Poglavlje
Poglavlje 11: Proizvodi mlinske industrije; slad; škrob; inulin; pšenični gluten
Poglavlje 11 dio je odjeljka II, biljni proizvodi, i dijeli se na 9 tarifnih brojeva.
Usporedba carinskih stopa
Tarifni brojevi 9
- 1101Brašno od pšenice ili suražice
- 1102Brašno od žitarica, osim od pšenice ili suražice
- 1103Prekrupa, krupica i peleti od žitarica
- 1104Zrna žitarica, drukčije obrađena (na primjer, oljuštena, valjana, u pahuljicama, perlirana, rezana ili drobljena), osim riže iz tarifnog broja 1006; klice žitarica, cijele, valjane, u ljuskicama ili mljevene
- 1105Brašno, krupica, prah, pahuljice, granule i peleti od krumpira
- 1106Brašno, krupica i prah od suhog mahunastog povrća iz tarifnog broja 0713, od sagoa, korijena ili gomolja iz tarifnog broja 0714 ili od proizvoda iz poglavlja 8
- 1107Slad, pržen ili nepržen
- 1108Škrob; inulin
- 1109Pšenični gluten, neovisno je li osušen ili ne
EU: mjesečni uvoz
Svjetska trgovina u 2024.
Vrijednost trgovine (USD) nema prijavljene trgovine < 6,4 mil. USD6,4 mil. USD+78,6 mil. USD+468,4 mil. USD+> 1,3 mlr. USD
Izvoz: 192
- Njemačka: 2,4 mlr. USD
- Tajland: 1,9 mlr. USD
- Belgija: 1,7 mlr. USD
- Turska: 1,5 mlr. USD
- Francuska: 1,5 mlr. USD
- Nizozemska: 1,3 mlr. USD
- Kanada: 1,3 mlr. USD
- Sjedinjene Američke Države: 1,2 mlr. USD
- Vijetnam: 965,6 mil. USD
- Kina: 915,6 mil. USD
- Australija: 829,4 mil. USD
- Italija: 725,3 mil. USD
- Argentina: 678,6 mil. USD
- Indija: 660,6 mil. USD
- Danska: 560,9 mil. USD
- Kazahstan: 548,2 mil. USD
- Egipat: 533 mil. USD
- Poljska: 482,3 mil. USD
- Ujedinjeno Kraljevstvo: 468,4 mil. USD
- Španjolska: 408,3 mil. USD
- Austrija: 389 mil. USD
- Meksiko: 361,7 mil. USD
- Rusija: 344,3 mil. USD
- Uzbekistan: 323,9 mil. USD
- Južnoafrička Republika: 323,7 mil. USD
- Urugvaj: 296,3 mil. USD
- Laos: 288,7 mil. USD
- Mađarska: 247,4 mil. USD
- Čile: 246,5 mil. USD
- Slovačka: 207,5 mil. USD
- Češka: 205 mil. USD
- Litva: 204,3 mil. USD
- Švedska: 164,1 mil. USD
- Ukrajina: 142,4 mil. USD
- Uganda: 142,3 mil. USD
- Rumunjska: 122,7 mil. USD
- Brazil: 118,8 mil. USD
- Japan: 112,5 mil. USD
- Malezija: 103,3 mil. USD
- Srbija: 101,3 mil. USD
- Bugarska: 97,2 mil. USD
- Portugal: 93,8 mil. USD
- Ujedinjeni Arapski Emirati: 92,8 mil. USD
- Indonezija: 90,6 mil. USD
- Finska: 90,2 mil. USD
- Latvija: 84,8 mil. USD
- Kolumbija: 78,6 mil. USD
- Salvador: 78,6 mil. USD
- Dominikanska Republika: 77,3 mil. USD
- Singapur: 72,8 mil. USD
- Pakistan: 66,8 mil. USD
- Irska: 55,4 mil. USD
- Luksemburg: 54,4 mil. USD
- Južna Koreja: 52,5 mil. USD
- Tanzanija: 49,3 mil. USD
- Šri Lanka: 48 mil. USD
- Kuvajt: 41,9 mil. USD
- Grčka: 36,9 mil. USD
- Paragvaj: 36,3 mil. USD
- Tajvan: 36,2 mil. USD
Vrijednost trgovine (USD) nema prijavljene trgovine < 27,3 mil. USD27,3 mil. USD+90,3 mil. USD+313,2 mil. USD+> 860,8 mil. USD
Uvoz: 223
- Sjedinjene Američke Države: 2,6 mlr. USD
- Kina: 2,3 mlr. USD
- Nizozemska: 1,1 mlr. USD
- Njemačka: 1 mlr. USD
- Brazil: 990,9 mil. USD
- Francuska: 919,7 mil. USD
- Meksiko: 860,8 mil. USD
- Ujedinjeno Kraljevstvo: 686,3 mil. USD
- Afganistan: 661 mil. USD
- Japan: 651,5 mil. USD
- Belgija: 640,3 mil. USD
- Malezija: 529,4 mil. USD
- Italija: 525,5 mil. USD
- Poljska: 524,5 mil. USD
- Irak: 507,4 mil. USD
- Španjolska: 460,8 mil. USD
- Indonezija: 436,8 mil. USD
- Kanada: 425,6 mil. USD
- Norveška: 418,5 mil. USD
- Tajland: 376,9 mil. USD
- Tajvan: 359,7 mil. USD
- Južna Koreja: 343,7 mil. USD
- Kongo - Kinshasa: 313,2 mil. USD
- Filipini: 300,6 mil. USD
- Vijetnam: 298,1 mil. USD
- Sudan: 257,4 mil. USD
- Irska: 239 mil. USD
- Turska: 237,6 mil. USD
- Austrija: 227,8 mil. USD
- Saudijska Arabija: 224,2 mil. USD
- Češka: 209,8 mil. USD
- Uzbekistan: 196,9 mil. USD
- Australija: 187,3 mil. USD
- Čile: 184,1 mil. USD
- Nigerija: 180,1 mil. USD
- Rumunjska: 175 mil. USD
- Singapur: 174,4 mil. USD
- Južnoafrička Republika: 173,1 mil. USD
- PUP Hong Kong Kina: 168,4 mil. USD
- Danska: 162,9 mil. USD
- Portugal: 149,8 mil. USD
- Gvatemala: 144,1 mil. USD
- Švicarska: 143,7 mil. USD
- Mađarska: 131,5 mil. USD
- Izrael: 125,2 mil. USD
- Kambodža: 125,1 mil. USD
- Sirija: 124 mil. USD
- Somalija: 123 mil. USD
- Grčka: 120,5 mil. USD
- Peru: 108,8 mil. USD
- Venezuela: 107,3 mil. USD
- Švedska: 106,3 mil. USD
- Ujedinjeni Arapski Emirati: 102,2 mil. USD
- Indija: 94,2 mil. USD
- Kamerun: 93,6 mil. USD
- Južni Sudan: 90,3 mil. USD
- Honduras: 89,8 mil. USD
- Madagaskar: 85,4 mil. USD
- Haiti: 85 mil. USD
- Bolivija: 80,8 mil. USD
Najveći izvoznici
| Mjesto | Država | Vrijednost | Udio |
|---|---|---|---|
| 1 | 2,4 mlr. USD | 8,9 % | |
| 2 | 1,9 mlr. USD | 7 % | |
| 3 | 1,7 mlr. USD | 6,3 % | |
| 4 | 1,5 mlr. USD | 5,7 % | |
| 5 | 1,5 mlr. USD | 5,6 % | |
| 6 | 1,3 mlr. USD | 4,9 % | |
| 7 | 1,3 mlr. USD | 4,7 % | |
| 8 | 1,2 mlr. USD | 4,5 % | |
| 9 | 965,6 mil. USD | 3,6 % | |
| 10 | 915,6 mil. USD | 3,4 % |
Najveći uvoznici
| Mjesto | Država | Vrijednost | Udio |
|---|---|---|---|
| 1 | 2,6 mlr. USD | 9,6 % | |
| 2 | 2,3 mlr. USD | 8,4 % | |
| 3 | 1,1 mlr. USD | 4 % | |
| 4 | 1 mlr. USD | 3,8 % | |
| 5 | 990,9 mil. USD | 3,6 % | |
| 6 | 919,7 mil. USD | 3,4 % | |
| 7 | 860,8 mil. USD | 3,2 % | |
| 8 | 686,3 mil. USD | 2,5 % | |
| 9 | 661 mil. USD | 2,4 % | |
| 10 | 651,5 mil. USD | 2,4 % |
Poglavlje 11 u Kombiniranoj nomenklaturi EU-a dijeli se na 71 tarifnu oznaku, a carina za treće zemlje kreće se od 7,7 % do 19,2 %. Specifičnu ili mješovitu carinu ima 65 tarifnih oznaka.
U turskoj carinskoj tarifi poglavlje 11 obuhvaća 90 tarifnih oznaka; zakonska stopa kreće se od 2 % do 102,6 % (prosječno 39,2 %).
Poglavlje 11 u carinskoj tarifi SAD-a (HTS) dijeli se na 38 tarifnih oznaka, a opća carina kreće se od 0 % do 12,8 %. Bez carine je 5 tarifnih oznaka. Specifičnu ili mješovitu carinu ima 19 tarifnih oznaka.
Svjetska trgovina robe iz poglavlja 11 iznosila je 27,2 mlr. USD u 2024. To je 9,6 % manje nego prethodne godine.
Najveći izvoznik: Njemačka, s udjelom od 8,9 %; drugo mjesto: Tajland.
Hrvatska je bila s izvozom od 32,3 mil. USD na 64. mjestu od ukupno 192 izvoznika.
Hrvatska je uvezla robu u vrijednosti od 69,7 mil. USD.
Napomene uz poglavlje
Napomene
1. Ovo poglavlje ne obuhvaća:
a) prženi slad pripremljen kao nadomjestak kave (tarifni broj 0901 ili 2101);
b) brašno, prekrupu, krupicu ili škrob, pripremljene kao proizvode iz tarifnog broja 1901;
c) kukuruzne pahuljice i ostale proizvode iz tarifnog broja 1904;
d) povrće, pripremljeno ili konzervirano, iz tarifnog broja 2001, 2004 ili 2005;
e) farmaceutske proizvode (poglavlje 30); ili
f) škrob sa značajkama parfumerijskih, kozmetičkih ili toaletnih preparata (poglavlje 33).
2.
A. Proizvode mlinske industrije dobivene od žitarica uključenih u sljedećoj tablici razvrstava se u ovo poglavlje ako je maseni udio u suhom proizvodu:
a) škroba (određenog modificiranom polarimetrijskom metodom po Ewersu) veći od onog navedenog u stupcu 2; te
b) pepela (nakon oduzimanja dodanih minerala) ne veći od onog navedenog u stupcu 3.
U suprotnom, razvrstava ih se u tarifni broj 2302. Međutim, klice žitarica, cijele, valjane, u pahuljicama ili mljevene, uvijek se razvrstava u tarifni broj 1104.
B. Proizvode koje se razvrstava u ovo poglavlje prema prethodnim odredbama, razvrstava se u tarifni broj 1101 ili 1102 ako postotak proizvoda što prolazi kroz tkano metalno sito otvora navedenih u stupcima 4 i 5 nije manji od masenog udjela navedenog za određenu žitaricu.
U suprotnom, razvrstava ih se u tarifni broj 1103 ili 1104.
| Žitarica | Udio škroba | Udio pepela | Postotak što prolazi kroz sito s otvorom od | |
|---|---|---|---|---|
| 315 mikrometara (mikrona) | 500 mikrometara (mikrona) | |||
| (1) | (2) | (3) | (4) | (5) |
| Pšenica i raž | 45 % | 2,5 % | 80 % | — |
| Ječam | 45 % | 3 % | 80 % | — |
| Zob | 45 % | 5 % | 80 % | — |
| Kukuruz i sirak u zrnu | 45 % | 2 % | — | 90 % |
| Riža | 45 % | 1,6 % | 80 % | — |
| Heljda | 45 % | 4 % | 80 % | — |
| Ostale žitarice | 45 % | 2 % | 50 % | — |
3. U smislu tarifnog broja 1103, pod pojmom „prekrupa” i „krupica” podrazumijeva se proizvode dobivene fragmentacijom zrna žitarica, koji odgovaraju ovim uvjetima:
a) kukuruzni proizvodi: najmanje 95 mas. % proizvoda prolazi kroz tkano žičano sito otvora 2 mm;
b) proizvodi od ostalih žitarica: najmanje 95 mas. % proizvoda prolazi kroz tkano žičano sito otvora 1,25 mm.
Dodatna napomena
1. Stopa carine koja se primjenjuje na mješavine iz ovog poglavlja je sljedeća:
a) za mješavine u kojima je jedan sastavni dio ima najmanje 90 % mase, primjenjuje se stopa određena za taj sastavni dio;
b) za druge mješavine, primjenjuje se stopa sastavnog dijela s najvišim iznosom uvozne carine.
2. U smislu tarifnog broja 1106 pod pojmom „brašno”, „krupica” i „prah” podrazumijeva se proizvode (osim osušenog drobljenog kokosovog oraha) dobivene mljevenjem ili nekim drugim fragmentacijskim postupkom od suhog mahunastog povrća iz tarifnog broja 0713, od sagoa, korijenja ili gomolja iz tarifnog broja 0714 ili od proizvoda iz poglavlja 8, ako:
a) u slučaju suhog mahunastog povrća, sagoa, korijenja, gomolja i proizvoda iz poglavlja 8 (isključujući orašaste plodove iz tarifnih brojeva 0801 i 0802), barem 95 mas. % proizvoda prolazi kroz tkano metalno sito otvora 2 mm;
b) u slučaju orašastih plodova iz tarifnih brojeva 0801 i 0802, barem 50 mas. % proizvoda prolazi kroz tkano metalno sito otvora 2,5 mm.
Pitanja i odgovori
Pod koji se tarifni broj razvrstava: proizvodi mlinske industrije; slad; škrob; inulin; pšenični gluten?
Ta se roba razvrstava u poglavlje 11 Harmoniziranog sustava, u odjeljku II. Kombinirana nomenklatura EU-a tu oznaku dalje raščlanjuje na osam znamenaka.
Kolika je uvozna carina za poglavlje 11 u EU-u?
U Kombiniranoj nomenklaturi EU-a carina za treće zemlje za 71 tarifnu oznaku unutar poglavlja 11 kreće se od 7,7 % do 19,2 %. To je stopa za robu iz zemalja koje s EU-om nemaju povlašteni sporazum; povlaštene stope, antidampinške pristojbe i PDV nisu uključeni.
Kolika je carina za poglavlje 11 u SAD-u?
U carinskoj tarifi SAD-a (HTS) opća carina kreće se od 0 % do 12,8 %. Povlaštene stope i dodatne carine nisu uključene.
Koja država najviše izvozi ovu robu?
Njemačka, s izvozom od 2,4 mlr. USD u 2024. Udio u svjetskom izvozu: 8,9 %.
Na kojem je mjestu Hrvatska među izvoznicima ove robe?
U 2024. Hrvatska je s izvozom od 32,3 mil. USD na 64. mjestu od ukupno 192 izvoznika.