razmjene pisama između Europske unije i Kraljevine Maroka o izmjeni protokolâ 1. i 4. uz Euromediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, te Kraljevine Maroka, s druge strane. | Zapadna Sahara | Bez carine |
| sporazum EU–Fidži | Fidži | Bez carine |
| sporazum EU–Ujedinjeno Kraljevstvo | Ujedinjeno Kraljevstvo | Bez carine |
| sporazum EU–Gruzija | Gruzija | Bez carine |
| sporazum EU–Gana | Gana | Bez carine |
| sporazum EU–Izrael | Izrael | Bez carine |
| sporazum EU–Island | Island | Bez carine |
| sporazum EU–Jordan | Jordan | Bez carine |
| sporazum EU–Japan | Japan | Bez carine |
| sporazum EU–Kenija | Kenija | Bez carine |
| sporazum EU–Južna Koreja | Južna Koreja | Bez carine |
| sporazum EU–Libanon | Libanon | Bez carine |
| sporazum EU–Maroko | Maroko | Bez carine |
| sporazum EU–Moldavija | Moldavija | Bez carine |
| sporazum EU–Crna Gora | Crna Gora | Bez carine |
| sporazum EU–Sjeverna Makedonija | Sjeverna Makedonija | Bez carine |
| sporazum EU–Peru | Peru | Bez carine |
| sporazum EU–Papua Nova Gvineja | Papua Nova Gvineja | Bez carine |
| sporazum EU–Palestinsko područje | Palestinsko područje | Bez carine |
| sporazum EU–Srbija | Srbija | Bez carine |
| sporazum EU–Singapur | Singapur | Bez carine |
| carinska unija EU–San Marino | San Marino | Bez carine |
| sporazum EU–UkrajinaKvota | Ukrajina | Bez carine |
| sporazum EU–Vijetnam | Vijetnam | Bez carine |
| sporazum EU–Samoa | Samoa | Bez carine |
| sporazum EU–Kosovo | Kosovo | Bez carine |
| Mercosur | Argentina, Brazil, Paragvaj, Urugvaj | 133 EUR / t |
| sporazum EU–Čile | Čile | 76 EUR / t |
| sporazum EU–Novi Zeland | Novi Zeland | 38 EUR / t |
| Država | Vrijednost | Udio | Promjena |
|---|---|---|---|
 Peru | 1,7 mil. € | 41 % | −4,9 % |
 Brazil | 1,2 mil. € | 29,5 % | −7,4 % |
 Kolumbija | 729 tis. € | 17,9 % | +827,9 % |
 Ujedinjeno Kraljevstvo | 323 tis. € | 7,9 % | +75,1 % |
 Gana | 22 tis. € | 0,5 % | +6.407,9 % |
 Ukrajina | 21 tis. € | 0,5 % | −33,3 % |
 Moldavija | 19 tis. € | 0,5 % | +39,6 % |
 Sjedinjene Američke Države | 15 tis. € | 0,4 % | −45,1 % |
1104.23 Drukčije obrađena zrna: od kukuruza
Turska 45 % Carina za treće zemlje 2 tarifne oznake SAD specifična ili mješovita carina Opća (MFN) 1 tarifna oznaka UK specifična ili mješovita carina Carina za treće zemlje 2 tarifne oznake 
Kanada Bez carine Opća (MFN) 1 tarifna oznaka 
Meksiko Bez carine Opća (MFN) 1 tarifna oznaka Brazil 9 % Opća (MFN) 1 tarifna oznaka 
Argentina 9 % Opća (MFN) 3 tarifne oznake Peru 6 % Opća (MFN) 1 tarifna oznaka 
Novi Zeland 5 % Opća (MFN) 1 tarifna oznaka 
Japan 18 % Opća (MFN) 2 tarifne oznake · 1× specifična ili mješovita carina 
Tajvan 17 % Opća (MFN) 2 tarifne oznake 
GCC 5 % Opća (MFN) 1 tarifna oznaka 
Švicarska specifična ili mješovita carina Opća (MFN) 3 tarifne oznake 
Norveška Bez carine Opća (MFN) 2 tarifne oznake · 1× specifična ili mješovita carina 
Sjeverna Makedonija 10 % Opća (MFN) 2 tarifne oznake 
Nigerija 10 % Opća (MFN) 1 tarifna oznaka 1. Ovo poglavlje ne obuhvaća:
a) prženi slad pripremljen kao nadomjestak kave (tarifni broj 0901 ili 2101);
b) brašno, prekrupu, krupicu ili škrob, pripremljene kao proizvode iz tarifnog broja 1901;
c) kukuruzne pahuljice i ostale proizvode iz tarifnog broja 1904;
d) povrće, pripremljeno ili konzervirano, iz tarifnog broja 2001, 2004 ili 2005;
e) farmaceutske proizvode (poglavlje 30); ili
f) škrob sa značajkama parfumerijskih, kozmetičkih ili toaletnih preparata (poglavlje 33).
2.
A. Proizvode mlinske industrije dobivene od žitarica uključenih u sljedećoj tablici razvrstava se u ovo poglavlje ako je maseni udio u suhom proizvodu:
a) škroba (određenog modificiranom polarimetrijskom metodom po Ewersu) veći od onog navedenog u stupcu 2; te
b) pepela (nakon oduzimanja dodanih minerala) ne veći od onog navedenog u stupcu 3.
U suprotnom, razvrstava ih se u tarifni broj 2302. Međutim, klice žitarica, cijele, valjane, u pahuljicama ili mljevene, uvijek se razvrstava u tarifni broj 1104.
B. Proizvode koje se razvrstava u ovo poglavlje prema prethodnim odredbama, razvrstava se u tarifni broj 1101 ili 1102 ako postotak proizvoda što prolazi kroz tkano metalno sito otvora navedenih u stupcima 4 i 5 nije manji od masenog udjela navedenog za određenu žitaricu.
U suprotnom, razvrstava ih se u tarifni broj 1103 ili 1104.
| Žitarica | Udio škroba | Udio pepela | Postotak što prolazi kroz sito s otvorom od | |
|---|---|---|---|---|
| 315 mikrometara (mikrona) | 500 mikrometara (mikrona) | |||
| (1) | (2) | (3) | (4) | (5) |
| Pšenica i raž | 45 % | 2,5 % | 80 % | — |
| Ječam | 45 % | 3 % | 80 % | — |
| Zob | 45 % | 5 % | 80 % | — |
| Kukuruz i sirak u zrnu | 45 % | 2 % | — | 90 % |
| Riža | 45 % | 1,6 % | 80 % | — |
| Heljda | 45 % | 4 % | 80 % | — |
| Ostale žitarice | 45 % | 2 % | 50 % | — |
3. U smislu tarifnog broja 1103, pod pojmom „prekrupa” i „krupica” podrazumijeva se proizvode dobivene fragmentacijom zrna žitarica, koji odgovaraju ovim uvjetima:
a) kukuruzni proizvodi: najmanje 95 mas. % proizvoda prolazi kroz tkano žičano sito otvora 2 mm;
b) proizvodi od ostalih žitarica: najmanje 95 mas. % proizvoda prolazi kroz tkano žičano sito otvora 1,25 mm.
Objašnjenja Europske komisije o razvrstavanju robe u ove oznake KN. Nisu pravno obvezujuća, ali ih carinska tijela primjenjuju; dopunjuju objašnjenja HS-a Svjetske carinske organizacije.
Zrna u pahuljicama koje se razvrstava u podbrojeve 1104 12 90, 1104 19 69 i 1104 19 91 su oljuštena i valjana zrna.
Vidjeti Objašnjenja HS za tarifni broj 1104, drugi odlomak, pod 2 do 5.
Za značenje pojma „perlirana”, vidjeti objašnjenja za podbroj 1104 22 50.
Dodatna napomena 2
U pogledu kokosova oraha, dodatna napomena 2 ovom poglavlju odnosi se samo na brašno, krupicu i prah od kokosova oraha. Osušeni drobljeni kokosov orah razvrstan je u podbroj 0801 11 00 te ne pripada tarifnom broju 1106 čak i kada ispunjava kriterije navedene u točki (b) dodatne napomene 2 ovom poglavlju.
Osušeni drobljeni kokosov orah pakiran je u kriškama, komadićima ili tankim trakama. Brašno, krupica ili prah od kokosova oraha sastoje se od finih čestica.
Objašnjenja kombinirane nomenklature Europske unije, SL C (pročišćeni tekst i kasnije izmjene) · © European Union
Kombinirana nomenklatura svake godine kako je objavljena u Službenom listu: naziv, carina za treće zemlje i dopunska jedinica.
| Godina | Naziv | Carina za treće zemlje | Dopunska jedinica |
|---|---|---|---|
| 2026 | oljuštena, neovisno jesu li rezana ili drobljena ili ne; perlirana | 152 €/t | — |
| 2025 | nepromijenjeno | 152 €/t | — |
| 2024 | nepromijenjeno | 152 €/t | — |
| 2023 | nepromijenjeno | 152 €/t | — |
| 2022 | nepromijenjeno | 152 €/t | — |
| 2021 | nepromijenjeno | 152 €/t | — |
| 2020 | nepromijenjeno | 152 €/t | — |
| 2019 | Hulled (shelled or husked), whether or not sliced or kibbled; pearled | 152 €/t | — |
Oznaka KN 1104 23 40 redak je Kombinirane nomenklature EU-a unutar HS podbroja 1104.23 (drukčije obrađena zrna: od kukuruza).
Carina za treće zemlje je specifična ili mješovita: 152 €/t.
Zahvaljujući trgovinskim sporazumima i povlaštenim režimima (npr. GSP-EBA i CARIFORUM) nultu carinu u EU-u ima 112 država podrijetla; standardna stopa iznosi 152 €/t.
U EU-u se na robu iz država: Bjelorusija i Rusija uz carinu primjenjuje i dodatna pristojba u iznosu od 50 %.
Uvoz robe HS podbroja 1104.23 u EU (rujan 2025. – kolovoz 2026.): 4,1 mil. €, što je 17 % više nego u prethodnih 12 mjeseci; najveći dobavljač: Peru (41 %), zatim Brazil.
Za isti podbroj u drugim tarifama: Turska 45 %, Kanada bez carine, Meksiko bez carine, Brazil 9 %, Argentina 9 %, Peru 6 %, Novi Zeland 5 %, Japan 18 %, Tajvan 17 %, GCC 5 %, Norveška bez carine, Sjeverna Makedonija 10 % i Nigerija 10 %.
Države članice EU-a uvezle su robu tarifnog podbroja 1104.23 u vrijednosti od 67 mil. USD u 2024. Najveći dobavljač izvan EU-a: Turska.
U Kombiniranoj nomenklaturi EU-a carina za treće zemlje je specifična ili mješovita: 152 €/t; dopunska jedinica: —. Povlaštene stope za robu iz zemalja sa sporazumom, antidampinške pristojbe i PDV nisu uključeni.
Za cijeli tarifni podbroj 1104.23, prema podacima za 2024., najveći dobavljač izvan EU-a: Turska (2 mil. USD).
Povlaštenu stopu za ovu oznaku ima 118 država podrijetla, od toga 112 nultu (osnova, među ostalim: GSP-EBA, CARIFORUM, OCT). Stopa vrijedi samo za robu koja ispunjava pravila o podrijetlu sporazuma i ima dokaz o podrijetlu. Stopu za pojedinu državu prikazat ćete odabirom države podrijetla na ovoj stranici.
Dodatna pristojba u iznosu od 50 % na robu iz država: Bjelorusija i Rusija. Te se pristojbe naplaćuju uz carinu.