Tarifni podbroj · Poglavlje 08 · Tarifni broj 0801
0801.22: Kokosov orah, brazilski orah i indijski oraščić, svježi: brazilski orah, oljušteni
Službeni naziv oljušteni
Tarifni podbroj 0801.22 pripada tarifnom broju 0801 (kokosov orah, brazilski orah i indijski oraščić, svježi ili suhi) u poglavlju 08.
Koliko ćete platiti
Uvoz: EU
Stope po nacionalnim tarifnim oznakama · Kombinirana nomenklatura EU-a
Tarifne oznake – EU →- 0801 22 00 oljušteni Bez carine—
Dodatne pristojbe i uvozni uvjeti
Davanja povrh carine i uvjeti koje roba mora ispuniti na granici.
Dodatne pristojbe i naknade 5
- Dodatna pristojbaDodatna carina 50 % uz dokument Y-155 (Proizvodi koji se izravno ili neizravno izvoze iz Ruske Federacije ili Bjelarusa) · inače bez carine
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje osim: Bjelorusija, Rusija
- Pravni akt
- Regulation 1227/25
- Isprave
- Y155 Proizvodi koji se izravno ili neizravno izvoze iz Ruske Federacije ili Bjelarusa
- Dodatna pristojbaDodatna carina 50 %
- Primjenjuje se na podrijetlo
- Bjelorusija, Rusija
- Pravni akt
- Regulation 1227/25
- Carina na pošiljke niske vrijednostiCarina na pošiljke male vrijednosti 3 EUR
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje
- Na snazi
- do 31. listopada 2026.
- Pravni akt
- Regulation 0382/26
- Carina na pošiljke niske vrijednostiCarina na pošiljke male vrijednosti 3 EUR
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje
- Na snazi
- od 1. studenoga 2026.
- Pravni akt
- Regulation 0382/26
- Manipulativna naknadaNaknada za rukovanje Unije 2 EUR
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje
- Na snazi
- od 1. studenoga 2026.
- Pravni akt
- Regulation 2108/26
- Isprave
- Y126 Goods sold in distance sales
Uvozni uvjeti 4
- Zabrana ili ograničenjeZabrana uvoza
- Primjenjuje se na podrijetlo
- Sjeverna Koreja
- Pravni akt
- Regulation 0285/18
- Uvozni nadzorKontrola uvoza ekoloških proizvoda
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje osim: Švicarska, Island, Lihtenštajn, Norveška
- Pravni akt
- Regulation 2306/21
- Uvozni nadzorKontrola uvoza
- Primjenjuje se na podrijetlo
- Ukrajina
- Pravni akt
- Regulation 0692/14
- Uvozni nadzorKontrola uvoza
- Primjenjuje se na podrijetlo
- Ukrajina
- Pravni akt
- Regulation 0263/22
- Isprave
- Y984 Roba koja nije podrijetlom iz područja Ukrajine koja nisu pod kontrolom vlade ili nije namijenjena tim područjima u oblasti Donjecka, Khersona, Luhanska i Zaporizhije
- N954 Potvrda o prometu EUR.1
- N864 Izjava na računu ili izjava o podrijetlu koju je sastavio bilo koji izvoznik na računu ili drugoj komercijalnoj ispravi
EU: mjesečni uvoz
Glavni dobavljači, zadnjih 12 mjeseci
| Država | Vrijednost | Udio | Promjena |
|---|---|---|---|
| 74 mil. € | 79,9 % | −28,7 % | |
| 9,5 mil. € | 10,3 % | −12,5 % | |
| 6,4 mil. € | 6,9 % | +56,5 % | |
| 1,8 mil. € | 2 % | +285,2 % | |
| 260 tis. € | 0,3 % | — | |
| 182 tis. € | 0,2 % | +29,5 % | |
| 136 tis. € | 0,1 % | +31,8 % | |
| 104 tis. € | 0,1 % | −26,4 % |
Isti podbroj u drugim tarifama
Svjetska trgovina u 2024.
Vrijednost trgovine (USD) nema prijavljene trgovine < 71,9 tis. USD71,9 tis. USD+377,4 tis. USD+3,1 mil. USD+> 26,6 mil. USD
Izvoz: 83
- Bolivija: 146,6 mil. USD
- Peru: 39 mil. USD
- Brazil: 26,6 mil. USD
- Njemačka: 24,9 mil. USD
- Nizozemska: 15,2 mil. USD
- Španjolska: 6,6 mil. USD
- Sjedinjene Američke Države: 5 mil. USD
- Ujedinjeno Kraljevstvo: 3,6 mil. USD
- Čile: 3,1 mil. USD
- Kanada: 2 mil. USD
- Italija: 1,3 mil. USD
- Turska: 1,2 mil. USD
- Sint Maarten: 1,1 mil. USD
- Francuska: 675,2 tis. USD
- Grčka: 658,2 tis. USD
- Vijetnam: 620,1 tis. USD
- Indija: 495,9 tis. USD
- Bugarska: 483,9 tis. USD
- Australija: 426 tis. USD
- Litva: 380,4 tis. USD
- Kina: 377,4 tis. USD
- Belgija: 352,7 tis. USD
- Poljska: 281,4 tis. USD
- Tajland: 274,9 tis. USD
- Portugal: 269,1 tis. USD
- Singapur: 266,5 tis. USD
- Češka: 265 tis. USD
- Slovačka: 259,9 tis. USD
- Kazahstan: 247,1 tis. USD
- Švedska: 203,1 tis. USD
- Japan: 201,9 tis. USD
- Ujedinjeni Arapski Emirati: 176,3 tis. USD
- Tanzanija: 175,8 tis. USD
- Estonija: 146,3 tis. USD
- Austrija: 125,5 tis. USD
- Rusija: 125,4 tis. USD
- Mađarska: 116,9 tis. USD
- Venezuela: 106,2 tis. USD
- Latvija: 93,4 tis. USD
- Rumunjska: 85,2 tis. USD
- Mozambik: 71,9 tis. USD
- Obala Bjelokosti: 71,7 tis. USD
- Hrvatska: 69,2 tis. USD
- Kambodža: 68,7 tis. USD
- Srbija: 50,7 tis. USD
- Paragvaj: 48,9 tis. USD
- Južna Koreja: 45 tis. USD
- Norveška: 44,8 tis. USD
- Bosna i Hercegovina: 42,4 tis. USD
- Danska: 40,1 tis. USD
- Južnoafrička Republika: 38,3 tis. USD
- Saudijska Arabija: 32,6 tis. USD
- Indonezija: 21,7 tis. USD
- Salvador: 20,8 tis. USD
- Ukrajina: 18,9 tis. USD
- Gruzija: 16,7 tis. USD
- Finska: 10,3 tis. USD
- Luksemburg: 9,1 tis. USD
- Novi Zeland: 8,1 tis. USD
- Švicarska: 7,9 tis. USD
Vrijednost trgovine (USD) nema prijavljene trgovine < 130,1 tis. USD130,1 tis. USD+1,1 mil. USD+3,8 mil. USD+> 12,6 mil. USD
Uvoz: 143
- Sjedinjene Američke Države: 60,1 mil. USD
- Ujedinjeno Kraljevstvo: 31,9 mil. USD
- Njemačka: 23,5 mil. USD
- Nizozemska: 17,5 mil. USD
- Kanada: 12,6 mil. USD
- Južna Koreja: 11,3 mil. USD
- Španjolska: 11,2 mil. USD
- Francuska: 11,2 mil. USD
- Italija: 10,2 mil. USD
- Australija: 8 mil. USD
- Poljska: 7,6 mil. USD
- Litva: 7,2 mil. USD
- Kina: 6 mil. USD
- Saudijska Arabija: 4,3 mil. USD
- Kolumbija: 3,8 mil. USD
- Belgija: 3,6 mil. USD
- Češka: 3,5 mil. USD
- Brazil: 3,2 mil. USD
- Austrija: 2,8 mil. USD
- Ujedinjeni Arapski Emirati: 2,7 mil. USD
- Grčka: 2,5 mil. USD
- Izrael: 2,5 mil. USD
- Turska: 2,4 mil. USD
- Irska: 2 mil. USD
- Portugal: 2 mil. USD
- Vijetnam: 2 mil. USD
- Novi Zeland: 1,7 mil. USD
- Rumunjska: 1,4 mil. USD
- Južnoafrička Republika: 1,4 mil. USD
- Slovačka: 1,3 mil. USD
- Norveška: 1,3 mil. USD
- Srbija: 1,3 mil. USD
- Švedska: 1,3 mil. USD
- Švicarska: 1,1 mil. USD
- Kazahstan: 1,1 mil. USD
- Bugarska: 1,1 mil. USD
- Maroko: 1,1 mil. USD
- Finska: 959,3 tis. USD
- Alžir: 943 tis. USD
- Hrvatska: 924,4 tis. USD
- Indija: 818,1 tis. USD
- Danska: 713,4 tis. USD
- Irak: 683,6 tis. USD
- Mađarska: 640,4 tis. USD
- Estonija: 597 tis. USD
- Latvija: 586,4 tis. USD
- Slovenija: 569,8 tis. USD
- Tajland: 499,3 tis. USD
- Armenija: 474 tis. USD
- Sjeverna Makedonija: 458,5 tis. USD
- Japan: 444,3 tis. USD
- Bosna i Hercegovina: 409,3 tis. USD
- Bjelorusija: 394,7 tis. USD
- Meksiko: 391,6 tis. USD
- Peru: 378,7 tis. USD
- Singapur: 370,4 tis. USD
- Tajvan: 322 tis. USD
- Katar: 304,9 tis. USD
- Gruzija: 267,9 tis. USD
- Bahrein: 251,3 tis. USD
Najveći izvoznici
| Mjesto | Država | Vrijednost | Udio |
|---|---|---|---|
| 1 | 146,6 mil. USD | 51,5 % | |
| 2 | 39 mil. USD | 13,7 % | |
| 3 | 26,6 mil. USD | 9,3 % | |
| 4 | 24,9 mil. USD | 8,7 % | |
| 5 | 15,2 mil. USD | 5,3 % | |
| 6 | 6,6 mil. USD | 2,3 % | |
| 7 | 5 mil. USD | 1,7 % | |
| 8 | 3,6 mil. USD | 1,3 % | |
| 9 | 3,1 mil. USD | 1,1 % | |
| 10 | 2 mil. USD | 0,7 % |
Najveći uvoznici
| Mjesto | Država | Vrijednost | Udio |
|---|---|---|---|
| 1 | 60,1 mil. USD | 21,1 % | |
| 2 | 31,9 mil. USD | 11,2 % | |
| 3 | 23,5 mil. USD | 8,3 % | |
| 4 | 17,5 mil. USD | 6,1 % | |
| 5 | 12,6 mil. USD | 4,4 % | |
| 6 | 11,3 mil. USD | 4 % | |
| 7 | 11,2 mil. USD | 3,9 % | |
| 8 | 11,2 mil. USD | 3,9 % | |
| 9 | 10,2 mil. USD | 3,6 % | |
| 10 | 8 mil. USD | 2,8 % |
Uvozna carina na ovaj proizvod u svijetu 165
Carina najpovlaštenije nacije (MFN) koju svaka zemlja primjenjuje na robu iz ovog podbroja HS-a: prosjek njezinih nacionalnih tarifnih redaka, s najnižim i najvišim retkom ako se razlikuju. Roba iz zemalja s trgovinskim sporazumom često plaća manje.
- 10 %medijan carine
- 37broj zemalja bez carine (MFN)
- 50 %najviša: Angola, Barbados, Belize
165
| Zemlja uvoznica | Carina MFN | retci od – do | godina podataka |
|---|---|---|---|
| 25 % | 2018 · HS 2012 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 50 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2021 · HS 2007 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 0 % | 2021 · HS 2012 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 15 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 15 % | 5 % – 25 % | 2022 | |
| 5 % | 2023 | ||
| 25 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 40 % | 2022 · HS 2017 | ||
| 40 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 5 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 15 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2022 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 35 % | 2023 | ||
| 10 % | 2022 | ||
| 0 % | 2022 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 6 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 40 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 10 % | 2019 · HS 2017 | ||
| 25 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 30 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 3 % | 2023 | ||
| 8 % | 2023 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 40 % | 2023 · HS 2012 | ||
| 0 % | 2022 · HS 2017 | ||
| 40 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 15 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 10 % | 2020 · HS 2017 | ||
| 15 % | 2023 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 40 % | 2020 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 4 % | 2022 · HS 2017 | ||
| 40 % | 2023 | ||
| 3 % | 2023 | ||
| 10 % | 2017 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 22 % | 2021 · HS 2002 | ||
| 7 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 35 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 5 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 · HS 2002 | ||
| 15 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 14 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 30 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 5 % | 2020 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 5 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 25 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 3 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 15 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 25 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 15 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 15 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 11 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2012 | ||
| 4 % | 2017 · HS 2017 | ||
| 13 % | 10 % – 15 % | 2023 | |
| 25 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 6 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 35 % | 2023 | ||
| 5 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 15 % | 2022 | ||
| 15 % | 2020 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2020 · HS 2012 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 25 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 40 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 40 % | 2023 · HS 2007 | ||
| 40 % | 2023 · HS 2012 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 0 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2019 · HS 2017 | ||
| 40 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 5 % | 2021 · HS 2012 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 35 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 40 % | 2023 · HS 2012 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 0 % | 2017 · HS 2017 | ||
| 35 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 20 %* | 2021 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 4 % | 2021 · HS 2012 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0,1 % | 2023 |
Godine carinskih podataka: 2017–2023; stope su se od tada možda promijenile. * ekvivalent ad valorem specifičnih carina (procjena UNCTAD-a) · UNCTAD TRAINS, pristup putem WITS-a (Svjetska banka)
Klasifikacije i korespondencije
Gdje se ovaj podbroj HS-a nalazi u statističkim klasifikacijama Ujedinjenih naroda i koje je oznake imao u ranijim izdanjima Harmoniziranog sustava.
- SITC Rev. 4
- 05772 Brazil nuts, fresh/dried, whether/not shelled/peeled
- Krajnja uporaba (BEC Rev. 5)
- Proizvodi za široku potrošnju · BEC 113101
- Proizvod CPC 2.1
- 21429 Other shelled nuts
- Djelatnost ISIC Rev. 4
- 1030 Processing and preserving of fruit and vegetables
Ranija izdanja HS-a
| HS | Oznaka | |
|---|---|---|
| 2017 | 0801.22 | nepromijenjeno |
| 2012 | 0801.22 | nepromijenjeno |
| 2007 | 0801.22 | nepromijenjeno |
| 2002 | 0801.22 | nepromijenjeno |
| 1996 | 0801.22 | nepromijenjeno |
| 1992 | 0801.20 | promijenjeno |
Korespondencijske tablice Statističkog odjela UN-a (UNSD)
Nedavne izmjene propisa u kojima se spominje ova oznaka
Akti u čijem se tekstu navodi ova oznaka ili njezin tarifni broj. Provjerite sam akt: oznaka može biti navedena i iz razloga koji nisu izmjena carine.
-
FR Doc. 2026-14542 · 91 FR 45516 · Izvor: federalregister.gov
-
CELEX 32026R1395 · Izvor: eur-lex.europa.eu
-
FR Doc. 2026-11158 · 91 FR 33854 · Izvor: federalregister.gov
Tarifni podbroj 0801.22 u Kombiniranoj nomenklaturi EU-a ima samo jednu tarifnu oznaku; carina za treće zemlje iznosi 0 % (bez carine).
U turskoj carinskoj tarifi tarifni podbroj 0801.22 čini jedna tarifna oznaka, a zakonska stopa iznosi 30 %.
U EU-u se na robu iz država: Bjelorusija i Rusija uz carinu primjenjuje i dodatna pristojba u iznosu od 50 %.
Uvoz robe ovog tarifnog podbroja u EU (rujan 2025. – kolovoz 2026.): 92,6 mil. €, što je 23 % manje nego u prethodnih 12 mjeseci; najveći dobavljač: Bolivija (80 %), zatim Peru.
U 2024. u svijetu je izvezeno ove robe u vrijednosti od 284,8 mil. USD (+20,7 % u odnosu na prethodnu godinu).
Na čelu ljestvice izvoznika: Bolivija (146,6 mil. USD), na drugome mjestu: Peru.
Pitanja i odgovori
Pod koji se tarifni broj razvrstava: kokosov orah, brazilski orah i indijski oraščić, svježi?
Ta se roba razvrstava u tarifni podbroj 0801.22 Harmoniziranog sustava, unutar tarifnog broja 0801, u odjeljku II. Kombinirana nomenklatura EU-a tu oznaku dalje raščlanjuje na osam znamenaka.
Kolika je uvozna carina za tarifni podbroj 0801.22 u EU-u?
U Kombiniranoj nomenklaturi EU-a carina za treće zemlje za 1 tarifnu oznaku unutar tarifnog podbroja 0801.22 iznosi 0 % (bez carine). To je stopa za robu iz zemalja koje s EU-om nemaju povlašteni sporazum; povlaštene stope, antidampinške pristojbe i PDV nisu uključeni.
Kolika je carina za tarifni podbroj 0801.22 u SAD-u?
U carinskoj tarifi SAD-a (HTS) opća carina iznosi 0 % (bez carine). Povlaštene stope i dodatne carine nisu uključene.
Koja država najviše izvozi ovu robu?
Bolivija, s izvozom od 146,6 mil. USD u 2024. Udio u svjetskom izvozu: 51,5 %.
Na kojem je mjestu Hrvatska među izvoznicima ove robe?
U 2024. Hrvatska je s izvozom od 69,2 tis. USD na 43. mjestu od ukupno 83 izvoznika.
Primjenjuje li se antidampinška pristojba na robu tarifnog podbroja 0801.22?
U EU-u se na robu iz država: Bjelorusija i Rusija primjenjuje dodatna pristojba u iznosu od 50 %. Za izvoznike poimence navedene u uredbi vrijede niže stope.
Odakle EU uvozi robu tarifnog podbroja 0801.22?
Najveći dobavljači u posljednjih 12 mjeseci (rujan 2025. – kolovoz 2026.): Bolivija (80 %), Peru (10 %) i Brazil (7 %). Ukupni uvoz: 92,6 mil. €.