Tarifni podbroj · Poglavlje 01 · Tarifni broj 0106
0106.32: psitako-vrste (uključujući papige, papigice s dugim repovima, crvene are i kakadue)
0106.32 je šesteroznamenkasti tarifni podbroj unutar tarifnog broja 0106 (ostale žive životinje), poglavlje 01.
Koliko ćete platiti
Uvoz: EU
Stope po nacionalnim tarifnim oznakama · Kombinirana nomenklatura EU-a
Tarifne oznake – EU →- 0106 32 00 psitako-vrste (uključujući papige, papigice s dugim repovima, crvene are i kakadue) Bez carinep/st
Dodatne pristojbe i uvozni uvjeti
Davanja povrh carine i uvjeti koje roba mora ispuniti na granici.
Dodatne pristojbe i naknade 3
- Dodatna pristojbaDodatna carina 50 % uz dokument Y-155 (Proizvodi koji se izravno ili neizravno izvoze iz Ruske Federacije ili Bjelarusa) · inače bez carine
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje osim: Bjelorusija, Rusija
- Pravni akt
- Regulation 1227/25
- Isprave
- Y155 Proizvodi koji se izravno ili neizravno izvoze iz Ruske Federacije ili Bjelarusa
- Dodatna pristojbaDodatna carina 50 %
- Primjenjuje se na podrijetlo
- Bjelorusija, Rusija
- Pravni akt
- Regulation 1227/25
- Manipulativna naknadaNaknada za rukovanje Unije 2 EUR
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje
- Na snazi
- od 1. studenoga 2026.
- Pravni akt
- Regulation 2108/26
- Isprave
- Y126 Goods sold in distance sales
Uvozni uvjeti 5
- Uvozni nadzorVeterinarska kontrola
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje osim: Andora, Švicarska, Lihtenštajn, Norveška, San Marino
- Pravni akt
- Regulation 0632/21
- Isprave
- C640 Zajednički zdravstveni ulazni dokument za životinje (ZZUD-A) (kako je utvrđen u dijelu 2. odjeljku A Priloga II. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/1715 (SL L 261))
- Y170 Roba podrijetlom iz treće zemlje koja dolazi iz Andore, u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a
- Y171 Roba podrijetlom iz treće zemlje koja dolazi iz Švicarske, u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a
- Y175 Roba podrijetlom iz treće zemlje koja dolazi iz Lihtenštajna, u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a
- Y176 Roba podrijetlom iz treće zemlje koja dolazi iz Norveške, u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a
- Y177 Roba podrijetlom iz treće zemlje koja dolazi iz San Marina, u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a
- Uvozni nadzorKontrola uvoza - CITES
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje
- Pravni akt
- Regulation 0966/23
- Uvozni nadzorKontrola uvoza ekoloških proizvoda
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje osim: Švicarska, Island, Lihtenštajn, Norveška
- Pravni akt
- Regulation 2306/21
- Uvozni nadzorKontrola uvoza
- Primjenjuje se na podrijetlo
- Ukrajina
- Pravni akt
- Regulation 0692/14
- Uvozni nadzorKontrola uvoza
- Primjenjuje se na podrijetlo
- Ukrajina
- Pravni akt
- Regulation 0263/22
- Isprave
- Y984 Roba koja nije podrijetlom iz područja Ukrajine koja nisu pod kontrolom vlade ili nije namijenjena tim područjima u oblasti Donjecka, Khersona, Luhanska i Zaporizhije
- N954 Potvrda o prometu EUR.1
- N864 Izjava na računu ili izjava o podrijetlu koju je sastavio bilo koji izvoznik na računu ili drugoj komercijalnoj ispravi
EU: mjesečni uvoz
Glavni dobavljači, zadnjih 12 mjeseci
| Država | Vrijednost | Udio | Promjena |
|---|---|---|---|
| 41 tis. € | 23 % | +493,2 % | |
| 38 tis. € | 21,2 % | −57,8 % | |
| 24 tis. € | 13,6 % | — | |
| 11 tis. € | 5,9 % | +952,4 % | |
| 9 tis. € | 5,2 % | +121,6 % | |
| 7 tis. € | 3,9 % | +164,8 % | |
| 5 tis. € | 3 % | −80,2 % | |
| 4 tis. € | 2,3 % | +100,8 % |
Isti podbroj u drugim tarifama
Svjetska trgovina u 2024.
Vrijednost trgovine (USD) nema prijavljene trgovine < 44,2 tis. USD44,2 tis. USD+142,4 tis. USD+387,7 tis. USD+> 2,4 mil. USD
Izvoz: 73
- Južnoafrička Republika: 9 mil. USD
- Češka: 3,8 mil. USD
- Belgija: 2,4 mil. USD
- Nizozemska: 2,1 mil. USD
- Portugal: 1,3 mil. USD
- Španjolska: 641,4 tis. USD
- Ujedinjeno Kraljevstvo: 459,7 tis. USD
- Tajvan: 387,7 tis. USD
- Kuvajt: 259 tis. USD
- Sjedinjene Američke Države: 256 tis. USD
- Novi Zeland: 240,7 tis. USD
- Filipini: 209,6 tis. USD
- Malezija: 193 tis. USD
- Ujedinjeni Arapski Emirati: 192,6 tis. USD
- Cipar: 191,7 tis. USD
- Šri Lanka: 186 tis. USD
- Malta: 150,3 tis. USD
- Australija: 142,4 tis. USD
- Libanon: 139,1 tis. USD
- Indonezija: 124,8 tis. USD
- Surinam: 116,9 tis. USD
- Tajland: 116,7 tis. USD
- Slovačka: 112,9 tis. USD
- Singapur: 103 tis. USD
- Gvajana: 101,9 tis. USD
- Njemačka: 101,1 tis. USD
- Srbija: 96,4 tis. USD
- Kuba: 81 tis. USD
- Latvija: 80 tis. USD
- Uzbekistan: 75,5 tis. USD
- Italija: 72,4 tis. USD
- Egipat: 63,9 tis. USD
- Švedska: 48,4 tis. USD
- Francuska: 46,3 tis. USD
- Mozambik: 45,6 tis. USD
- Turska: 44,2 tis. USD
- Katar: 43,3 tis. USD
- Mađarska: 42 tis. USD
- Austrija: 40,8 tis. USD
- Poljska: 32,6 tis. USD
- Argentina: 30,8 tis. USD
- Venezuela: 22,7 tis. USD
- Afganistan: 18,4 tis. USD
- Danska: 17,1 tis. USD
- Urugvaj: 14,5 tis. USD
- Slovenija: 13,1 tis. USD
- Bugarska: 9 tis. USD
- Pakistan: 8,5 tis. USD
- Kirgistan: 8 tis. USD
- Švicarska: 7,7 tis. USD
- PUP Hong Kong Kina: 5,7 tis. USD
- Saudijska Arabija: 5,6 tis. USD
- Sirija: 5,2 tis. USD
- Kanada: 4,5 tis. USD
- Curaçao: 4,4 tis. USD
- Jordan: 4,4 tis. USD
- Kongo - Brazzaville: 2,9 tis. USD
- Izrael: 2,6 tis. USD
- Madagaskar: 2,5 tis. USD
- Bahrein: 1,8 tis. USD
Vrijednost trgovine (USD) nema prijavljene trgovine < 53,5 tis. USD53,5 tis. USD+252,1 tis. USD+739 tis. USD+> 1,3 mil. USD
Uvoz: 99
- Ujedinjeni Arapski Emirati: 5,3 mil. USD
- Kuvajt: 2,2 mil. USD
- Irak: 1,3 mil. USD
- Libanon: 1,1 mil. USD
- Španjolska: 985,9 tis. USD
- Japan: 941,6 tis. USD
- Francuska: 915,2 tis. USD
- Južna Koreja: 746,8 tis. USD
- Saudijska Arabija: 739,2 tis. USD
- Nizozemska: 739 tis. USD
- Izrael: 618,9 tis. USD
- Tajland: 591,5 tis. USD
- Njemačka: 591,3 tis. USD
- Bahrein: 495,6 tis. USD
- Malezija: 450,9 tis. USD
- Ujedinjeno Kraljevstvo: 428,3 tis. USD
- Sjedinjene Američke Države: 406,6 tis. USD
- Maldivi: 406,1 tis. USD
- Singapur: 374,9 tis. USD
- Indija: 339,6 tis. USD
- Belgija: 312,4 tis. USD
- Vijetnam: 307,9 tis. USD
- Katar: 293,8 tis. USD
- Portugal: 252,1 tis. USD
- Indonezija: 241,3 tis. USD
- Turska: 225,2 tis. USD
- Venezuela: 192,1 tis. USD
- Cipar: 139,7 tis. USD
- Grčka: 137,8 tis. USD
- Tajvan: 124,1 tis. USD
- Meksiko: 123 tis. USD
- Italija: 115,3 tis. USD
- PUP Hong Kong Kina: 114,4 tis. USD
- Malta: 112,5 tis. USD
- Kambodža: 108 tis. USD
- Pakistan: 107,3 tis. USD
- Jordan: 99 tis. USD
- Češka: 90,4 tis. USD
- Argentina: 86,4 tis. USD
- Uzbekistan: 82,8 tis. USD
- Bangladeš: 82,6 tis. USD
- Litva: 80,7 tis. USD
- Švedska: 79,8 tis. USD
- Filipini: 75,7 tis. USD
- Libija: 57,7 tis. USD
- Maroko: 55,3 tis. USD
- Norveška: 53,8 tis. USD
- Austrija: 53,5 tis. USD
- Laos: 45,6 tis. USD
- Tanzanija: 33,8 tis. USD
- Surinam: 28,6 tis. USD
- Kongo - Brazzaville: 28,5 tis. USD
- Gruzija: 27,9 tis. USD
- Panama: 27,6 tis. USD
- Afganistan: 26,2 tis. USD
- Egipat: 25,4 tis. USD
- Latvija: 25,4 tis. USD
- Zambija: 24,1 tis. USD
- Dominikanska Republika: 23,9 tis. USD
- Estonija: 23,6 tis. USD
Najveći izvoznici
| Mjesto | Država | Vrijednost | Udio |
|---|---|---|---|
| 1 | 9 mil. USD | 37,4 % | |
| 2 | 3,8 mil. USD | 15,9 % | |
| 3 | 2,4 mil. USD | 10,1 % | |
| 4 | 2,1 mil. USD | 8,6 % | |
| 5 | 1,3 mil. USD | 5,4 % | |
| 6 | 641,4 tis. USD | 2,7 % | |
| 7 | 459,7 tis. USD | 1,9 % | |
| 8 | 387,7 tis. USD | 1,6 % | |
| 9 | 259 tis. USD | 1,1 % | |
| 10 | 256 tis. USD | 1,1 % |
Najveći uvoznici
| Mjesto | Država | Vrijednost | Udio |
|---|---|---|---|
| 1 | 5,3 mil. USD | 22,1 % | |
| 2 | 2,2 mil. USD | 9,3 % | |
| 3 | 1,3 mil. USD | 5,6 % | |
| 4 | 1,1 mil. USD | 4,4 % | |
| 5 | 985,9 tis. USD | 4,1 % | |
| 6 | 941,6 tis. USD | 3,9 % | |
| 7 | 915,2 tis. USD | 3,8 % | |
| 8 | 746,8 tis. USD | 3,1 % | |
| 9 | 739,2 tis. USD | 3,1 % | |
| 10 | 739 tis. USD | 3,1 % |
Uvozna carina na ovaj proizvod u svijetu 165
Carina najpovlaštenije nacije (MFN) koju svaka zemlja primjenjuje na robu iz ovog podbroja HS-a: prosjek njezinih nacionalnih tarifnih redaka, s najnižim i najvišim retkom ako se razlikuju. Roba iz zemalja s trgovinskim sporazumom često plaća manje.
- 5 %medijan carine
- 44broj zemalja bez carine (MFN)
- 40 %najviša: Antigva i Barbuda, Bahami, Barbados
165
| Zemlja uvoznica | Carina MFN | retci od – do | godina podataka |
|---|---|---|---|
| 2,5 % | 2018 · HS 2012 | ||
| 2 % | 2023 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 40 % | 2021 · HS 2007 | ||
| 4 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 2,5 % | 0 % – 5 % | 2023 | |
| 6 % | 2021 · HS 2012 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 7,5 % | 0 % – 15 % | 2023 · HS 2017 | |
| 40 % | 2022 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 40 % | 2022 · HS 2017 | ||
| 40 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 2,5 % | 0 % – 5 % | 2021 · HS 2017 | |
| 0 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2022 | ||
| 4 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 10 % | 2022 | ||
| 0 % | 2022 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 6 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 40 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 8 % | 2023 | ||
| 5 % | 2019 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 5 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 6 % | 2023 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 12 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 40 % | 2023 · HS 2012 | ||
| 0 % | 2022 · HS 2017 | ||
| 40 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 0 % | 2020 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 13 % | 5 % – 20 % | 2020 · HS 2017 | |
| 0 % | 2023 | ||
| 6 % | 0 % – 12 % | 2022 · HS 2017 | |
| 40 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 25 % | 2017 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 8 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2021 · HS 2002 | ||
| 7 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 2,5 % | 0 % – 5 % | 2023 | |
| 25 % | 2023 | ||
| 5 % | 0 % – 10 % | 2023 | |
| 2,5 % | 0 % – 5 % | 2021 · HS 2017 | |
| 0 % | 2023 · HS 2002 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 9 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 5 % | 2020 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 5 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 10 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 2,5 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 4 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 40 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 10 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 3 % | 2023 | ||
| 3 % | 2023 · HS 2012 | ||
| 0 % | 2017 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 4 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 6 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 2,5 % | 0 % – 5 % | 2021 · HS 2017 | |
| 5 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2022 | ||
| 8 % | 2020 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2020 · HS 2012 | ||
| 1,8 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 25 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 25 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 40 % | 2023 · HS 2007 | ||
| 40 % | 2023 · HS 2012 | ||
| 40 % | 2023 | ||
| 0 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2019 · HS 2017 | ||
| 40 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 5 % | 2021 · HS 2012 | ||
| 15 % | 2023 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 40 % | 2023 · HS 2012 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 0 % | 2017 · HS 2017 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 5 % | 0 % – 10 % | 2023 · HS 2017 | |
| 4 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 2,5 % | 0 % – 5 % | 2021 · HS 2017 | |
| 5 % | 2023 | ||
| 4 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 4 % | 2021 · HS 2012 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0,1 % | 2023 |
Godine carinskih podataka: 2017–2023; stope su se od tada možda promijenile. · UNCTAD TRAINS, pristup putem WITS-a (Svjetska banka)
Klasifikacije i korespondencije
Gdje se ovaj podbroj HS-a nalazi u statističkim klasifikacijama Ujedinjenih naroda i koje je oznake imao u ranijim izdanjima Harmoniziranog sustava.
- SITC Rev. 4
- 0019 Live animals, n.e.s.
- Krajnja uporaba (BEC Rev. 5)
- Intermedijarni proizvodi · BEC 1111
- Proizvod CPC 2.1
- 02194 Other birds
- Djelatnost ISIC Rev. 4
- 0149 Raising of other animals0170 Hunting, trapping and related service activities
Ranija izdanja HS-a
| HS | Oznaka | |
|---|---|---|
| 2017 | 0106.32 | nepromijenjeno |
| 2012 | 0106.32 | nepromijenjeno |
| 2007 | 0106.32 | nepromijenjeno |
| 2002 | 0106.32 | nepromijenjeno |
| 1996 | 0106.00 | promijenjeno |
| 1992 | 0106.00 | promijenjeno |
Korespondencijske tablice Statističkog odjela UN-a (UNSD)
Nedavne izmjene propisa u kojima se spominje ova oznaka
Akti u čijem se tekstu navodi ova oznaka ili njezin tarifni broj. Provjerite sam akt: oznaka može biti navedena i iz razloga koji nisu izmjena carine.
-
UK Trade Tariff: measure changes on 433 commodity codes
Trade Tariff changes 2026-07-22 · Izvor: trade-tariff.service.gov.uk
U Kombiniranoj nomenklaturi EU-a tarifni podbroj 0106.32 čini jedna tarifna oznaka, a carina za treće zemlje iznosi 0 % (bez carine).
Tarifni podbroj 0106.32 u turskoj carinskoj tarifi ima samo jednu tarifnu oznaku; zakonska stopa iznosi 20 %.
U EU-u se na robu iz država: Bjelorusija i Rusija uz carinu primjenjuje i dodatna pristojba u iznosu od 50 %.
U posljednjih 12 mjeseci (rujan 2025. – kolovoz 2026.) u EU je uvezeno robe ovog tarifnog podbroja u vrijednosti od 178,2 tis. €, što je 28 % više nego u prethodnih 12 mjeseci, uz prosječnu cijenu od 178,56 € po kg; najveći dobavljač: Argentina (23 %), zatim Filipini.
Svjetska trgovina ove robe iznosila je 24,1 mil. USD u 2024. To je 12,9 % više nego prethodne godine.
Najveći izvoznik: Južnoafrička Republika, s udjelom od 37,4 %; drugo mjesto: Češka.
Pitanja i odgovori
Pod koji se tarifni broj razvrstava: psitako-vrste?
Ta se roba razvrstava u tarifni podbroj 0106.32 Harmoniziranog sustava, unutar tarifnog broja 0106, u odjeljku I. Kombinirana nomenklatura EU-a tu oznaku dalje raščlanjuje na osam znamenaka.
Kolika je uvozna carina za tarifni podbroj 0106.32 u EU-u?
U Kombiniranoj nomenklaturi EU-a carina za treće zemlje za 1 tarifnu oznaku unutar tarifnog podbroja 0106.32 iznosi 0 % (bez carine). To je stopa za robu iz zemalja koje s EU-om nemaju povlašteni sporazum; povlaštene stope, antidampinške pristojbe i PDV nisu uključeni.
Kolika je carina za tarifni podbroj 0106.32 u SAD-u?
U carinskoj tarifi SAD-a (HTS) opća carina iznosi 1,8 %. Povlaštene stope i dodatne carine nisu uključene.
Koja država najviše izvozi ovu robu?
Južnoafrička Republika, s izvozom od 9 mil. USD u 2024. Udio u svjetskom izvozu: 37,4 %.
Primjenjuje li se antidampinška pristojba na robu tarifnog podbroja 0106.32?
U EU-u se na robu iz država: Bjelorusija i Rusija primjenjuje dodatna pristojba u iznosu od 50 %. Za izvoznike poimence navedene u uredbi vrijede niže stope.
Odakle EU uvozi robu tarifnog podbroja 0106.32?
Najveći dobavljači u posljednjih 12 mjeseci (rujan 2025. – kolovoz 2026.): Argentina (23 %), Filipini (21 %) i Indonezija (14 %). Ukupni uvoz: 178,2 tis. €.