Turska carinska tarifa · oznaka GTİP · HS 2601.11
2601.11.00.00.00: Željezna rudača, neaglomerirana: Demir cevherleri ve zenginleştirilmiş demir cevherleri: aglomere edilmemiş
Željezna rudača, neaglomerirana
✓ Može se koristiti u carinskoj deklaraciji Podaci: Turska carinska tarifa, na snazi od 1. siječnja 2026. · provjereno 24. listopada 2026.
Za ovaj redak ne postoji službeni tekst na hrvatskom jeziku; prikazan je na jeziku njegove tarife.
- 2601 Demir cevherleri ve zenginleştirilmiş demir cevherleri (kavrulmuş demir piritleri dahil) :
- Demir cevherleri ve zenginleştirilmiş demir cevherleri (kavrulmuş demir piritleri hariç):
- 2601.11.00.00.00 Aglomere edilmemiş
Koliko ćete platiti
Uvoz: Turska
Za Tursku su navedene primijenjene carine iz odluke o režimu uvoza za 2026. u verziji koju je pročistilo ministarstvo trgovine (izmjene do kolovoza 2026.). Uz njih se naplaćuju dodatna carina (İGV) i za neke poljoprivredne proizvode dodatna financijska obveza (EMY). Bilješke mogu sniziti stopu za određene zemlje ili razdoblja: vidi stranicu tarifne oznake.
Dodatne pristojbe i uvozni uvjeti
Davanja povrh carine i uvjeti koje roba mora ispuniti na granici.
Za ovo podrijetlo nisu evidentirane dodatne mjere.
Povlaštene stope po zemljama
Isti podbroj u drugim tarifama
2601.11 Rudače i koncentrati željeza, osim prženih željeznih pirita: neaglomerirani
Napomene
Napomene
1. Ovo poglavlje ne obuhvaća:
a) trosku ili slične industrijske otpatke pripremljene kao makadam (tarifni broj 2517);
b) prirodni magnezijev karbonat (magnezit), neovisno je li kalciniran ili ne (tarifni broj 2519);
c) taloge iz spremnika naftnih ulja, koji se uglavnom sastoje od tih ulja (tarifni broj 2710);
d) baznu trosku iz poglavlja 31;
e) vunu od troske, kamenu vunu ili slične mineralne vune (tarifni broj 6806);
f) otpatke i lomljevinu od plemenitih kovina ili kovina platiranih plemenitom kovinom; ostale otpatke i lomljevinu što sadrže plemenite kovine ili spojeve plemenitih kovina, vrsta koje se rabi prvenstveno za ponovno dobivanje plemenitih kovina (tarifni broj 7112 ili 8549); ili
g) bakrenac, niklov i kobaltov kamenac, dobivene bilo kojim postupkom taljenja (odsjek XV).
2. U smislu tarifnih brojeva 2601 do 2617, pod pojmom „rudača” podrazumijeva se minerale onih mineraloških vrsta koje se rabi u metalurgiji za dobivanje žive, kovina iz tarifnog broja 2844 ili kovina iz odsjeka XIV ili XV, čak i kada su namijenjeni za nemetalurške svrhe. Međutim, iz tarifnih se brojeva 2601 do 2617 isključuje minerale podvrgnute postupcima koji nisu uobičajeni u metalurgiji.
3. U tarifni se broj 2620 razvrstava samo:
a) trosku, pepeo i ostatke vrsta koje se rabi u industriji, bilo za dobivanje kovina ili kao sirovinu za proizvodnju kemijskih spojeva kovina, isključujući pepeo i ostatke dobivene spaljivanjem gradskog otpada (tarifni broj 2621), i
b) trosku, pepeo i ostatke što sadrže arsen, neovisno sadrže kovine ili ne, vrsta koje se rabi bilo za dobivanje arsena ili kovina ili za proizvodnju njihovih kemijskih spojeva.
Oznaka GTİP 2601.11.00.00.00 redak je turske carinske tarife unutar HS podbroja 2601.11 (rudače i koncentrati željeza, osim prženih željeznih pirita: neaglomerirani).
Zakonska stopa iznosi 0 % (bez carine). Stopa koja se primjenjuje pri uvozu može se razlikovati.
Za isti podbroj u drugim tarifama: EU bez carine, SAD bez carine, UK bez carine, Kanada bez carine, Meksiko bez carine, Brazil bez carine, Argentina bez carine, Peru bez carine, Novi Zeland bez carine, Japan bez carine, Tajvan bez carine, GCC 5 %, Švicarska bez carine, Norveška bez carine, Sjeverna Makedonija bez carine i Nigerija 5 %.
Turska je uvezla robu tarifnog podbroja 2601.11 u vrijednosti od 441 mil. USD u 2024. Najveći dobavljač: Brazil.
Pitanja i odgovori
Kolika je carina za oznaku 2601.11.00.00.00 (Turska)?
U turskoj carinskoj tarifi zakonska stopa iznosi 0 % (bez carine). Stopa koja se primjenjuje pri uvozu utvrđuje se Odlukom o uvoznom režimu i može se razlikovati ovisno o zemlji podrijetla.
Odakle Turska uvozi ovu robu?
Za cijeli tarifni podbroj 2601.11, prema podacima za 2024., najveći dobavljač: Brazil (334 mil. USD); drugi po veličini: Južnoafrička Republika.