Tarifni broj · Poglavlje 20
2006: Povrće, voće, orašasti plodovi, kore od voća i ostali dijelovi biljaka, konzervirani šećerom (iscijeđeni, preliveni ili kandirani)
Tarifni broj 2006 nema daljnje raščlambe na šest znamenaka: cijeli tarifni broj odgovara tarifnom podbroju 2006.00 u poglavlju 20 (proizvodi od povrća, voća, orašastih plodova ILI drugih dijelova biljaka).
Usporedba carinskih stopa
Tarifni podbrojevi 1
EU: mjesečni uvoz
Svjetska trgovina u 2024.
Vrijednost trgovine (USD) nema prijavljene trgovine < 142,1 tis. USD142,1 tis. USD+1,3 mil. USD+5,5 mil. USD+> 63,2 mil. USD
Izvoz: 132
- Kina: 201,2 mil. USD
- Kambodža: 162,6 mil. USD
- Tajland: 156,3 mil. USD
- Italija: 63,2 mil. USD
- Vijetnam: 41,4 mil. USD
- Nizozemska: 32,2 mil. USD
- Sjedinjene Američke Države: 20,5 mil. USD
- Francuska: 13,3 mil. USD
- Španjolska: 12,9 mil. USD
- Grčka: 8,4 mil. USD
- Meksiko: 7,2 mil. USD
- Njemačka: 5,6 mil. USD
- Filipini: 5,5 mil. USD
- Indija: 5,2 mil. USD
- Tajvan: 4,4 mil. USD
- Bugarska: 4,1 mil. USD
- Malezija: 3,5 mil. USD
- Fidži: 3,3 mil. USD
- Peru: 3,3 mil. USD
- Poljska: 3,2 mil. USD
- Turska: 3 mil. USD
- Egipat: 3 mil. USD
- Ujedinjeno Kraljevstvo: 2,6 mil. USD
- Australija: 2,3 mil. USD
- Libanon: 2 mil. USD
- Brazil: 2 mil. USD
- Srbija: 1,8 mil. USD
- PUP Hong Kong Kina: 1,7 mil. USD
- Belgija: 1,6 mil. USD
- Kostarika: 1,5 mil. USD
- Češka: 1,4 mil. USD
- Južnoafrička Republika: 1,3 mil. USD
- Singapur: 1,2 mil. USD
- Pakistan: 1,2 mil. USD
- Japan: 1,1 mil. USD
- Latvija: 1,1 mil. USD
- Južna Koreja: 1 mil. USD
- Uganda: 994,2 tis. USD
- Čile: 974,1 tis. USD
- Kolumbija: 939,6 tis. USD
- Slovačka: 841,9 tis. USD
- Portugal: 771,3 tis. USD
- Argentina: 763,9 tis. USD
- Kanada: 745,4 tis. USD
- Austrija: 614,8 tis. USD
- Armenija: 605,3 tis. USD
- Indonezija: 498,4 tis. USD
- Gvatemala: 488,7 tis. USD
- Litva: 430,7 tis. USD
- Estonija: 421,7 tis. USD
- Danska: 391,3 tis. USD
- Irska: 317,5 tis. USD
- Rumunjska: 308,2 tis. USD
- Rusija: 298,3 tis. USD
- Ujedinjeni Arapski Emirati: 279,5 tis. USD
- Švicarska: 276,1 tis. USD
- Mađarska: 232,9 tis. USD
- Kirgistan: 217,2 tis. USD
- Gana: 213,2 tis. USD
- Sjeverna Makedonija: 201,9 tis. USD
Vrijednost trgovine (USD) nema prijavljene trgovine < 252 tis. USD252 tis. USD+1,4 mil. USD+8,1 mil. USD+> 28,2 mil. USD
Uvoz: 204
- Kina: 203 mil. USD
- Sjedinjene Američke Države: 67,6 mil. USD
- Tajland: 45,4 mil. USD
- Kirgistan: 44,5 mil. USD
- Njemačka: 35,3 mil. USD
- Ujedinjeno Kraljevstvo: 29,5 mil. USD
- Japan: 28,2 mil. USD
- Francuska: 26,4 mil. USD
- Nizozemska: 23,1 mil. USD
- Malezija: 22 mil. USD
- Australija: 18,8 mil. USD
- Meksiko: 17,2 mil. USD
- Indija: 16,5 mil. USD
- Rusija: 12,9 mil. USD
- Italija: 12,9 mil. USD
- Tajvan: 12,4 mil. USD
- Ujedinjeni Arapski Emirati: 10,9 mil. USD
- Kazahstan: 9 mil. USD
- Singapur: 8,6 mil. USD
- Kanada: 8,6 mil. USD
- PUP Hong Kong Kina: 8,1 mil. USD
- Vijetnam: 7,5 mil. USD
- Poljska: 7,5 mil. USD
- Belgija: 7,4 mil. USD
- Rumunjska: 5,4 mil. USD
- Španjolska: 5,1 mil. USD
- Saudijska Arabija: 4,9 mil. USD
- Švicarska: 4,5 mil. USD
- Ukrajina: 4,4 mil. USD
- Austrija: 4,2 mil. USD
- Izrael: 3,8 mil. USD
- Portugal: 3,8 mil. USD
- Češka: 3,7 mil. USD
- Indonezija: 3,6 mil. USD
- Irska: 3 mil. USD
- Čile: 2,9 mil. USD
- Južna Koreja: 2,7 mil. USD
- Slovačka: 2,6 mil. USD
- Uzbekistan: 2,5 mil. USD
- Južnoafrička Republika: 2,5 mil. USD
- Srbija: 2,2 mil. USD
- Grčka: 2,2 mil. USD
- Argentina: 2,1 mil. USD
- Danska: 2,1 mil. USD
- Mađarska: 2 mil. USD
- Iran: 1,9 mil. USD
- Alžir: 1,8 mil. USD
- Litva: 1,7 mil. USD
- Novi Zeland: 1,6 mil. USD
- Turska: 1,5 mil. USD
- Mjanmar (Burma): 1,4 mil. USD
- Azerbajdžan: 1,4 mil. USD
- Bugarska: 1,4 mil. USD
- Norveška: 1,4 mil. USD
- Brazil: 1,3 mil. USD
- Bjelorusija: 1,2 mil. USD
- Hrvatska: 1,2 mil. USD
- PUP Makao Kina: 1,1 mil. USD
- Filipini: 1,1 mil. USD
- Švedska: 1,1 mil. USD
Najveći izvoznici
| Mjesto | Država | Vrijednost | Udio |
|---|---|---|---|
| 1 | 201,2 mil. USD | 25,1 % | |
| 2 | 162,6 mil. USD | 20,3 % | |
| 3 | 156,3 mil. USD | 19,5 % | |
| 4 | 63,2 mil. USD | 7,9 % | |
| 5 | 41,4 mil. USD | 5,2 % | |
| 6 | 32,2 mil. USD | 4 % | |
| 7 | 20,5 mil. USD | 2,6 % | |
| 8 | 13,3 mil. USD | 1,7 % | |
| 9 | 12,9 mil. USD | 1,6 % | |
| 10 | 8,4 mil. USD | 1 % |
Najveći uvoznici
| Mjesto | Država | Vrijednost | Udio |
|---|---|---|---|
| 1 | 203 mil. USD | 25,3 % | |
| 2 | 67,6 mil. USD | 8,4 % | |
| 3 | 45,4 mil. USD | 5,7 % | |
| 4 | 44,5 mil. USD | 5,6 % | |
| 5 | 35,3 mil. USD | 4,4 % | |
| 6 | 29,5 mil. USD | 3,7 % | |
| 7 | 28,2 mil. USD | 3,5 % | |
| 8 | 26,4 mil. USD | 3,3 % | |
| 9 | 23,1 mil. USD | 2,9 % | |
| 10 | 22 mil. USD | 2,7 % |
Nedavne izmjene propisa u kojima se spominje ova oznaka
Akti u čijem se tekstu navodi ova oznaka ili njezin tarifni broj. Provjerite sam akt: oznaka može biti navedena i iz razloga koji nisu izmjena carine.
-
CELEX 32026R0347 · Izvor: eur-lex.europa.eu
-
CELEX 32026R0276 · Izvor: eur-lex.europa.eu
Tarifni broj 2006 u Kombiniranoj nomenklaturi EU-a dijeli se na 6 tarifnih oznaka, a carina za treće zemlje kreće se od 0 % do 20 %. Bez carine je 1 tarifna oznaka. Specifičnu ili mješovitu carinu imaju 3 tarifne oznake.
U turskoj carinskoj tarifi tarifni broj 2006 obuhvaća 6 tarifnih oznaka; zakonska stopa iznosi 58,5 %.
Tarifni broj 2006 u carinskoj tarifi SAD-a (HTS) dijeli se na 7 tarifnih oznaka, a opća carina kreće se od 2,1 % do 16 %. Specifičnu ili mješovitu carinu imaju 2 tarifne oznake.
U carinskoj tarifi Ujedinjene Kraljevine tarifni broj 2006 obuhvaća 11 tarifnih oznaka; carina za treće zemlje kreće se od 0 % do 20 % (prosječno 13 %). Bez carine je 1 tarifna oznaka. Specifičnu ili mješovitu carinu ima 7 tarifnih oznaka.
Tarifni broj 2006 u carinskoj tarifi Kanade dijeli se na 5 tarifnih oznaka, a carina MFN kreće se od 0 % do 9,5 %. Bez carine je 1 tarifna oznaka.
U meksičkoj carinskoj tarifi (TIGIE) tarifni broj 2006 obuhvaća 4 tarifne oznake; uvozna carina (IGI) iznosi 20 %. Specifičnu ili mješovitu carinu ima 1 tarifna oznaka.
U brazilskoj carinskoj tarifi (NCM) tarifni broj 2006 čini jedna tarifna oznaka, a stopa TEC-a iznosi 12,6 %.
U argentinskoj carinskoj tarifi tarifni broj 2006 obuhvaća 2 tarifne oznake; carina izvan zone (AEC) iznosi 12,6 %.
U peruanskoj carinskoj tarifi tarifni broj 2006 čini jedna tarifna oznaka, a ad valorem carina iznosi 6 %.
U carinskoj tarifi Novog Zelanda tarifni broj 2006 obuhvaća 12 tarifnih oznaka; normalna carina kreće se od 0 % do 5 % (prosječno 3,8 %). Bez carine su 3 tarifne oznake.
Tarifni broj 2006 u japanskoj carinskoj tarifi dijeli se na 3 tarifne oznake, a primijenjena stopa kreće se od 12,6 % do 18 %.
U tajvanskoj carinskoj tarifi tarifni broj 2006 obuhvaća 16 tarifnih oznaka; stopa iz stupca 1 kreće se od 10 % do 38,2 % (prosječno 24,2 %). Specifičnu ili mješovitu carinu imaju 2 tarifne oznake.
U zajedničkoj carinskoj tarifi GCC-a tarifni broj 2006 čini jedna tarifna oznaka, a carina iznosi 5 %.
U švicarskoj carinskoj tarifi tarifni broj 2006 nema postotnih stopa: sve tarifne oznake imaju specifičnu ili mješovitu carinu.
Tarifni broj 2006 u norveškoj carinskoj tarifi dijeli se na 6 tarifnih oznaka, a redovna carina iznosi 0 % (bez carine). Bez carine su 2 tarifne oznake. Specifičnu ili mješovitu carinu imaju 4 tarifne oznake.
U carinskoj tarifi Sjeverne Makedonije tarifni broj 2006 obuhvaća 6 tarifnih oznaka; carina MFN kreće se od 20 % do 30 % (prosječno 23,3 %).
U nigerijskoj carinskoj tarifi (ECOWAS CET) tarifni broj 2006 čini jedna tarifna oznaka, a uvozna carina iznosi 20 %.
Svjetska trgovina robe iz tarifnog broja 2006 iznosila je 801 mil. USD u 2024. To je 15 % više nego prethodne godine.
Najveći izvoznik: Kina, s udjelom od 25,1 %; drugo mjesto: Kambodža.
Najveći uvoznik: Kina (203 mil. USD).
Hrvatska je bila s izvozom od 154,6 tis. USD na 61. mjestu od ukupno 132 izvoznika.
Hrvatska je uvezla robu u vrijednosti od 1,2 mil. USD.
Napomene
Dodatne napomene
1. U smislu tarifnog broja 2001, povrće, voće, orašasti plodovi i ostali jestivi dijelovi biljaka, pripremljeni ili konzervirani u octu ili octenoj kiselini, moraju imati maseni udio slobodne hlapive kiseline 0,5 % ili veći, izražene kao octena kiselina. Dodatno, maseni udio soli u gljivama iz podbroja 20019050 ne smije biti veći od 2,5 %.
2.
a) Sadržaj različitih šećera izražen kao saharoza (sadržaj šećera) proizvoda koje se razvrstava u ovo poglavlje odgovara vrijednosti izmjerenoj na refraktometru (koji se upotrebljava u skladu s metodom propisanom u Prilogu Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 974/2014) pri temperaturi od 20 °C i pomnoženoj s jednim od sljedećih faktora:
0,93 za proizvode iz tarifnih podbrojeva 200820 do 200880, 200893, 200897 i 200899,
0,95 za proizvode iz drugih tarifnih brojeva.
Međutim, sadržaj različitih šećera izraženih kao saharoza (sadržaj šećera) proizvoda koje se razvrstava u ovo poglavlje:
proizvodi proizvedeni na bazi morskih algi i ostalih algi, pripremljeni ili konzervirani postupcima koji nisu navedeni u poglavlju 12.,
proizvodi proizvedeni na bazi manioke, indijske marante, kaćuna, čičoke, slatkog krumpira i sličnih korijena i gomolja s visokim sadržajem škroba ili inulina iz tarifnog broja 0714,
proizvodi proizvedeni na bazi lišća vinove loze,
odgovara vrijednosti koja proizlazi iz izračuna na temelju mjerenja dobivenih primjenom metode tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti (‚metoda HPLC’), upotrebom sljedeće formule:
S + (G + F) × 0,95;
gdje je:
‚S’ sadržaj saharoze određen metodom HPLC;
‚F’ sadržaj fruktoze određen metodom HPLC;
‚G’ sadržaj glukoze određen metodom HPLC.
b) Izraz „Brix vrijednost”, spomenut u podbrojevima iz tarifnog broja 2009, odgovara vrijednosti izmjerenoj na refraktometru (koji se upotrebljava u skladu s metodom propisanom u Prilogu Provedbenoj uredbi (EU) br. 974/2014) pri temperaturi od 20 °C.
3. Za proizvode iz podbrojeva 200820 do 200880, 200893, 200897 i 200899 smatrat će se da sadrže dodani šećer kada je maseni udio šećera u njima („sadržaj šećera”) veći od količina navedenih u nastavku, ovisno o vrsti voća ili jestivih dijelova biljaka:
ananas i grožđe: 13 %,
ostalo voće, uključujući mješavine voća i ostale jestive dijelove biljaka: 9 %.
4. U smislu podbrojeva 20083011 do 20083039, 20084011 do 20084039, 20085011 do 20085059, 20086011 do 20086039, 20087011 do 20087059, 20088011 do 20088039, 20089311 do 20089329, 20089712 do 20089738 i 20089911 do 20089940, pod sljedećim se pojmovima podrazumijeva:
„maseni udio stvarnog alkohola”: broj kilograma čistog alkohola što ga sadrži 100 kg proizvoda,
„mas. %”: simbol masenog udjela alkohola u postotku.
5. Sljedeće se primjenjuje na robu u stanju u kojem je podnesena:
a) količina dodanog šećera u proizvodima iz tarifnog broja 2009 odgovara „sadržaju šećera” umanjenom za iznose navedene u nastavku, ovisno o vrsti soka o kojem se radi:
sok od limuna ili od rajčice: 3,
sok od grožđa: 15,
ostali sokovi od voća ili povrća, uključujući mješavine sokova: 13.
b) voćni sokovi s dodanim šećerom, Brix vrijednosti ne veće od 67 i s masenim udjelom voćnog soka manjim od 50 % izgubili su svoju izvornu značajku voćnih sokova iz tarifnog broja 2009.
Točku (b) se ne primjenjuje na koncentrirane prirodne voćne sokove. Prema tome, koncentrirane prirodne voćne sokove se ne isključuje iz tarifnog broja 2009.
6. U smislu podbrojeva 20096951 i 20096971 pod pojmom „koncentrirani sok od grožđa (uključujući mošt od grožđa)” podrazumijeva se sok od grožđa (uključujući mošt od grožđa) kojem vrijednost izmjerena na refraktometru (koji se upotrebljava u skladu s metodom propisanom u Prilogu Provedbenoj uredbi (EU) br. 974/2014) pri temperaturi od 20 °C nije manja od 50,9 %.
7. U smislu podbrojeva 20019092, 20060035, 20060091, 20071091, 20079993, 20089703, 20089705, 20089712, 20089716, 20089732, 20089736, 20089751, 20089772, 20089776, 20089792, 20089794, 20089797, 20089924, 20089931, 20089936, 20089938, 20089948, 20089963, 20098934, 20098936, 20098973, 20098985, 20098988, 20098997, 20099092, 20099095 i 20099097, pod pojmom „tropsko voće” podrazumijeva se guava, mango, mangostin, papaja, tamarind, cashew jabuka, liči, kruhovac (jackfruit), sapodila šljiva, marakuja (pasiflora), karambola i pitaja.
8. U smislu podbrojeva 20019092, 20060035, 20060091, 20079993, 20081912, 20081992, 20089703, 20089705, 20089712, 20089716, 20089732, 20089736, 20089751, 20089772, 20089776, 20089792, 20089794 i 20089797, pod pojmom „tropski orašasti plodovi” podrazumijeva se kokosov orah, indijski oraščić, brazilski orah, areka (ili betel), kola i makadami orah.
9. Morske alge i ostale alge, pripremljene ili konzervirane postupcima osim onih koji su navedeni u poglavlju 12, kao što su kuhanje, pečenje, dodavanje začina ili šećera razvrstavaju se u poglavlje 20 kao proizvodi od ostalih dijelova biljaka. Morske alge i ostale alge, svježe, rashlađene, smrznute ili suhe, neovisno jesu li ili nisu mljevene, razvrstavaju se u tarifni broj 1212.
Pitanja i odgovori
Pod koji se tarifni broj razvrstava: povrće, voće, orašasti plodovi, kore od voća i ostali dijelovi…?
Ta se roba razvrstava u tarifni broj 2006 Harmoniziranog sustava, unutar poglavlja 20, u odjeljku IV. Kombinirana nomenklatura EU-a tu oznaku dalje raščlanjuje na osam znamenaka.
Kolika je uvozna carina za tarifni broj 2006 u EU-u?
U Kombiniranoj nomenklaturi EU-a carina za treće zemlje za 6 tarifnih oznaka unutar tarifnog broja 2006 kreće se od 0 % do 20 %. To je stopa za robu iz zemalja koje s EU-om nemaju povlašteni sporazum; povlaštene stope, antidampinške pristojbe i PDV nisu uključeni.
Kolika je carina za tarifni broj 2006 u SAD-u?
U carinskoj tarifi SAD-a (HTS) opća carina kreće se od 2,1 % do 16 %. Povlaštene stope i dodatne carine nisu uključene.
Koja država najviše izvozi ovu robu?
Kina, s izvozom od 201,2 mil. USD u 2024. Udio u svjetskom izvozu: 25,1 %.
Na kojem je mjestu Hrvatska među izvoznicima ove robe?
U 2024. Hrvatska je s izvozom od 154,6 tis. USD na 61. mjestu od ukupno 132 izvoznika.