Kombinirana nomenklatura EU-a · oznaka KN · HS 2707.99
Ostali proizvodi destilacije katrana kamenog ugljena
Ne može se deklarirati samostalno: upotrijebite jednu od podjela (2) Podaci: Kombinirana nomenklatura EU-a, na snazi od 1. siječnja 2026. · provjereno 24. listopada 2026.
Uvoz: EU
Davanja povrh carine i uvjeti koje roba mora ispuniti na granici.
Prijavite desetoznamenkastu TARIC oznaku koja odgovara robi: mjere se mogu razlikovati među podbrojevima.
| 2707 99 20 10 | Anthracene oil (CAS RN 90640-80-5) |
| 2707 99 20 90 | Other |
Zabrane, dozvole, kontrole i sankcije koje se primjenjuju kad ta roba napušta EU.
| Izvozne mjere | Odredište | Pravni akt | Valjanost |
|---|---|---|---|
| Ograničenje izvozaRežim sankcija: North Korea | Sjeverna Koreja | Regulation 1836/17 | 28. lipnja 2018. |
| Kontrola izvozaRežim sankcija: Crimea and Sevastopol | Ukrajina | Regulation 0692/14 | 25. veljače 2025. |
| Kontrola izvozaRežim sankcija: Russia | Rusija | Regulation 0833/14 | 22. listopada 2025. |
| Kontrola izvozaRežim sankcija: Belarus | Bjelorusija | Regulation 0765/06 | 20. srpnja 2025. |
| Kontrola izvozaRežim sankcija: Non-government-controlled areas of Ukraine | Ukrajina | Regulation 0263/22 | 25. kolovoza 2022. |
Podaci TARIC-a na dan 26. listopada 2026.
Stopa koju svaka država članica primjenjuje na robu s ovom oznakom, prema bazi podataka Komisije Taxes in Europe. Snižena stopa može obuhvaćati samo dio robe pod oznakom: provjerite nacionalne propise o PDV-u.
Austrija 20 % 
Belgija 21 % 
Bugarska 20 % 
Cipar 19 % 
Češka 21 % 
Danska 25 % 
Estonija 24 % 
Finska 25,5 % 
Francuska 20 % 
Grčka 24 % 
Hrvatska 25 % 
Irska 23 % 
Italija 22 % 
Latvija 21 % 
Litva 21 % 
Luksemburg 17 % 
Mađarska 27 % 
Malta 18 % 
Nizozemska 21 % 
Njemačka 19 % 
Poljska 23 % 
Portugal 23 % 
Rumunjska 21 % 
Slovačka 23 % 
Slovenija 22 % 
Španjolska 21 % 
Švedska 25 % TEDB · 26. listopada 2026.
| Država | Vrijednost | Udio | Promjena |
|---|---|---|---|
 Ujedinjeno Kraljevstvo | 671,1 mil. € | 22,2 % | −62,7 % |
 Irak | 300,4 mil. € | 9,9 % | −9,2 % |
 Venezuela | 227,6 mil. € | 7,5 % | — |
 Saudijska Arabija | 200,5 mil. € | 6,6 % | −44 % |
 Sjedinjene Američke Države | 190,7 mil. € | 6,3 % | −43,7 % |
 Meksiko | 190,5 mil. € | 6,3 % | −6,6 % |
 Švicarska | 132,4 mil. € | 4,4 % | +10,8 % |
 Brazil | 130,8 mil. € | 4,3 % | +140,4 % |
2707.99 Ulja i ostali proizvodi destilacije katrana kamenog ugljena: ostalo, ostalo
Turska Bez carine – 1,7 % Carina za treće zemlje 13 tarifnih oznaka · prosjek 1,2 % SAD Bez carine Opća (MFN) 7 tarifnih oznaka · 3× specifična ili mješovita carina UK Bez carine Carina za treće zemlje 9 tarifnih oznaka 
Kanada Bez carine Opća (MFN) 2 tarifne oznake Meksiko Bez carine Opća (MFN) 2 tarifne oznake Brazil Bez carine Opća (MFN) 2 tarifne oznake 
Argentina Bez carine Opća (MFN) 5 tarifnih oznaka 
Peru Bez carine Opća (MFN) 2 tarifne oznake 
Novi Zeland Bez carine Opća (MFN) 2 tarifne oznake 
Japan Bez carine Opća (MFN) 1 tarifna oznaka 
Tajvan 1 % – 2,5 % Opća (MFN) 4 tarifne oznake · prosjek 2,1 % 
GCC 5 % Opća (MFN) 2 tarifne oznake Švicarska Bez carine Opća (MFN) 2 tarifne oznake 
Norveška Bez carine Opća (MFN) 1 tarifna oznaka 
Sjeverna Makedonija 4 % Opća (MFN) 7 tarifnih oznaka 
Nigerija 5 % Opća (MFN) 1 tarifna oznaka 1. U smislu podbroja 270111, pod pojmom „antracit” podrazumijeva se kameni ugljen sa sadržajem hlapivih tvari ne većim od 14 % (računato na suhi proizvod bez mineralnih tvari).
2. U smislu podbroja 270112, pod pojmom „bitumenski kameni ugljen” podrazumijeva se kameni ugljen sa sadržajem hlapivih tvari većim od 14 % (računano na suhi proizvod bez mineralnih tvari) i kaloričnom vrijednosti 5833 kcal/kg ili većom (računato na vlažni proizvod bez mineralnih tvari).
3. U smislu podbrojeva 270710, 270720, 270730 i 270740, pod pojmom „benzol (benzen)”, „toluol (toluen)”, „ksilol (ksilen)” i „naftalen” podrazumijeva se proizvode s masenim udjelom benzena, toluena, ksilena ili naftalena većim od 50 %.
4. U smislu podbroja 271012 pod pojmom „laka ulja i pripravci” podrazumijeva se ulja i pripravke od kojih 90 vol. % ili više (uključujući gubitke) predestilira na 210 °C u skladu s ISO 3405 metodom (ekvivalentna ASTM D 86 metodi).
5. Za potrebe podbrojeva tarifnog broja 2710, pod pojmom „biodizel” podrazumijevaju se monoalkilni esteri masnih kiselina vrsta koje se rabi kao gorivo, dobiveni od životinjskih, mikrobnih ili biljnih masti i ulja neovisno jesu li rabljeni ili ne.
1. U smislu podbroja 27079980, pod pojmom „fenoli” podrazumijeva se proizvode s masenim udjelom fenola većim od 50 %.
2. U smislu tarifnog broja 2710:
a) pod pojmom „specijalni benzini” (podbrojevi 27101221 i 27101225) podrazumijeva se laka ulja, određena u napomeni 4 za podbroj uz ovo poglavlje, bez sadržaja antidetonacijskih pripravaka, s najvećom razlikom između temperatura kod kojih predestilira 5 % odnosno 90 vol. % (uključujući gubitke) koja iznosi 60 °C;
b) pod pojmom „white spirit” („test benzin”) (podbroj 27101221) podrazumijeva se specijalne benzine određene u prethodnom stavku pod (a), s točkom paljenja većom od 21 °C po EN ISO 13736 metodi;
c) pod pojmom „srednja ulja” (podbrojevi 27101911 do 27101929) podrazumijeva se ulja i pripravke od kojih manje od 90 vol. % (uključujući i gubitke), predestilira na 210 °C i 65 vol. % ili više (uključujući i gubitke) predestilira na 250 °C po ISO 3405 metodi (ekvivalent ASTM D 86 metoda);
d) pod pojmom „teška ulja” (podbrojevi 27101931 do 27101999 i 27102011 do 27102090) podrazumijeva se ulja i pripravke od kojih manje od 65 vol. % (uključujući i gubitke) predestilira na 250 °C po ISO 3405 metodi (ekvivalent ASTM D 86 metoda) ili kod kojih postotak destilacije na 250 °C nije moguće odrediti sa spomenutom metodom;
e) pod pojmom „plinska ulja” (podbrojevi 27101931 do 27101948 i 27102011 do 27102019) podrazumijeva se teška ulja određena u prethodnom stavku pod (d), kod kojih 85 vol. % ili više (uključujući i gubitke) predestilira na 350 °C po ISO 3405 metodi (ekvivalent ASTM D 86 metoda);
f) pod pojmom „loživa ulja” (podbrojevi 27101951 do 27101967 i 27102032 do 27102038) podrazumijeva se teška ulja određena u prethodnom stavku pod (d) (osim plinskih ulja određenih u prethodnom stavku pod (e)) koja, pri odgovarajućem razrjeđenju boje C, imaju viskozitet V:
ne veći od vrijednosti prikazane u retku I sljedeće tablice ako je sadržaj sulfatnih pepela manji od 1 % po ISO 3987 metodi i ako je broj saponifikacije manji od 4 po ISO 6293-1 ili 6293-2 metodi (osim ako proizvod sadrži jednu biokomponentu ili više njih, kad se zahtjev iz ove alineje da broj saponifikacije bude manji od 4 ne primjenjuje);
veći od vrijednosti u retku II, ako temperatura točke tečenja nije manja od 10 °C po ISO 3016 metodi;
veći od vrijednosti prikazane u retku I, ali ne veći od vrijednosti prikazane u retku II, ako 25 vol. % ili više predestilira na 300 °C po ISO 3405 metodi (ekvivalent ASTM D 86 metoda), ili ako manje od 25 vol. % predestilira na 300 °C, ako je temperatura točke tečenja viša od –10 °C po ISO 3016 metodi. Ove odredbe se primjenjuje samo za ulja što imaju otopljenu boju C manju od 2.
| Boja C | 0 | 0,5 | 1 | 1,5 | 2 | 2,5 | 3 | 3,5 | 4 | 4,5 | 5 | 5,5 | 6 | 6,5 | 7 | 7,5 i više | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Viskozitet V | I | 4 | 4 | 4 | 5,4 | 9 | 15,1 | 25,3 | 42,4 | 71,1 | 119 | 200 | 335 | 562 | 943 | 1580 | 2650 |
| II | 7 | 7 | 7 | 7 | 9 | 15,1 | 25,3 | 42,4 | 71,1 | 119 | 200 | 335 | 562 | 943 | 1580 | 2650 |
Pod pojmom „viskozitet V” podrazumijeva se kinematička viskoznost na 50 °C izraženu u 10–6m2s–1 po EN ISO 3104 metodi.
Pod pojmom „boja C nakon razrjeđenja” podrazumijeva se boja proizvoda, određena po ISO 2049 metodi (ekvivalent ASTM D 1500 metoda), nakon miješanja jednog volumnog dijela takvog proizvoda sa ksilenom, toluenom ili drugim prikladnim otapalom do ukupno 100 volumnih dijelova. Boju treba odrediti neposredno nakon razrjeđivanja.
Pojam „biokomponenta” znači masti životinjskog ili biljnog podrijetla, ulja životinjskog ili biljnog podrijetla ili monoalkilni esteri masnih kiselina (FAMAE).
U podbrojeve 27101951 do 27101967 i 27102032 do 27102038 razvrstava se samo loživa ulja prirodne boje.
Ti podbrojevi ne obuhvaćaju teška ulja, definirana u prethodnom stavku (d), kod kojih nije moguće odrediti:
postotak destilacije (nula se smatra postotkom) na 250 °C po ISO 3405 metodi (ekvivalent ASTM D 86 metoda),
kinematičku viskoznost na 50 °C po EN ISO 3104 metodi,
ili boje C nakon razrjeđenja po ISO 2049 metodi (ekvivalent ASTM D 1500 metoda).
Takve se proizvode razvrstava u podbrojeve 27101971 do 27101999 ili 27102090.
g) pod pojmom „koji sadrže biodizel” podrazumijeva se proizvode iz podbroja 271020 s volumnim udjelom biodizela, tj. mono-alkilnih estera masnih kiselina (FAMAE) vrste koja se rabi kao gorivo, od minimalno 0,5 % (utvrđeno prema metodi EN 14078).
3. U smislu tarifnog broja 2712, pod pojmom „sirovi vazelin” (podbroj 27121010) podrazumijeva se vazelin s prirodnom bojom većom (tamnijom) od 4,5 po ISO 2049 metodi (ekvivalent ASTM D 1500 metoda).
4. U smislu podbrojeva 27129031 do 27129039, pod pojmom „sirovi” podrazumijeva se proizvode:
a) s masenim udjelom ulja od 3,5 % ili većim, ako je njihov viskozitet na 100 °C manji od 9 × 10– 6 m2 s– 1 po metodi EN ISO 3104; ili
b) s prirodnom bojom većom od 3 po ISO 2049 metodi (ekvivalent ASTM D 1500 metoda), ako njihov viskozitet na 100 °C po EN ISO 3104 metodi iznosi 9 × 10–6 m2s–1 ili više.
5. U smislu tarifnih brojeva 2710, 2711 i 2712 pod pojmom „specifični procesi” podrazumijeva se sljedeće postupke:
a) destilacija u vakuumu;
b) redestilaciju s preciznim procesom frakcioniranja
c) krekiranje;
d) reformiranje;
e) ekstrakciju pomoću selektivnih otapala;
f) (proces koji sadrži sljedeće postupke: obradu s koncentriranom sumpornom kiselinom, oleumom ili anhidridom sumporne kiseline; neutralizaciju s alkalnim sredstvima; obezbojavanje i pročišćavanje s prirodnom aktivnom zemljom, aktivnom zemljom, aktivnim ugljenom ili boksitom;
g) polimerizaciju;
h) alkiliranje;
ij) izomerizaciju;
k) (samo za proizvode iz podbrojeva 27101931 do 27101999) odsumporavanje pomoću vodika, kojim se kod obrađenih proizvoda postiže smanjenje sadržaja sumpora najmanje 85 % (EN ISO 20846, EN ISO 20884 ili EN ISO 14596 ili EN ISO 24260, EN ISO 20847 i EN ISO 8754 metode);
l) (samo za proizvode iz tarifnog broja 2710) uklanjanje parafina drugim postupcima osim filtriranjem;
m) (samo za proizvode iz podbrojeva 27101931 do 27101999) obradu s vodikom pod pritiskom većim od 20 bara i na temperaturi većoj od 250 °C, s uporabom katalizatora, osim obrade za odsumporavanje, gdje je vodik aktivni element u kemijskoj reakciji. Međutim, daljnja obrada ulja za podmazivanje iz podbrojeva 27101971 do 27101999 s vodikom (npr. hidrofinalizacija ili obezbojavanje), s ciljem poboljšanja boje ili stabilnosti, ne smatra se specifičnim procesom;
n) (samo za proizvode iz podbrojeva 27101951 do 27101967) atmosfersku destilaciju, uz uvjet da manje od 30 vol. % tih proizvoda (uključujući gubitke) predestilira na 300 °C po ISO 3405 metodi (ekvivalentnoj ASTM D 86 metodi). Ako metodom ISO 3405 (ekvivalent ASTM D 86 metoda) 30 % ili više volumena, uključujući gubitke, predestilira na 300 °C, količine proizvoda koje bi mogle biti dobivene atmosferskom destilacijom i koje su razvrstane u podbrojeve 27101211 do 27101290 ili 27101911 do 27101929 carine se po istoj stopi kao i proizvodi iz podbrojeva 27101962 do 27101967, u skladu s vrstom i vrijednošću proizvoda koji je korišten i prema neto masi dobivenih proizvoda. Ovo pravilo se ne primjenjuje na tako dobivene proizvode koji u razdoblju od šest mjeseci i ovisno o ostalim uvjetima koje mogu odrediti nadležna tijela moraju biti podvrgnuti specifičnom procesu ili kemijskoj promjeni putem procesa koji nije specifičan proces;
o) (samo za proizvode iz podbrojeva 27101971 do 27101999) obradu električnim visokofrekventnim pražnjenjem;
p) samo za proizvode iz podbroja 27129031: uklanjanje ulja frakcijskom kristalizacijom.
Ako je prije gore navedenih tretmana zbog tehničkih uvjeta potreban bilo kakav pripremni tretman, izuzeće od plaćanja carine primjenjuje se samo na količine proizvoda koje su namijenjene i stvarno podvrgnute tim gore navedenim tretmanima; bilo koji otpadni proizvodi koji nastaju tijekom pripremnog tretmana također su izuzeti od plaćanja carine.
6. Količine proizvoda koje mogu biti dobivene tijekom kemijske promjene ili tijekom pripremnog tretmana koji bi mogao biti potreban zbog tehničkih uvjeta i koje su razvrstani u tarifne brojeve ili podbrojeve 27071000, 27072000, 27073000, 27075000, 2710, 2711, 271210, 271220, 27129031 do 27129099 i 271390 carine se po istim stopama kao i proizvodi „za druge namjene”, u skladu s vrstom i vrijednošću proizvoda koji je korišten i prema neto masi dobivenih proizvoda. Ovo pravilo se ne primjenjuje na takve proizvode iz tarifnih brojeva 2710 do 2712 koji u razdoblju od šest mjeseci i ovisno o ostalim uvjetima koje mogu odrediti nadležna tijela moraju biti podvrgnuti specifičnom procesu ili daljnjoj kemijskoj promjeni.
Objašnjenja Europske komisije o razvrstavanju robe u ove oznake KN. Nisu pravno obvezujuća, ali ih carinska tijela primjenjuju; dopunjuju objašnjenja HS-a Svjetske carinske organizacije.
Za određivanje sadržaja aromatskih ugljikovodika, vidjeti objašnjenja za napomenu 2 uz ovo poglavlje.
Za potrebe ovog podbroja, pod pojmom „gornje sumporne frakcije” podrazumijeva se samo one lake produkte dobivene tijekom prve destilacije sirovih ulja iz katrana, što sadrže sumporove spojeve (na primjer, ugljikov disulfid, merkaptane, tiofen) i ugljikovodike među kojima prevladavaju nearomatski, od kojih 90 % ili više volumnog udjela predestilira na temperaturi ispod 80 °C.
Antracen iz ovog podbroja je najčešće u obliku mulja ili paste, a općenito sadrži fenantren, karbazol i druge aromatske sastojke. U ovaj se tarifni podbroj razvrstava samo antracen čistoće manje od 90 % masenog udjela. Antracen čistoće 90 % masenog udjela ili veće se razvrstava u podbroj 2902 90 00.
Općenito
Osim ako nije drukčije navedeno, pojam „ASTM metoda” odnosi se na metode ustanovljene od Američkog društva za ispitivanje i materijale („American Society for Testing and Materials”).
Napomena 2
1. Sadržaj aromatskih sastojaka određuje se sljedećim metodama, i to za:
2. Izraz „slična ulja” uključuje, među ostalim, sljedeće smjese ugljikovodika:
U pogledu proizvodnje „sličnih ulja” primjenjuju se sljedeće definicije:
Dodatna napomena 5
1. Potrebno je naglasiti da se, osim onog što je predviđeno dodatnom napomenom 5 (n), ovo izuzeće primjenjuje na cijeli proizvod koji se koristi u specifičnom procesu.
Prema tome, ako je naftni produkt podvrgnut, na primjer, alkiliranju ili polimerizaciji, na onaj dio koji nije transformiran (alkiliran ili polimeriziran) također se primjenjuje oslobođenje od carine.
2. U slučajevima kada je prije „specifičnog procesa” neophodan prethodni postupak (vidjeti zadnji odlomak dodatne napomene 5), za postizanje oslobođenja od carine moraju biti zadovoljena dva uvjeta:
a) uvezeni produkt mora biti djelotvorno podvrgnut „specifičnom procesu”, na primjer, krekiranju;
b) prethodni postupak mora biti neophodan za „specifični proces”.
Niže navedene postupke se posebno smatra neophodnim prethodnim postupcima pripreme za produkte namijenjene „specifičnim postupcima”:
a) otplinjavanje;
b) dehidracija;
c) odstranjivanje izvjesnih lakih i teških produkata što bi mogli utjecati na proces;
d) odstranjivanje ili konverzija merkaptana (omekšavanje ili zaslađivanje), drugih sumpornih spojeva ili drugih sastojaka što bi mogli štetiti procesu;
e) neutralizacija;
f) dekantiranje (odvajanje tekućine od taloga);
g) odsoljavanje.
Svaki produkt što ga se dobije tijekom prethodnog postupka, ali koji neće biti podvrgnut „specifičnom procesu”, podliježe carinskim pristojbama što ih se primjenjuje za produkte „za ostale namjene”, prema vrsti i vrijednosti uvezene robe, a na osnovi neto mase tako dobivenog produkta.
Dodatna napomena 5 (a)
Vakuum destilacija je destilacija pod pritiskom ne većim od 400 mbara, mjereno na vrhu kolone.
Dodatna napomena 5 (b)
Redestilacija s preciznim procesom frakcioniranja je kontinuirani ili jednokratni postupak destilacije što ga se primjenjuje u industrijskim postrojenjima uporabom destilata iz podbrojeva 2710 12 11 do 2710 19 48, 2711 11 00, 2711 12 91 do 2711 19 00, 2711 21 00 i 2711 29 00 (osim propana čistoće 99 % ili veće) za dobivanje:
1. pojedinačnih ugljikovodika visoke čistoće (90 % ili veće za olefine i 95 % ili veće za ostale ugljikovodike), mješavina izomera istog sastava kao ugljikovodici što ih se smatra izoliranim ugljikovodicima.
Dozvoljeni su samo oni procesi pomoću kojih se dobiva najmanje tri različita produkta, ali ovo se ograničenje ne primjenjuje na postupke koji se sastoje u izdvajanju izomera. Tako dugo dok se to tiče ksilena, etilbenzen se razvrstava s izomerima ksilena;
2. proizvodi iz podbrojeva 2707 10 00 do 2707 30 00, 2707 50 00 i 2710 12 11 do 2710 19 48:
a) kod kojih se točka završetka vrenje jedne frakcije ne preklapa s točkom početka vrenja sljedeće frakcije, a razlika temperatura na kojima izdestilira 5 % i 90 % vol. (uključujući gubitke) nije veća od 60 °C po ISO 3405 metodi (ekvivalent ASTM D 86 metoda);
b) kod kojih se točka završetka vrenja jedne frakcije preklapa s točkom početka vrenja sljedeće frakcije, a razlika temperatura na kojima izdestilira 5 % i 90 % vol. (uključujući gubitke) nije veća od 30 °C po ISO 3405 metodi (ekvivalent ASTM D 86 metoda).
Dodatna napomena 5 (c)
Krekiranje (kreking) je industrijski postupak kojim se mijenja kemijsku strukturu produkata nafte kidanjem molekula pomoću topline, s ili bez primjene pritiska te uz ili bez pomoći katalizatora. Tako se, posebno, dobiva mješavine lakših ugljikovodika što su na sobnoj temperaturi i pritisku u tekućem ili plinovitom stanju.
Glavni kreking procesi su:
1. termalni (toplinski) kreking;
2. katalitički kreking;
3. parni kreking kojim se dobiva plinovite ugljikovodike;
4. hidrokreking (kreking + hidrogenacija);
5. dehidrogenacija;
6. dealkilacija;
7. koksiranje;
8. kidanje (visbreaking).
Dodatna napomena 5 (d)
Reformiranje (reforming) je termički ili katalitički postupak kojim se lakim ili srednjim uljima povećava njihov sadržaj aromatskih ugljikovodika. Katalitičko reformiranje se rabi, na primjer, za pretvaranje lakih ulja dobivenih ravnotežnom destilacijom u laka ulja s visokim oktanskim brojem (s višim sadržajem aromatskih ugljikovodika) ili u mješavinu ugljikovodika što sadrži benzen, toluen, ksilene, etilbenzen, itd.
Najvažniji postupak katalitičkog reformiranja je onaj koji se odvija na platini kao katalizatoru.
Dodatna napomena 5 (e)
Ekstrakcija pomoću selektivnih otapala je postupak odjeljivanja skupina produkata različitih molekularnih struktura, uporabom tvari što prvenstveno djeluju kao otapala (na primjer, furfural, fenol, dikloretil eter, anhidrid sumporne kiseline, nitrobenzen, urea i neki njeni derivati, aceton, propan, metil etil keton, isobutil metil keton, glikol, N-metilmorfolin).
Dodatna napomena 5 (g)
Polimerizacija je industrijski postupak kojim se, uz ili bez prisutnosti topline ili katalizatora, od nezasićenih ugljikovodika dobiva njihove polimere ili kopolimere.
Dodatna napomena 5 (h)
Alkiliranje je bilo koja termička ili katalitička reakcija u kojoj se nezasićeni ugljikovodici vežu s bilo kojim drugim ugljikovodicima, posebno, izoparafinima i aromatima.
Dodatna napomena 5 (ij)
Izomerizacija je promjena strukture sastojaka naftnih produkata bez promjene njihovog osnovnog sastava.
Dodatna napomena 5 (l)
Postupci odvoštavanja u smislu ove dodatne napomene su:
1. odvoštavanje hlađenjem (s ili bez otapala);
2. mikrobiološki postupak;
3. odvoštavanje pomoću uree;
4. postupak pomoću molekularnog sita.
Dodatna napomena 5 (n)
Atmosferska destilacija je destilacija koja se odvija kod pritiska od oko 1 013 bara, mjereno na vrhu kolone.
Dodatna napomena 6
1. Pod pojmom „kemijska transformacija” podrazumijeva se svaki postupak kojim se mijenja molekularnu strukturu jednog ili više sastojaka naftnih produkata podvrgnutih procesu.
Kemijskom transformacijom ne smatra se jednostavno miješanje naftnih produkata s drugim spojevima (produktima), neovisno jesu li oni također naftni produkti ili ne. Miješanje white spirit-a u dboju, na primjer, ili baznog ulja u tiskarsko crnilo, ne smatra se kemijskom transformacijom u smislu ove definicije. To je također slučaj i sa svim uporabama naftnih produkta kao otapalima ili gorivima.
2. Primjeri „kemijske transformacije” su:
a) tretiranje halogenim elementima ili spojevima:
i. reakcija s propilenom prisutnim u plinovitim naftnim frakcijama kojom se dobivaju organski derivati (na primjer, za dobivanje propilen oksida);
ii. tretiranje naftnih frakcija (motornog benzina, kerozina, plinskog ulja) parafina, naftnih voskova ili parafinskih ostataka s klorom ili spojevima klora, u svrhu dobivanja klorparafina;
b) tretiranje bazama (na primjer, natrijevim, kalijevim, amonijevim hidroksidom) u svrhu dobivanja naftenske kiseline;
c) tretiranje sumpornom kiselinom ili njenim anhidridom:
i. za dobivanje sulfonata;
ii. za ekstrakciju ili dobivanje izobutilena;
iii. za sulfoniranje plinskih ulja i ulja za podmazivanje
Oslobođenje od carine ne vrijedi za ulja što su dodana nakon sulfoniranja.
d) sulfokloriranje;
e) hidracija, posebno za dobivanje alkohola modifikacijom nezasićenih ugljikovodika prisutnih u plinovitim naftnim frakcijama;
f) tretiranje anhidridom maleinske kisline, posebno, tretiranje butadiena pomiješanog s plinovitim naftnim frakcijama što sadrže četiri ugljikova atoma, u svrhu dobivanja tetrahidroftalne kiseline;
g) tretiranje fenolom, na primjer, reakcijom naftnih olefina s fenolima uz prisutnost katalizatora dobiva se alkilfenole;
h) oksidacija:
i. oksidacijom teških ulja dobiva se bitumena iz podbroja 2713 20 00;
ii. oksidacijom bilo kojeg naftnog produkta dobiva se mnogo složenije kemijske spojeve kao što su kiseline, aldehidi, ketoni, alkoholi; na primjer, oksidacijom lakih frakcija uz djelovanje topline i pritiska dobiva se octenu, mravlju, propionsku i sucinsku kiselinu;
ij) dehidrogenacija, na primjer:
i. naftenskih ugljikovodika s ciljem dobivanja aromatskih ugljikovodika (primjerice, benzola);
ii. parafinskih ugljikovodika za dobivanje tekućih olefina što ih se rabi, na primjer, u proizvodnji biorazgradivih alkilbenzena;
k) okso (oxo) sinteze;
l) ireverzibilno (nepovratno) unošenje teških ulja u visoke polimere (na primjer, u lateks od prirodne ili sintetičke gume, butil gumu, polistiren);
m) dobivanje produkata iz tarifnog broja 2803;
n) nitriranje kojim se dobiva nitro derivate;
o) biološkim tretiranjem izvjesnih naftnih frakcija što sadrže n-parafine dobiva se proteine ili druge složene organske spojeve.
1. Područje primjene
Ova ispitna metoda obuhvaća određivanje sadržaja aromatskih i nearomatskih sastojaka u mineralnim uljima.
2. Definicija
2.1. Aromatski sastojci: dio uzorka otopljen u otapalu i adsorbiran na silika-gelu. Aromatski sastojci mogu sadržavati: aromatske ugljikovodike, kondenzirane naftenske aromate, aromatske olefine, asfaltene, aromatske spojeve koji sadržavaju sumpor, dušik, kisik i polarne aromate.
2.2. Nearomatski sastojci: dio uzorka koji nije adsorbiran na silika-gelu i koji je eluiran otapalom (poput nearomatskih ugljikovodika).
3. Princip metode
Uzorak, otopljen u n-pentanu, filtrira se kroz posebni kromatografski stupac ispunjen silika-gelom. Nearomatski sastojci, eluirani s otapalom, zatim se prikupljaju te se nakon isparavanja otapala važu kako bi se odredila njihova količina.
Uzorke koji se ne otapaju u n-pentanu potrebno je otopiti u cikloheksanu.
4. Oprema i reagensi
Kromatografski stupac staklena je cijev, čiji su oblik i dimenzije prikazane na skici. Gornji otvor stupca mora se moći zatvoriti spojem čiju se donju ravnu stranu pričvršćuje na vrh stupca pomoću dvije metalne stege prevučene gumom. Zatvaranje mora biti hermetičko, kako bi se mogao koristiti dušik ili zrak pod pritiskom.
Silika-gel: finoća čestica od 200 mesh ili sitnija. Sedam sati prije uporabe mora ga se aktivirati sušenjem u sušioniku na temperaturi od 170 °C i zatim ohladiti u desikatoru. Nakon aktivacije, silika-gel mora se upotrijebiti unutar nekoliko dana.
Otapalo I. n-pentan: minimalne čistoće 95 %, bez aromata.
Otapalo II. cikloheksan: minimalne čistoće 98 %, bez aromata.
5. Postupak 1 (kromatografski stupac 1)
Priprema otopine uzorka: otopiti oko 3,6 g (točno izvaganog) uzorka u 10 ml n-pentana (I.). Ako je uzorak netopiv u n-pentanu, potrebno ga je otopiti u cikloheksanu i određivanje se provodi s pomoću cikloheksana (II.) umjesto n-pentana (I.).
Ispuniti kromatografski stupac (kromatografski stupac 1) prethodno aktiviranim silika-gelom do otprilike 10 cm od gornjeg staklenog balona pažljivim nabijanjem sadržaja stupca vibratorom tako da ne ostanu praznine. Zatim na vrh stupca sa silika-gelom umetnuti čep od staklene vune.
Navlažiti silika-gel sa 180 ml otapala (I.) ili (II.), pa odozgo primijeniti tlak zraka ili dušika sve dok gornja površina tekućine ne padne do razine vrha silika-gela.
Pažljivo otpustiti tlak u stupcu i preliti stupac s otprilike 3,6 g (točno izvagano na 2 decimale) uzorka otopljenog u 10 ml otapala (I.) ili (II.), zatim isprati čašu s još 10 ml otapala (I.) ili (II.), te i tu količinu uliti u stupac.
Tlak primjenjivati postupno, omogućujući tekućini da istječe u kapljicama iz donje kapilarne cjevčice stupca brzinom od otprilike 1 ml/min, i tu tekućinu prikupiti u tikvicu zapremine 500 ml.
Kad razina tekućine koja sadržava tvar koja se odvaja padne do površine silika-gela, još jednom pažljivo otpustiti tlak i dodati 230 ml otapala (I.) ili (II.), odmah iznova primijeniti tlak kako bi razina tekućine pala do površine silika-gela i pri tom prikupljati eluat u istu tikvicu kao i prije.
Prije nego što razina tekućine koja sadržava tvar koja se odvaja padne do površine silika-gela, spektroskopijom (FTIR) je potrebno odrediti prisutnost aromata u eluatu. Ako eluat sadržava samo alifatske ugljikovodike, nakon otpuštanja tlaka ponovno dodati 50 ml otapala (I.) ili (II.). Ponoviti ovaj korak prema potrebi.
Prikupljenu frakciju smanjiti na malu zapreminu isparavanjem u vakuumskom sušioniku na 35 °C ili u vakuumskom rotirajućem isparivaču ili sličnom uređaju, a potom je bez gubitaka prenijeti u tariranu čašu uz dodavanje još otapala (I.) ili (II.).
Sadržaj čaše ispariti u vakuumskom sušioniku na 35 °C do konstantne mase (W). Razlika između posljednje dvije mase ne bi trebala prelaziti 0,01 g. Vrijeme između dvaju vaganja trebalo bi iznositi najmanje 30 minuta.
Maseni udio nearomatskih sastojaka (A), izražen u postotku, izračunati s pomoću formule:
A= W/W1*100
pri čemu je W1 masa uzorka.
Razlika do 100 postotak je aromatskih sastojaka apsorbiranih u silika-gelu.
6. Točnost metode
Ponovljivost: 5 %.
Obnovljivost: 10 %.
7. Postupak 2 (kromatografski stupac 2)
Priprema otopine uzorka: otopiti otprilike 0,9 g (točno izvaganog) uzorka u 2,5 ml n-pentana (I). Ako je uzorak netopiv u n-pentanu, potrebno ga je otopiti u cikloheksanu, a određivanje se provodi s pomoću cikloheksana (II.) umjesto n-pentana (I).).
Ispuniti kromatografski stupac (kromatografski stupac 2) prethodno aktiviranim silika-gelom do otprilike 2,5 cm od gornjeg staklenog balona, pažljivim nabijanjem sadržaja stupca vibratorom tako da ne ostanu praznine. Zatim na vrh stupca sa silika-gelom umetnuti čep od staklene vune.
Navlažiti silika-gel s 45 ml otapala (I.) ili (II.), pa odozgo primijeniti tlak zraka ili dušika sve dok gornja površina tekućine padne do vrha silika-gela.
Pažljivo otpustiti tlak u stupcu i preliti stupac s otprilike 0,9 g (točno izvagano na 2 decimale) uzorka otopljenog u 2,5 ml otapala (I.) ili (II.), zatim isprati čašu s još 2,5 ml otapala (I) ili (II.), te i tu količinu uliti u stupac.
Tlak primjenjivati postupno, omogućujući tekućini da istječe u kapljicama iz donje kapilarne cjevčice stupca brzinom od otprilike 1 ml/min, i tu tekućinu prikupiti u tikvicu zapremine 250 ml.
Kad razina tekućine koja sadržava tvar koja se odvaja padne do površine silika-gela, još jednom pažljivo otpustiti tlak i dodati 57,5 ml otapala (I.) ili (II.), odmah iznova primijeniti tlak kako bi razina tekućine pala do površine silika-gela i pri tom prikupljati eluat u istu tikvicu kao i prije.
Prije nego što razina tekućine koja sadržava tvar koju treba odvojiti padne do površieu silika-gela, spektroskopijom (FTIR) je potrebno odrediti prisutnost aromata u eluatu. Ako eluat sadržava samo alifatske ugljikovodike, nakon otpuštanja tlaka ponovno dodati 12,5 ml otapala (I.) ili (II.). Ponoviti ovaj korak prema potrebi.
Prikupljenu frakciju smanjiti na malu zapreminu isparavanjem u vakuumskom sušioniku na 35 °C ili u vakuumskom rotirajućem isparivaču ili sličnom uređaju, a potom je bez gubitaka prenijeti u tariranu čašu uz dodavanje još otapala (I.) ili (II.).
Sadržaj čaše ispariti u vakuumskom sušioniku na 35 °C do konstantne mase (W). Razlika između posljednje dvije mase ne bi trebala prelaziti 0,01 g. Vrijeme između dvaju vaganja trebalo bi iznositi najmanje 30 minuta.
Maseni udio nearomatskih sastojaka (A), izražen u postotku, izračunati s pomoću formule:
A= W/W1*100
pri čemu je W1 masa uzorka.
Razlika do 100 postotak je aromatskih sastojaka apsorbiranih u silika-gelu.
8. Točnost metode
Ponovljivost: 5 %.
Obnovljivost: 10 %.
Kromatografski stupac 1
Kromatografski stupac 2
Rastaliti, uz miješanje, 100 g naftalena u porculanskom lončiću od 100 ml. 40 ml taline unijeti u prethodno zagrijanu „shukoff” tikvicu, i to do tri-četvrtine visine. Kroz plutani čep umetnuti termometar graduiran na desetinu stupnja, tako da se kugla termometra nalazi u sredini taline. Kada temperatura u termometru padne gotovo na temperaturu točke kristalizacije (oko 83 °C), kristalizaciju pospješiti stalnim potresanjem. U momentu stvaranja kristala živa u termometru se zaustavi, a zatim počne padati. Očitati temperaturu na kojoj se zaustavio pad temperature.Očitanu temperaturu smatra se točkom kristalizacije naftalena, poslije korekcije za dio stupca žive izvan tikvice.
Za živin termometar korekciju izračunati po formuli:
gdje je „n” - broj stupnjeva izvan tikvice, „t” - očitana temperatura, „t′” - temperatura dijela živinog termometra izvan tikvice. „t′” se može približno odrediti pomoćnim termometrom čija je kugla smještena na polovicu visine kolone što je izvan tikvice. Uporaba kapilarnog termometra osigurava veću točnost.
„Shukoff” tikvica prikazana na slici je staklena posuda s duplim stjenkama, između kojih je vakuum.
Objašnjenja kombinirane nomenklature Europske unije, SL C (pročišćeni tekst i kasnije izmjene) · © European Union
Kombinirana nomenklatura svake godine kako je objavljena u Službenom listu: naziv, carina za treće zemlje i dopunska jedinica.
| Godina | Naziv | Carina za treće zemlje | Dopunska jedinica |
|---|---|---|---|
| 2026 | gornje sumporne frakcije; antracen | Bez carine | — |
| 2025 | nepromijenjeno | Bez carine | — |
| 2024 | nepromijenjeno | Bez carine | — |
| 2023 | nepromijenjeno | Bez carine | — |
| 2022 | nepromijenjeno | Bez carine | — |
| 2021 | nepromijenjeno | Bez carine | — |
| 2020 | nepromijenjeno | Bez carine | — |
| 2019 | Sulphuretted toppings; anthracene | Bez carine | — |
U Kombiniranoj nomenklaturi EU-a tarifni podbroj 2707.99 (ulja i ostali proizvodi destilacije katrana kamenog ugljena: ostalo, ostalo) ima 7 tarifnih oznaka; 2707 99 20 je jedna od njih.
Carina za treće zemlje iznosi 0 % (bez carine), a količina se iskazuje u jedinici —.
U posljednjih 12 mjeseci (rujan 2025. – kolovoz 2026.) u EU je uvezeno robe HS podbroja 2707.99 – ostali proizvodi destilacije katrana kamenog ugljena – u vrijednosti od 3 mlr. €, što je 26 % manje nego u prethodnih 12 mjeseci, uz prosječnu cijenu od 0,43 € po kg; najveći dobavljač: Ujedinjeno Kraljevstvo (22 %), zatim Irak.
Za isti podbroj u drugim tarifama: Turska 0 %–1,7 %, SAD bez carine, UK bez carine, Kanada bez carine, Meksiko bez carine, Brazil bez carine, Argentina bez carine, Peru bez carine, Novi Zeland bez carine, Japan bez carine, Tajvan 1 %–2,5 %, GCC 5 %, Švicarska bez carine, Norveška bez carine, Sjeverna Makedonija 4 % i Nigerija 5 %.
Države članice EU-a uvezle su robu tarifnog podbroja 2707.99 u vrijednosti od 9,1 mlr. USD u 2024. Najveći dobavljač izvan EU-a: Ujedinjeno Kraljevstvo.
U Kombiniranoj nomenklaturi EU-a carina za treće zemlje iznosi 0 % (bez carine); dopunska jedinica: —. Povlaštene stope za robu iz zemalja sa sporazumom, antidampinške pristojbe i PDV nisu uključeni.
Za cijeli tarifni podbroj 2707.99, prema podacima za 2024., najveći dobavljač izvan EU-a: Ujedinjeno Kraljevstvo (1,2 mlr. USD); drugi po veličini: Saudijska Arabija.