Tarifni podbroj · Poglavlje 09 · Tarifni broj 0902
0902.30: crni čaj (fermentiran) i djelomično fermentiran čaj, u neposrednim pakiranjima mase ne veće od 3 kg
Crni čaj, pakiranja do 3 kg
Tarifni podbroj 0902.30 – crni čaj, pakiranja do 3 kg – pripada tarifnom broju 0902 u poglavlju 09.
Koliko ćete platiti
Uvoz: EU
Stope po nacionalnim tarifnim oznakama · Kombinirana nomenklatura EU-a
Tarifne oznake – EU →- 0902 30 00 crni čaj (fermentiran) i djelomično fermentiran čaj, u neposrednim pakiranjima mase ne veće od 3 kg Bez carine—
Dodatne pristojbe i uvozni uvjeti
Davanja povrh carine i uvjeti koje roba mora ispuniti na granici.
Dodatne pristojbe i naknade 5
- Dodatna pristojbaDodatna carina 50 % uz dokument Y-155 (Proizvodi koji se izravno ili neizravno izvoze iz Ruske Federacije ili Bjelarusa) · inače bez carine
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje osim: Bjelorusija, Rusija
- Pravni akt
- Regulation 1227/25
- Isprave
- Y155 Proizvodi koji se izravno ili neizravno izvoze iz Ruske Federacije ili Bjelarusa
- Dodatna pristojbaDodatna carina 50 %
- Primjenjuje se na podrijetlo
- Bjelorusija, Rusija
- Pravni akt
- Regulation 1227/25
- Carina na pošiljke niske vrijednostiCarina na pošiljke male vrijednosti 3 EUR
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje
- Na snazi
- do 31. listopada 2026.
- Pravni akt
- Regulation 0382/26
- Carina na pošiljke niske vrijednostiCarina na pošiljke male vrijednosti 3 EUR
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje
- Na snazi
- od 1. studenoga 2026.
- Pravni akt
- Regulation 0382/26
- Manipulativna naknadaNaknada za rukovanje Unije 2 EUR
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje
- Na snazi
- od 1. studenoga 2026.
- Pravni akt
- Regulation 2108/26
- Isprave
- Y126 Goods sold in distance sales
Uvozni uvjeti 4
- Uvozni nadzorKontrola uvoza
- Primjenjuje se na podrijetlo
- Kina
- Pravni akt
- Regulation 1793/19
- Isprave
- C678 Zajednički zdravstveni ulazni dokument za hranu za životinje i hranu neživotinjskog podrijetla (ZZUD-D) (kako je utvrđen u dijelu 2. odjeljku D Priloga II. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/1715 (SL L 261)
- Y978 Izuzeće na temelju članka 1. stavka 3. Uredbe (EU) 2019/1793
- Y176 Roba podrijetlom iz treće zemlje koja dolazi iz Norveške, u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a
- Uvozni nadzorKontrola uvoza ekoloških proizvoda
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje osim: Švicarska, Island, Lihtenštajn, Norveška
- Pravni akt
- Regulation 2306/21
- Uvozni nadzorKontrola uvoza
- Primjenjuje se na podrijetlo
- Ukrajina
- Pravni akt
- Regulation 0692/14
- Uvozni nadzorKontrola uvoza
- Primjenjuje se na podrijetlo
- Ukrajina
- Pravni akt
- Regulation 0263/22
- Isprave
- Y984 Roba koja nije podrijetlom iz područja Ukrajine koja nisu pod kontrolom vlade ili nije namijenjena tim područjima u oblasti Donjecka, Khersona, Luhanska i Zaporizhije
- N954 Potvrda o prometu EUR.1
- N864 Izjava na računu ili izjava o podrijetlu koju je sastavio bilo koji izvoznik na računu ili drugoj komercijalnoj ispravi
EU: mjesečni uvoz
Glavni dobavljači, zadnjih 12 mjeseci
| Država | Vrijednost | Udio | Promjena |
|---|---|---|---|
| 82,1 mil. € | 45,8 % | −7,8 % | |
| 35,4 mil. € | 19,8 % | −6,8 % | |
| 16,7 mil. € | 9,3 % | −21,5 % | |
| 11,6 mil. € | 6,5 % | −46,6 % | |
| 5,9 mil. € | 3,3 % | −58,6 % | |
| 4 mil. € | 2,2 % | −4,9 % | |
| 3,5 mil. € | 1,9 % | +8,2 % | |
| 3 mil. € | 1,7 % | +30,5 % |
Isti podbroj u drugim tarifama
Svjetska trgovina u 2024.
Vrijednost trgovine (USD) nema prijavljene trgovine < 177,2 tis. USD177,2 tis. USD+3,5 mil. USD+24,4 mil. USD+> 103,1 mil. USD
Izvoz: 167
- Šri Lanka: 657,9 mil. USD
- Ujedinjeni Arapski Emirati: 204,7 mil. USD
- Poljska: 178,7 mil. USD
- Indija: 142,7 mil. USD
- Ujedinjeno Kraljevstvo: 103,1 mil. USD
- Kina: 90,8 mil. USD
- Njemačka: 87,4 mil. USD
- Kenija: 53,6 mil. USD
- Sjedinjene Američke Države: 39,5 mil. USD
- Tajvan: 37,9 mil. USD
- Nizozemska: 31,9 mil. USD
- Rusija: 31,4 mil. USD
- Španjolska: 30 mil. USD
- Francuska: 29,6 mil. USD
- Jordan: 27,8 mil. USD
- Kazahstan: 24,4 mil. USD
- Turska: 23,5 mil. USD
- Egipat: 22,8 mil. USD
- Južnoafrička Republika: 18,8 mil. USD
- Maroko: 14,6 mil. USD
- Kanada: 13,8 mil. USD
- Singapur: 13,4 mil. USD
- Pakistan: 13 mil. USD
- Saudijska Arabija: 10,5 mil. USD
- Irska: 8,5 mil. USD
- Tajland: 7,7 mil. USD
- Malezija: 7,5 mil. USD
- Kuvajt: 6,5 mil. USD
- Ukrajina: 6 mil. USD
- Azerbajdžan: 6 mil. USD
- Uganda: 5,8 mil. USD
- Austrija: 5,7 mil. USD
- Peru: 5,6 mil. USD
- Češka: 5,6 mil. USD
- Indonezija: 4,4 mil. USD
- Italija: 4,1 mil. USD
- Danska: 4,1 mil. USD
- Japan: 4,1 mil. USD
- Švicarska: 3,6 mil. USD
- PUP Hong Kong Kina: 3,5 mil. USD
- Vijetnam: 3,4 mil. USD
- Belgija: 3,3 mil. USD
- Latvija: 3,1 mil. USD
- Švedska: 2,8 mil. USD
- Zimbabve: 1,9 mil. USD
- Kolumbija: 1,9 mil. USD
- Litva: 1,8 mil. USD
- Australija: 1,7 mil. USD
- Južna Koreja: 1,4 mil. USD
- Estonija: 1,4 mil. USD
- Oman: 1,4 mil. USD
- Argentina: 1,2 mil. USD
- Slovačka: 1,2 mil. USD
- Čile: 1,2 mil. USD
- Izrael: 1 mil. USD
- Tanzanija: 1 mil. USD
- Mađarska: 1 mil. USD
- Bangladeš: 991 tis. USD
- Novi Zeland: 914,9 tis. USD
- Finska: 690,8 tis. USD
Vrijednost trgovine (USD) nema prijavljene trgovine < 1 mil. USD1 mil. USD+6,7 mil. USD+22,6 mil. USD+> 68,5 mil. USD
Uvoz: 216
- Sjedinjene Američke Države: 174,1 mil. USD
- Saudijska Arabija: 148,6 mil. USD
- Irak: 122,1 mil. USD
- Australija: 92,1 mil. USD
- Ujedinjeno Kraljevstvo: 70,5 mil. USD
- Njemačka: 69,5 mil. USD
- Kanada: 68,5 mil. USD
- Francuska: 61,2 mil. USD
- Kuvajt: 60,7 mil. USD
- Ujedinjeni Arapski Emirati: 60 mil. USD
- Nizozemska: 56,3 mil. USD
- Rusija: 55,5 mil. USD
- Poljska: 54,3 mil. USD
- Italija: 48,4 mil. USD
- Libija: 46,2 mil. USD
- Japan: 45,4 mil. USD
- Jordan: 42,3 mil. USD
- PUP Hong Kong Kina: 41,2 mil. USD
- Belgija: 39,2 mil. USD
- Malezija: 27,1 mil. USD
- Švedska: 24,6 mil. USD
- Kina: 22,6 mil. USD
- Irska: 22,1 mil. USD
- Čile: 21,5 mil. USD
- Sirija: 21,4 mil. USD
- Singapur: 20,7 mil. USD
- Španjolska: 17,9 mil. USD
- Katar: 17,1 mil. USD
- Češka: 15,5 mil. USD
- Novi Zeland: 15 mil. USD
- Kazahstan: 14,4 mil. USD
- Austrija: 14,3 mil. USD
- Turska: 13,8 mil. USD
- Norveška: 13,6 mil. USD
- Danska: 13,6 mil. USD
- Azerbajdžan: 13,5 mil. USD
- Južna Koreja: 13,5 mil. USD
- Libanon: 13,2 mil. USD
- Švicarska: 12,5 mil. USD
- Egipat: 12,4 mil. USD
- Ukrajina: 11,7 mil. USD
- Filipini: 11 mil. USD
- Uzbekistan: 10,1 mil. USD
- Kirgistan: 9,7 mil. USD
- Finska: 9,7 mil. USD
- Gana: 8,2 mil. USD
- Tajvan: 7,9 mil. USD
- Bahrein: 7,6 mil. USD
- Iran: 7,5 mil. USD
- Vijetnam: 7,4 mil. USD
- Albanija: 7,3 mil. USD
- Bocvana: 7,1 mil. USD
- Izrael: 7 mil. USD
- Latvija: 6,7 mil. USD
- Indonezija: 6,2 mil. USD
- Mađarska: 6 mil. USD
- Oman: 5,9 mil. USD
- Gruzija: 5,9 mil. USD
- Moldavija: 5,8 mil. USD
- Litva: 5,5 mil. USD
Najveći izvoznici
| Mjesto | Država | Vrijednost | Udio |
|---|---|---|---|
| 1 | 657,9 mil. USD | 32,4 % | |
| 2 | 204,7 mil. USD | 10,1 % | |
| 3 | 178,7 mil. USD | 8,8 % | |
| 4 | 142,7 mil. USD | 7 % | |
| 5 | 103,1 mil. USD | 5,1 % | |
| 6 | 90,8 mil. USD | 4,5 % | |
| 7 | 87,4 mil. USD | 4,3 % | |
| 8 | 53,6 mil. USD | 2,6 % | |
| 9 | 39,5 mil. USD | 1,9 % | |
| 10 | 37,9 mil. USD | 1,9 % |
Najveći uvoznici
| Mjesto | Država | Vrijednost | Udio |
|---|---|---|---|
| 1 | 174,1 mil. USD | 8,6 % | |
| 2 | 148,6 mil. USD | 7,3 % | |
| 3 | 122,1 mil. USD | 6 % | |
| 4 | 92,1 mil. USD | 4,5 % | |
| 5 | 70,5 mil. USD | 3,5 % | |
| 6 | 69,5 mil. USD | 3,4 % | |
| 7 | 68,5 mil. USD | 3,4 % | |
| 8 | 61,2 mil. USD | 3 % | |
| 9 | 60,7 mil. USD | 3 % | |
| 10 | 60 mil. USD | 3 % |
Uvozna carina na ovaj proizvod u svijetu 164
Carina najpovlaštenije nacije (MFN) koju svaka zemlja primjenjuje na robu iz ovog podbroja HS-a: prosjek njezinih nacionalnih tarifnih redaka, s najnižim i najvišim retkom ako se razlikuju. Roba iz zemalja s trgovinskim sporazumom često plaća manje.
- 10 %medijan carine
- 34broj zemalja bez carine (MFN)
- 100 %najviša: Indija, Tajland, Južna Koreja
164
| Zemlja uvoznica | Carina MFN | retci od – do | godina podataka |
|---|---|---|---|
| 3,8 % | 2,5 % – 5 % | 2018 · HS 2012 | |
| 15 % | 2023 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2021 · HS 2007 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 13 %* | 2023 | ||
| 0 % | 2021 · HS 2012 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 15 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2022 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 25 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2022 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 13 %* | 2021 · HS 2017 | ||
| 3,1 %* | 2023 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2022 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 1,7 %* | 2023 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 35 % | 2023 | ||
| 10 % | 2022 | ||
| 0 % | 2022 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 6 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 2 % | 2019 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 2,2 %* | 2023 | ||
| 35 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 3 % | 2023 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 · HS 2012 | ||
| 12 % | 2022 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 15 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 5 % | 2020 · HS 2017 | ||
| 15 % | 2023 | ||
| 100 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 32 % | 20 % – 55 % | 2020 · HS 2017 | |
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2022 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 15 % | 12 % – 17 % | 2023 | |
| 5 % | 2017 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 40 % | 2023 | ||
| 2,2 %* | 2023 | ||
| 0 % | 2021 · HS 2002 | ||
| 7 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 13 %* | 2023 | ||
| 35 % | 2023 | ||
| 15 % | 2023 | ||
| 13 %* | 2021 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 · HS 2002 | ||
| 15 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 14 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 40 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 2,4 %* | 2023 | ||
| 0 % | 2020 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 0 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 25 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 33 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 25 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 7 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 2,3 %* | 2023 | ||
| 15 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 40 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 15 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 11 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2012 | ||
| 0 % | 2017 · HS 2017 | ||
| 15 % | 2023 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 6 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 35 % | 2023 | ||
| 13 %* | 2021 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 15 % | 2022 | ||
| 20 % | 2020 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2020 · HS 2012 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 15 % | 2023 | ||
| 25 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 10 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 · HS 2007 | ||
| 5 % | 2023 · HS 2012 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 5 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2019 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 5 % | 2021 · HS 2012 | ||
| 90 % | 2023 | ||
| 35 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 15 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 · HS 2012 | ||
| 7 % | 2023 | ||
| 25 % | 2017 · HS 2017 | ||
| 35 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 13 %* | 10 % – 15 % | 2021 · HS 2017 | |
| 30 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 40 % | 2023 | ||
| 4 % | 2021 · HS 2012 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0,4 % | 2023 |
Godine carinskih podataka: 2017–2023; stope su se od tada možda promijenile. * ekvivalent ad valorem specifičnih carina (procjena UNCTAD-a) · UNCTAD TRAINS, pristup putem WITS-a (Svjetska banka)
Klasifikacije i korespondencije
Gdje se ovaj podbroj HS-a nalazi u statističkim klasifikacijama Ujedinjenih naroda i koje je oznake imao u ranijim izdanjima Harmoniziranog sustava.
- SITC Rev. 4
- 07413 Black tea (fermented) & partly fermented tea, in immediate packings of a content not > 3 kg, whether/not flavoured
- Krajnja uporaba (BEC Rev. 5)
- Proizvodi za široku potrošnju · BEC 113101
- Proizvod CPC 2.1
- 23913 Green tea (not fermented), black tea (fermented) and partly fermented tea, in immediate packings of a content not exceeding 3 kg
- Djelatnost ISIC Rev. 4
- 1079 Manufacture of other food products n.e.c.
Ranija izdanja HS-a
| HS | Oznaka | |
|---|---|---|
| 2017 | 0902.30 | nepromijenjeno |
| 2012 | 0902.30 | nepromijenjeno |
| 2007 | 0902.30 | nepromijenjeno |
| 2002 | 0902.30 | nepromijenjeno |
| 1996 | 0902.30 | nepromijenjeno |
| 1992 | 0902.30 | nepromijenjeno |
Korespondencijske tablice Statističkog odjela UN-a (UNSD)
Obvezujuće odluke za sličnu robu 6
Odluke carinske uprave SAD-a (CBP, CROSS) i britanske HMRC (Advance Tariff Rulings) o robi razvrstanoj ovdje. Odluka obvezuje samo nositelja, ali pokazuje kako tijela razvrstavaju sličnu robu. Opisi su engleski tekstovi tijela.
- N354721 U.S. CBP
The tariff classification and country of origin of black tea
- N294683 U.S. CBP
The tariff classification of Mother’s Day Mug Gift Sets from China
- N280540 U.S. CBP
The tariff classification of flavored green tea, black tea and herbal tea from India and South Africa
- 600015711 HMRC
Product is a box of 20 chocolate and vanilla flavoured black tea tea bags with a complimentary stainless steel spoon. Each tea bag is individually enveloped. It is made from Black tea, Natural chocolate flavouring, Natural almond flavouring and Natural vanilla flavouring. The black tea is…
- 600015712 HMRC
Product is a box of 20 golden maple flavoured black tea tea bags with a complimentary stainless steel spoon. Each tea bag is individually enveloped. It is made from Black tea, Natural pecan flavouring, Natural maple syrup flavouring and Natural biscuit flavouring. The black tea is fermented. The…
- 600015713 HMRC
Product is a box of 20 sweet pear and plum flavoured black tea tea bags with a complimentary stainless steel spoon. Each tea bag is individually enveloped. It is made from Black tea, Rosehip, Natural prune flavouring, Natural pear flavouring and Natural smoked prune flavouring. The black tea in…
Nedavne izmjene propisa u kojima se spominje ova oznaka
Akti u čijem se tekstu navodi ova oznaka ili njezin tarifni broj. Provjerite sam akt: oznaka može biti navedena i iz razloga koji nisu izmjena carine.
-
FR Doc. 2026-14542 · 91 FR 45516 · Izvor: federalregister.gov
-
FR Doc. 2026-11158 · 91 FR 33854 · Izvor: federalregister.gov
-
CELEX 22026D0498 · Izvor: eur-lex.europa.eu
U Kombiniranoj nomenklaturi EU-a tarifni podbroj 0902.30 čini jedna tarifna oznaka, a carina za treće zemlje iznosi 0 % (bez carine).
Tarifni podbroj 0902.30 u turskoj carinskoj tarifi ima samo jednu tarifnu oznaku; zakonska stopa iznosi 7 %.
U EU-u se na robu iz država: Bjelorusija i Rusija uz carinu primjenjuje i dodatna pristojba u iznosu od 50 %.
U posljednjih 12 mjeseci (rujan 2025. – kolovoz 2026.) u EU je uvezeno robe ovog tarifnog podbroja u vrijednosti od 179,4 mil. €, što je 16 % manje nego u prethodnih 12 mjeseci, uz prosječnu cijenu od 8,07 € po kg; najveći dobavljač: Šri Lanka (46 %), zatim Ujedinjeno Kraljevstvo.
Svjetska trgovina ove robe iznosila je 2 mlr. USD u 2024. To je 4 % više nego prethodne godine.
Najveći izvoznik: Šri Lanka, s udjelom od 32,4 %; drugo mjesto: Ujedinjeni Arapski Emirati.
Pitanja i odgovori
Pod koji se tarifni broj razvrstava: crni čaj (fermentiran) i djelomično fermentiran čaj, u neposrednim…?
Ta se roba razvrstava u tarifni podbroj 0902.30 Harmoniziranog sustava, unutar tarifnog broja 0902, u odjeljku II. Kombinirana nomenklatura EU-a tu oznaku dalje raščlanjuje na osam znamenaka.
Kolika je uvozna carina za tarifni podbroj 0902.30 u EU-u?
U Kombiniranoj nomenklaturi EU-a carina za treće zemlje za 1 tarifnu oznaku unutar tarifnog podbroja 0902.30 iznosi 0 % (bez carine). To je stopa za robu iz zemalja koje s EU-om nemaju povlašteni sporazum; povlaštene stope, antidampinške pristojbe i PDV nisu uključeni.
Kolika je carina za tarifni podbroj 0902.30 u SAD-u?
U carinskoj tarifi SAD-a (HTS) opća carina iznosi 0 % (bez carine). Povlaštene stope i dodatne carine nisu uključene.
Koja država najviše izvozi ovu robu?
Šri Lanka, s izvozom od 657,9 mil. USD u 2024. Udio u svjetskom izvozu: 32,4 %.
Na kojem je mjestu Hrvatska među izvoznicima ove robe?
U 2024. Hrvatska je s izvozom od 243,5 tis. USD na 74. mjestu od ukupno 167 izvoznika.
Primjenjuje li se antidampinška pristojba na robu tarifnog podbroja 0902.30?
U EU-u se na robu iz država: Bjelorusija i Rusija primjenjuje dodatna pristojba u iznosu od 50 %. Za izvoznike poimence navedene u uredbi vrijede niže stope.
Odakle EU uvozi robu tarifnog podbroja 0902.30?
Najveći dobavljači u posljednjih 12 mjeseci (rujan 2025. – kolovoz 2026.): Šri Lanka (46 %), Ujedinjeno Kraljevstvo (20 %) i Indija (9 %). Ukupni uvoz: 179,4 mil. €.