Kombinirana nomenklatura EU-a · oznaka KN · HS 2009.50

2009 50 90

2009 50 90: Voćni sokovi ili sokovi od orašastih plodova: sok od rajčice, ostalo

✓ Može se koristiti u carinskoj deklaraciji Podaci: Kombinirana nomenklatura EU-a, na snazi od 1. siječnja 2026. · provjereno 24. listopada 2026.

  1. 2009 Voćni sokovi ili sokovi od orašastih plodova (uključujući mošt od grožđa i kokosovu vodu) i sokovi od povrća, nefermentirani i bez dodanog alkohola, neovisno sadrže li dodani šećer ili druga sladila ili ne:
  2. 2009 50 sok od rajčice:
  3. 2009 50 90 ostalo

Koliko ćete platiti

Uvoz: EU

Carina 16,8 % standardna stopa ovisi o zemlji podrijetla
Dodatne pristojbe i naknade 3 dodatne mjere Uvozni uvjeti: 3
PDV opća stopa države članice uvoza, od 17 % do 27 %
Kalkulator carineIzračunaj carinu i poreze →

Dodatne pristojbe i uvozni uvjeti

Davanja povrh carine i uvjeti koje roba mora ispuniti na granici.

Dodatne pristojbe i naknade 5

  • Dodatna pristojbaDodatna carina 50 % uz dokument Y-155 (Proizvodi koji se izravno ili neizravno izvoze iz Ruske Federacije ili Bjelarusa) · inače bez carine
    Primjenjuje se na podrijetlo
    sve zemlje osim: Bjelorusija, Rusija
    Pravni akt
    Regulation 1227/25
    Isprave
    • Y155 Proizvodi koji se izravno ili neizravno izvoze iz Ruske Federacije ili Bjelarusa
  • Dodatna pristojbaDodatna carina 50 %
    Primjenjuje se na podrijetlo
    Bjelorusija, Rusija
    Pravni akt
    Regulation 1227/25
  • Carina na pošiljke niske vrijednostiCarina na pošiljke male vrijednosti 3 EUR
    Primjenjuje se na podrijetlo
    sve zemlje
    Na snazi
    do 31. listopada 2026.
    Pravni akt
    Regulation 0382/26
  • Carina na pošiljke niske vrijednostiCarina na pošiljke male vrijednosti 3 EUR
    Primjenjuje se na podrijetlo
    sve zemlje
    Na snazi
    od 1. studenoga 2026.
    Pravni akt
    Regulation 0382/26
    Isprave
    • C127 Trgovačka identifikacijska oznaka proizvoda
    • C128 Nestandardizirana proizvođačka identifikacijska oznaka proizvoda
    • C129 Standardizirana proizvođačka identifikacijska oznaka proizvoda
    • Y081 Za deklarirani proizvod ne postoji standardizirana proizvođačka identifikacijska oznaka proizvoda
  • Manipulativna naknadaNaknada za rukovanje Unije 2 EUR
    Primjenjuje se na podrijetlo
    sve zemlje
    Na snazi
    od 1. studenoga 2026.
    Pravni akt
    Regulation 2108/26
    Isprave
    • Y126 Goods sold in distance sales

Uvozni uvjeti 3

  • Uvozni nadzorKontrola uvoza ekoloških proizvoda
    Primjenjuje se na podrijetlo
    sve zemlje osim: Švicarska, Island, Lihtenštajn, Norveška
    Pravni akt
    Regulation 2306/21
    Isprave
    • C644 Certifikat o ispitivanju ekoloških proizvoda
    • Y929 Roba koja nije obuhvaćena Uredbom (EU) br. 2018/848 (ekološki proizvodi)
  • Uvozni nadzorKontrola uvoza
    Primjenjuje se na podrijetlo
    Ukrajina
    Pravni akt
    Regulation 0692/14
    Isprave
    • Y997 Roba koja nije podrijetlom niti je namijenjena Krimu ili Sevastopolju (članci 2 i 2b.1 Uredbe Vijeća (EU) 669/2014)
    • N864 Izjava na računu ili izjava o podrijetlu koju je sastavio bilo koji izvoznik na računu ili drugoj komercijalnoj ispravi
    • N954 Potvrda o prometu EUR.1
  • Uvozni nadzorKontrola uvoza
    Primjenjuje se na podrijetlo
    Ukrajina
    Pravni akt
    Regulation 0263/22
    Isprave
    • Y984 Roba koja nije podrijetlom iz područja Ukrajine koja nisu pod kontrolom vlade ili nije namijenjena tim područjima u oblasti Donjecka, Khersona, Luhanska i Zaporizhije
    • N954 Potvrda o prometu EUR.1
    • N864 Izjava na računu ili izjava o podrijetlu koju je sastavio bilo koji izvoznik na računu ili drugoj komercijalnoj ispravi

PDV pri uvozu u državama članicama EU-a

Stopa koju svaka država članica primjenjuje na robu s ovom oznakom, prema bazi podataka Komisije Taxes in Europe. Snižena stopa može obuhvaćati samo dio robe pod oznakom: provjerite nacionalne propise o PDV-u.

  • Austrija 20 %
  • Belgija 6 % snižena stopa
  • Bugarska 20 %
  • Cipar 19 %
  • Češka 12 % snižena stopa
  • Danska 25 %
  • Estonija 24 %
  • Finska 13,5 % snižena stopa
  • Francuska 5,5 % snižena stopa
  • Grčka 13 % snižena stopa
  • Hrvatska 5 % snižena stopa
  • Irska 23 %
  • Italija 22 %
  • Latvija 12 % snižena stopa
  • Litva 21 %
  • Luksemburg 3 % snižena stopa
  • Mađarska 27 %
  • Malta 0 % / 5 % snižena stopa
  • Nizozemska 9 % snižena stopa
  • Njemačka 19 %
  • Poljska 5 % snižena stopa
  • Portugal 6 % snižena stopa
  • Rumunjska 11 % snižena stopa
  • Slovačka 5 % / 19 % snižena stopa
  • Slovenija 9,5 % snižena stopa
  • Španjolska 10 % snižena stopa
  • Švedska 6 % snižena stopa

TEDB · 26. listopada 2026.

Povlaštene stope po zemljama

Sporazum ili programZemljeStopa
standardna stopa (bez sporazuma)—16,8 %
GSP-EBA (poseban dogovor za najnerazvijenije zemlje - Everything But Arms)
Afganistan, Angola, Bangladeš, Benin i još 42

Afganistan, Angola, Bangladeš, Benin, Burkina Faso, Burundi, Butan, Čad, Džibuti, Eritreja, Etiopija, Gambija, Gvineja, Gvineja Bisau, Haiti, Jemen, Južni Sudan, Kambodža, Kiribati, Komori, Kongo - Kinshasa, Laos, Lesoto, Liberija, Madagaskar, Malavi, Mali, Mauretanija, Mjanmar (Burma), Mozambik, Nepal, Niger, Ruanda, Salomonovi Otoci, Senegal, Sijera Leone, Somalija, Srednjoafrička Republika, Sudan, Sveti Toma i Princip, Tanzanija, Timor-Leste, Togo, Tuvalu, Uganda, Zambija

Bez carine
CARIFORUM
Antigva i Barbuda, Bahami, Barbados, Belize i još 10

Antigva i Barbuda, Bahami, Barbados, Belize, Dominika, Dominikanska Republika, Grenada, Gvajana, Jamajka, Surinam, Sveta Lucija, Sveti Kristofor i Nevis, Sveti Vincent i Grenadini, Trinidad i Tobago

Bez carine
OCT (Prekomorske zemlje i teritoriji)
Antarktika, Aruba, Curaçao, Francuska Polinezija i još 8

Antarktika, Aruba, Curaçao, Francuska Polinezija, Francuski Južni Teritoriji, Grenland, Karipski otoci Nizozemske, Nova Kaledonija, Saint Barthélemy, Sint Maarten, Sveti Petar i Mikelon, Wallis i Futuna

Bez carine
GSP+ (poticajni sporazum za održiv razvoj i dobro upravljanje)
Bolivija, Filipini, Kirgistan, Mongolija i još 4

Bolivija, Filipini, Kirgistan, Mongolija, Pakistan, Šri Lanka, Uzbekistan, Zelenortska Republika

Bez carine
Srednja Amerika Gvatemala, Honduras, Kostarika, Nikaragva, Panama, Salvador Bez carine
SADC EPA Bocvana, Esvatini, Namibija Bez carine
Zemlje Istočne i Južne Afrike Mauricijus, Sejšeli, Zimbabve Bez carine
sporazum EU–Andora Andora Bez carine
sporazum EU–Albanija Albanija Bez carine
sporazum EU–Bosna i Hercegovina Bosna i Hercegovina Bez carine
sporazum EU–Kanada Kanada Bez carine
sporazum EU–Obala Bjelokosti Obala Bjelokosti Bez carine
sporazum EU–Čile Čile Bez carine
sporazum EU–Kamerun Kamerun Bez carine
sporazum EU–Kolumbija Kolumbija Bez carine
sporazum EU–AlžirKvota Alžir Bez carine
sporazum EU–Ekvador Ekvador Bez carine
sporazum EU–Egipat Egipat Bez carine
Povlašteno podrijetlo u skladu sa Sporazumom u obliku razmjene pisama između Europske unije i Kraljevine Maroka o izmjeni protokolâ 1. i 4. uz Euromediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, te Kraljevine Maroka, s druge strane. Zapadna Sahara Bez carine
sporazum EU–Fidži Fidži Bez carine
sporazum EU–Ujedinjeno Kraljevstvo Ujedinjeno Kraljevstvo Bez carine
sporazum EU–Gruzija Gruzija Bez carine
sporazum EU–Gana Gana Bez carine
sporazum EU–Izrael Izrael Bez carine
sporazum EU–Island Island Bez carine
sporazum EU–Jordan Jordan Bez carine
sporazum EU–Japan Japan Bez carine
sporazum EU–Kenija Kenija Bez carine
sporazum EU–Južna Koreja Južna Koreja Bez carine
sporazum EU–Libanon Libanon Bez carine
sporazum EU–Maroko Maroko Bez carine
sporazum EU–Moldavija Moldavija Bez carine
sporazum EU–Crna Gora Crna Gora Bez carine
sporazum EU–Sjeverna Makedonija Sjeverna Makedonija Bez carine
sporazum EU–Novi Zeland Novi Zeland Bez carine
sporazum EU–Peru Peru Bez carine
sporazum EU–Papua Nova Gvineja Papua Nova Gvineja Bez carine
sporazum EU–Palestinsko područje Palestinsko područje Bez carine
sporazum EU–Srbija Srbija Bez carine
sporazum EU–Singapur Singapur Bez carine
carinska unija EU–San Marino San Marino Bez carine
sporazum EU–Turska Turska Bez carine
sporazum EU–Ukrajina Ukrajina Bez carine
sporazum EU–Vijetnam Vijetnam Bez carine
sporazum EU–Samoa Samoa Bez carine
sporazum EU–Kosovo Kosovo Bez carine
sporazum EU–Južnoafrička Republika Južnoafrička Republika Bez carine
GSP - Opći sporazum
Cookovi Otoci, Indija, Indonezija, Kongo - Brazzaville i još 6

Cookovi Otoci, Indija, Indonezija, Kongo - Brazzaville, Mikronezija, Nigerija, Niue, Sirija, Tadžikistan, Vanuatu

13,3 %
Mercosur Argentina, Brazil, Paragvaj, Urugvaj 15,2 %

EU: mjesečni uvoz · HS 2009.50

zadnjih 12 mjeseci3 mil. €+19,2 % · prethodnih 12 mjeseci
Prosječna uvozna cijena1,21 € po kg
Povlaštena stopa84 %
sij 2024.: 107 tis. €velj 2024.: 272 tis. €ožu 2024.: 211 tis. €tra 2024.: 209 tis. €svi 2024.: 204 tis. €lip 2024.: 229 tis. €srp 2024.: 279 tis. €kol 2024.: 178 tis. €ruj 2024.: 217 tis. €lis 2024.: 160 tis. €stu 2024.: 225 tis. €pro 2024.: 233 tis. €sij 2025.: 163 tis. €velj 2025.: 134 tis. €ožu 2025.: 281 tis. €tra 2025.: 223 tis. €svi 2025.: 282 tis. €lip 2025.: 168 tis. €srp 2025.: 204 tis. €kol 2025.: 252 tis. €ruj 2025.: 219 tis. €lis 2025.: 322 tis. €stu 2025.: 243 tis. €pro 2025.: 335 tis. €sij 2026.: 160 tis. €velj 2026.: 120 tis. €ožu 2026.: 314 tis. €tra 2026.: 249 tis. €svi 2026.: 150 tis. €lip 2026.: 384 tis. €srp 2026.: 221 tis. €kol 2026.: 312 tis. € 202420252026
Podaci do: kolovoz 2026. (privremeni podaci) · Mjesečni podaci: Eurostat Comext (CC BY 4.0), HMRC (OGL v3.0)

Glavni dobavljači, zadnjih 12 mjeseci

DržavaVrijednostUdioPromjena
Ujedinjeno Kraljevstvo 1,1 mil. € 37,8 % −3,2 %
Moldavija 529 tis. € 17,5 % +78,3 %
Ukrajina 490 tis. € 16,2 % +36,7 %
Sjedinjene Američke Države 272 tis. € 9 % +93,6 %
Izrael 214 tis. € 7,1 % +14.675,8 %
Srbija 97 tis. € 3,2 % −6,1 %
Armenija 48 tis. € 1,6 % +55,6 %
Ujedinjeni Arapski Emirati 46 tis. € 1,5 % −11,8 %

Isti podbroj u drugim tarifama

2009.50 Voćni sokovi ili sokovi od orašastih plodova: sok od rajčice

Tarifne oznake – EU: 2009.50

Obvezujuće odluke za sličnu robu

Odluke carinske uprave SAD-a (CBP, CROSS) i britanske HMRC (Advance Tariff Rulings) o robi razvrstanoj ovdje. Odluka obvezuje samo nositelja, ali pokazuje kako tijela razvrstavaju sličnu robu. Opisi su engleski tekstovi tijela.

  • 600010408 HMRC 30. travnja 2024. – 29. travnja 2027. · 2009 50 90 00

    Tomato Juice Ingredients are blended, then pasteurised, de-aerated and hot-filled into 250ml glass bottles with a steel twist off cap. Ingredients: Tomato juice, salt, lemon juice. Target brix is 6

Napomene

Napomene
Napomene za podbrojeve
Dodatne napomene

Napomene uz poglavlje: Poglavlje 20 →

Objašnjenja KN-a

Objašnjenja Europske komisije o razvrstavanju robe u ove oznake KN. Nisu pravno obvezujuća, ali ih carinska tijela primjenjuju; dopunjuju objašnjenja HS-a Svjetske carinske organizacije.

2009 · Voćni sokovi (uključujući mošt od grožđa) i sokovi od povrća, nefermentirani i bez dodanog alkohola, neovisno sadrže li dodani šećer ili druga sladila ili ne

Vidjeti napomenu 6 uz ovo poglavlje u vezi s pojmom „sokovi, nefermentirani i bez dodanog alkohola”.

Vidjeti napomenu za podbroj 3 uz ovo poglavlje u vezi s pojmom „stupnjevi brix-a”.

Vidjeti dodatnu napomenu 5 (a) uz ovo poglavlje u vezi s dodanim šećerom.

Za svrhe dodatne napomene 5 (b) uz ovo poglavlje, za proizvode kojima je dodan šećer u tolikoj količini da sadrže manje od 50 mas. % voćnog soka u prirodnom stanju, smatra se da su izgubili izvornu značajku voćnog soka iz tarifnog broja 2009.

Za određivanje jesu li proizvodi izgubili svoju izvornu značajku ili ne s obzirom na dodani šećera, treba primijeniti samo dodatne napomene 2 i 5 uz ovo poglavlje. Sadržaj različitih šećera izražen kao saharoza određuje se prema dodatnoj napomeni 2. Ako maseni udio dodanog šećera izračunat u skladu s dodatnom napomenom 5 (a) uz ovo poglavlje prijeđe 50 %, izračunati maseni udio voćnog soka iznosi manje od 50 %, pa se artikl ne razvrstava u tarifni broj 2009.

Dodatna napomena 5 (b) uz ovo poglavlje ne primjenjuje se na koncentrirane prirodne voćne sokove.

Stoga koncentrirani prirodni voćni sokovi nisu isključeni iz tarifnog broja 2009.

Glede dodatka drugih tvari proizvodima iz tarifnog broja 2009, vidjeti Objašnjenja HS za tarifni broj 2009.

PRIMJER

Analize uzorka soka naranče daju sljedeći rezultat:

  • broj očitan na refraktometru kod temperature 20 °C: 65,3,
  • izračunati sadržaj različitih šećera izražen kao saharoza (dodatna napomena 2 uz ovo poglavlje): 62,0 (65,3 × 0,95),
  • izračunati sadržaj dodanog šećera (dodatna napomena 5 uz ovo poglavlje): 49 mas. % (62,0 – 13),
  • izračunati sadržaj voćnog soka u prirodnom stanju: 51 mas. % (100 – 49).

Zaključak: smatra se da uzorak, u okviru dodatne napomene 5 (b) uz ovo poglavlje, nije izgubio svoju izvornu značajku, jer izračunati sadržaj voćnog soka nije manji od 50 % masenog udjela.

2009 50 10 i 2009 50 90 · sok od rajčice

Vidjeti napomenu 4 uz ovo poglavlje i odgovarajuća objašnjenja.

Opće napomene uz poglavlje

PROIZVODI OD POVRĆA, VOĆA, ORAŠASTIH PLODOVA ILI DRUGIH DIJELOVA BILJAKA

Općenito

Ovo poglavlje uključuje grickalice spremne za konzumaciju u obliku na primjer, sušenog graška ili kikirikija koji su samo djelomično obloženi tijestom kod kojih ključne karakteristike proizvoda određuju povrće, voće, orašasti plodovi i drugi dijelovi biljaka.

Ovo poglavlje također uključuje krastavce i kornišone koji su bili podvrgnuti potpunoj fermentaciji laktoze.

Međutim, krastavci i kornišoni koji nisu bili podvrgnuti potpunoj fermentaciji laktoze i koji su privremeno konzervirani u salamuri moraju se razvrstati u podbroj 0711 40 00 ako nisu spremni za izravnu konzumaciju. Takvi proizvodi u pravilu sadrže barem 10 % masenog udjela soli.

Napomena 4

Za određivanje sadržaja suhe tvari u soku od rajčice, primjenjuje se analitičku metodu propisanu u Prilogu Uredbi Komisije (EEZ) br. 1979/82 (SL L 214, 22.7.1982., str. 12.).

Dodatna napomena 1

Za svrhu određivanja sadržaja kiseline u proizvodu, utvrđuje se razmjerni udjel između tekućine i krutog sastojka homogenizirane robe.

Objašnjenja kombinirane nomenklature Europske unije, SL C (pročišćeni tekst i kasnije izmjene) · © European Union

Ova podbrojka prethodnih godina

Kombinirana nomenklatura svake godine kako je objavljena u Službenom listu: naziv, carina za treće zemlje i dopunska jedinica.

GodinaNazivCarina za treće zemljeDopunska jedinica
2026 ostalo 16,8 % —
2025 nepromijenjeno 16,8 % —
2024 nepromijenjeno 16,8 % —
2023 nepromijenjeno 16,8 % —
2022 nepromijenjeno 16,8 % —
2021 nepromijenjeno 16,8 % —
2020 nepromijenjeno 16,8 % —
2019 Other 16,8 % —

Oznaka KN 2009 50 90 redak je Kombinirane nomenklature EU-a unutar HS podbroja 2009.50 (voćni sokovi ili sokovi od orašastih plodova: sok od rajčice).

Carina za treće zemlje iznosi 16,8 %, a količina se iskazuje u jedinici —.

Zahvaljujući trgovinskim sporazumima i povlaštenim režimima (npr. GSP-EBA i CARIFORUM) nultu carinu u EU-u imaju 132 države podrijetla; standardna stopa iznosi 16,8 %.

U EU-u se na robu iz država: Bjelorusija i Rusija uz carinu primjenjuje i dodatna pristojba u iznosu od 50 %.

Uvoz robe HS podbroja 2009.50 u EU (rujan 2025. – kolovoz 2026.): 3 mil. €, što je 19 % više nego u prethodnih 12 mjeseci; najveći dobavljač: Ujedinjeno Kraljevstvo (38 %), zatim Moldavija.

Za isti podbroj u drugim tarifama: Turska 58,5 %, UK 16 %, Kanada 12,5 %, Meksiko 20 %, Brazil 12,6 %, Argentina 12,6 %, Peru 6 %, Novi Zeland 5 %, Japan 21,3 %–29,8 %, Tajvan 30 %, GCC 5 %, Norveška bez carine i Nigerija 10 %–20 %.

Države članice EU-a uvezle su robu tarifnog podbroja 2009.50 u vrijednosti od 28 mil. USD u 2024. Najveći dobavljač izvan EU-a: Ujedinjeno Kraljevstvo.

Pitanja i odgovori

Kolika je carina za oznaku 2009 50 90 (EU)?

U Kombiniranoj nomenklaturi EU-a carina za treće zemlje iznosi 16,8 %; dopunska jedinica: —. Povlaštene stope za robu iz zemalja sa sporazumom, antidampinške pristojbe i PDV nisu uključeni.

Odakle EU uvozi ovu robu?

Za cijeli tarifni podbroj 2009.50, prema podacima za 2024., najveći dobavljač izvan EU-a: Ujedinjeno Kraljevstvo (817 tis. USD).

Koje države imaju nižu carinsku stopu za 2009 50 90?

Povlaštenu stopu za ovu oznaku ima 146 država podrijetla, od toga 132 nultu (osnova, među ostalim: GSP-EBA, CARIFORUM, OCT). Stopa vrijedi samo za robu koja ispunjava pravila o podrijetlu sporazuma i ima dokaz o podrijetlu. Stopu za pojedinu državu prikazat ćete odabirom države podrijetla na ovoj stranici.

Primjenjuju li se na 2009 50 90 antidampinške ili druge dodatne pristojbe?

Dodatna pristojba u iznosu od 50 % na robu iz država: Bjelorusija i Rusija. Te se pristojbe naplaćuju uz carinu.

Preuzmi kao CSV Prati promjene (RSS)