Tarifni podbroj · Poglavlje 20 · Tarifni broj 2006
2006.00: Povrće, voće, orašasti plodovi, kore od voća i ostali dijelovi biljaka, konzervirani šećerom (iscijeđeni, preliveni ili kandirani)
2006.00 je šesteroznamenkasti tarifni podbroj unutar tarifnog broja 2006 (povrće, voće, orašasti plodovi, kore od voća i ostali dijelovi biljaka…), poglavlje 20.
Koliko ćete platiti
Uvoz: EU
Stope po nacionalnim tarifnim oznakama · Kombinirana nomenklatura EU-a
Tarifne oznake – EU →- 2006 00 Povrće, voće, orašasti plodovi, kore od voća i ostali dijelovi biljaka, konzervirani šećerom (iscijeđeni, preliveni ili kandirani):
- 2006 00 10 đumbir (ingver) Bez carine—
- ostalo:
- s masenim udjelom šećera većim od 13 %:
- 2006 00 31 trešnje i višnje 20 + 23,9 €/100 kg/net—
- 2006 00 35 tropsko voće i tropski orašasti plodovi 12,5 + 15 €/100 kg/net—
- 2006 00 38 ostalo 20 + 23,9 €/100 kg/net—
- ostalo:
- 2006 00 91 tropsko voće i tropski orašasti plodovi 12,5 %—
- 2006 00 99 ostalo 20 %—
Dodatne pristojbe i uvozni uvjeti
Davanja povrh carine i uvjeti koje roba mora ispuniti na granici.
Dodatne pristojbe i naknade 5
- Dodatna pristojbaDodatna carina 50 % uz dokument Y-155 (Proizvodi koji se izravno ili neizravno izvoze iz Ruske Federacije ili Bjelarusa) · inače bez carine
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje osim: Bjelorusija, Rusija
- Pravni akt
- Regulation 1227/25
- Isprave
- Y155 Proizvodi koji se izravno ili neizravno izvoze iz Ruske Federacije ili Bjelarusa
- Dodatna pristojbaDodatna carina 50 %
- Primjenjuje se na podrijetlo
- Bjelorusija, Rusija
- Pravni akt
- Regulation 1227/25
- Carina na pošiljke niske vrijednostiCarina na pošiljke male vrijednosti 3 EUR
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje
- Na snazi
- do 31. listopada 2026.
- Pravni akt
- Regulation 0382/26
- Carina na pošiljke niske vrijednostiCarina na pošiljke male vrijednosti 3 EUR
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje
- Na snazi
- od 1. studenoga 2026.
- Pravni akt
- Regulation 0382/26
- Manipulativna naknadaNaknada za rukovanje Unije 2 EUR
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje
- Na snazi
- od 1. studenoga 2026.
- Pravni akt
- Regulation 2108/26
- Isprave
- Y126 Goods sold in distance sales
Uvozni uvjeti 3
- Uvozni nadzorKontrola uvoza ekoloških proizvoda
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje osim: Švicarska, Island, Lihtenštajn, Norveška
- Pravni akt
- Regulation 2306/21
- Uvozni nadzorKontrola uvoza
- Primjenjuje se na podrijetlo
- Ukrajina
- Pravni akt
- Regulation 0692/14
- Uvozni nadzorKontrola uvoza
- Primjenjuje se na podrijetlo
- Ukrajina
- Pravni akt
- Regulation 0263/22
- Isprave
- Y984 Roba koja nije podrijetlom iz područja Ukrajine koja nisu pod kontrolom vlade ili nije namijenjena tim područjima u oblasti Donjecka, Khersona, Luhanska i Zaporizhije
- N954 Potvrda o prometu EUR.1
- N864 Izjava na računu ili izjava o podrijetlu koju je sastavio bilo koji izvoznik na računu ili drugoj komercijalnoj ispravi
Povlaštene stope po zemljama
| Sporazum ili program | Zemlje | Stopa |
|---|---|---|
| standardna stopa (bez sporazuma) | — | Bez carine – 20 % |
| GSP-EBA (poseban dogovor za najnerazvijenije zemlje - Everything But Arms) | Afganistan, Angola, Bangladeš, Benin i još 42Afganistan, Angola, Bangladeš, Benin, Burkina Faso, Burundi, Butan, Čad, Džibuti, Eritreja, Etiopija, Gambija, Gvineja, Gvineja Bisau, Haiti, Jemen, Južni Sudan, Kambodža, Kiribati, Komori, Kongo - Kinshasa, Laos, Lesoto, Liberija, Madagaskar, Malavi, Mali, Mauretanija, Mjanmar (Burma), Mozambik, Nepal, Niger, Ruanda, Salomonovi Otoci, Senegal, Sijera Leone, Somalija, Srednjoafrička Republika, Sudan, Sveti Toma i Princip, Tanzanija, Timor-Leste, Togo, Tuvalu, Uganda, Zambija | Bez carine |
| CARIFORUM | Antigva i Barbuda, Bahami, Barbados, Belize i još 10Antigva i Barbuda, Bahami, Barbados, Belize, Dominika, Dominikanska Republika, Grenada, Gvajana, Jamajka, Surinam, Sveta Lucija, Sveti Kristofor i Nevis, Sveti Vincent i Grenadini, Trinidad i Tobago | Bez carine |
| OCT (Prekomorske zemlje i teritoriji) | Antarktika, Aruba, Curaçao, Francuska Polinezija i još 8Antarktika, Aruba, Curaçao, Francuska Polinezija, Francuski Južni Teritoriji, Grenland, Karipski otoci Nizozemske, Nova Kaledonija, Saint Barthélemy, Sint Maarten, Sveti Petar i Mikelon, Wallis i Futuna | Bez carine |
| GSP+ (poticajni sporazum za održiv razvoj i dobro upravljanje) | Bolivija, Filipini, Kirgistan, Mongolija i još 4Bolivija, Filipini, Kirgistan, Mongolija, Pakistan, Šri Lanka, Uzbekistan, Zelenortska Republika | Bez carine |
| Srednja Amerika | Gvatemala, Honduras, Kostarika, Nikaragva, Panama, Salvador | Bez carine |
| SADC EPA | Bocvana, Esvatini, Namibija | Bez carine |
| Zemlje Istočne i Južne Afrike | Mauricijus, Sejšeli, Zimbabve | Bez carine |
| sporazum EU–Andora | Andora | Bez carine |
| sporazum EU–Albanija | Albanija | Bez carine |
| sporazum EU–Bosna i Hercegovina | Bosna i Hercegovina | Bez carine |
| sporazum EU–Kanada | Kanada | Bez carine |
| sporazum EU–Obala Bjelokosti | Obala Bjelokosti | Bez carine |
| sporazum EU–Čile | Čile | Bez carine |
| sporazum EU–Kamerun | Kamerun | Bez carine |
| sporazum EU–Egipat | Egipat | Bez carine |
| Povlašteno podrijetlo u skladu sa Sporazumom u obliku razmjene pisama između Europske unije i Kraljevine Maroka o izmjeni protokolâ 1. i 4. uz Euromediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, te Kraljevine Maroka, s druge strane. | Zapadna Sahara | Bez carine |
| sporazum EU–Fidži | Fidži | Bez carine |
| sporazum EU–Ujedinjeno Kraljevstvo | Ujedinjeno Kraljevstvo | Bez carine |
| sporazum EU–Gruzija | Gruzija | Bez carine |
| sporazum EU–Gana | Gana | Bez carine |
| sporazum EU–Izrael | Izrael | Bez carine |
| sporazum EU–Jordan | Jordan | Bez carine |
| sporazum EU–Japan | Japan | Bez carine |
| sporazum EU–Kenija | Kenija | Bez carine |
| sporazum EU–Južna Koreja | Južna Koreja | Bez carine |
| sporazum EU–Libanon | Libanon | Bez carine |
| sporazum EU–Maroko | Maroko | Bez carine |
| sporazum EU–Moldavija | Moldavija | Bez carine |
| sporazum EU–Crna Gora | Crna Gora | Bez carine |
| sporazum EU–Sjeverna Makedonija | Sjeverna Makedonija | Bez carine |
| sporazum EU–Novi Zeland | Novi Zeland | Bez carine |
| sporazum EU–Papua Nova Gvineja | Papua Nova Gvineja | Bez carine |
| sporazum EU–Palestinsko područje | Palestinsko područje | Bez carine |
| sporazum EU–Srbija | Srbija | Bez carine |
| sporazum EU–Singapur | Singapur | Bez carine |
| carinska unija EU–San Marino | San Marino | Bez carine |
| sporazum EU–Turska | Turska | Bez carine |
| sporazum EU–Ukrajina | Ukrajina | Bez carine |
| sporazum EU–Vijetnam | Vijetnam | Bez carine |
| sporazum EU–Samoa | Samoa | Bez carine |
| sporazum EU–Kosovo | Kosovo | Bez carine |
| sporazum EU–Južnoafrička Republika | Južnoafrička Republika | Bez carine |
| sporazum EU–Kolumbija | Kolumbija | Bez carine |
| sporazum EU–Ekvador | Ekvador | Bez carine |
| sporazum EU–Meksiko | Meksiko | Bez carine |
| sporazum EU–Peru | Peru | Bez carine |
| GSP - Opći sporazum | Cookovi Otoci, Indija, Indonezija, Kongo - Brazzaville i još 6Cookovi Otoci, Indija, Indonezija, Kongo - Brazzaville, Mikronezija, Nigerija, Niue, Sirija, Tadžikistan, Vanuatu | 4,3 % – 7 % |
| Mercosur | Argentina, Brazil, Paragvaj, Urugvaj | 10,9 % – 18,1 % |
EU: mjesečni uvoz
Glavni dobavljači, zadnjih 12 mjeseci
| Država | Vrijednost | Udio | Promjena |
|---|---|---|---|
| 11 mil. € | 23,6 % | +4,4 % | |
| 9,9 mil. € | 21,2 % | −9,3 % | |
| 9,5 mil. € | 20,4 % | +240,7 % | |
| 8,3 mil. € | 17,8 % | — | |
| 3,3 mil. € | 7,1 % | +0 % | |
| 1 mil. € | 2,2 % | +30,2 % | |
| 824 tis. € | 1,8 % | +101,3 % | |
| 487 tis. € | 1 % | −20,3 % |
Isti podbroj u drugim tarifama
Svjetska trgovina u 2024.
Vrijednost trgovine (USD) nema prijavljene trgovine < 142,1 tis. USD142,1 tis. USD+1,3 mil. USD+5,5 mil. USD+> 63,2 mil. USD
Izvoz: 132
- Kina: 201,2 mil. USD
- Kambodža: 162,6 mil. USD
- Tajland: 156,3 mil. USD
- Italija: 63,2 mil. USD
- Vijetnam: 41,4 mil. USD
- Nizozemska: 32,2 mil. USD
- Sjedinjene Američke Države: 20,5 mil. USD
- Francuska: 13,3 mil. USD
- Španjolska: 12,9 mil. USD
- Grčka: 8,4 mil. USD
- Meksiko: 7,2 mil. USD
- Njemačka: 5,6 mil. USD
- Filipini: 5,5 mil. USD
- Indija: 5,2 mil. USD
- Tajvan: 4,4 mil. USD
- Bugarska: 4,1 mil. USD
- Malezija: 3,5 mil. USD
- Fidži: 3,3 mil. USD
- Peru: 3,3 mil. USD
- Poljska: 3,2 mil. USD
- Turska: 3 mil. USD
- Egipat: 3 mil. USD
- Ujedinjeno Kraljevstvo: 2,6 mil. USD
- Australija: 2,3 mil. USD
- Libanon: 2 mil. USD
- Brazil: 2 mil. USD
- Srbija: 1,8 mil. USD
- PUP Hong Kong Kina: 1,7 mil. USD
- Belgija: 1,6 mil. USD
- Kostarika: 1,5 mil. USD
- Češka: 1,4 mil. USD
- Južnoafrička Republika: 1,3 mil. USD
- Singapur: 1,2 mil. USD
- Pakistan: 1,2 mil. USD
- Japan: 1,1 mil. USD
- Latvija: 1,1 mil. USD
- Južna Koreja: 1 mil. USD
- Uganda: 994,2 tis. USD
- Čile: 974,1 tis. USD
- Kolumbija: 939,6 tis. USD
- Slovačka: 841,9 tis. USD
- Portugal: 771,3 tis. USD
- Argentina: 763,9 tis. USD
- Kanada: 745,4 tis. USD
- Austrija: 614,8 tis. USD
- Armenija: 605,3 tis. USD
- Indonezija: 498,4 tis. USD
- Gvatemala: 488,7 tis. USD
- Litva: 430,7 tis. USD
- Estonija: 421,7 tis. USD
- Danska: 391,3 tis. USD
- Irska: 317,5 tis. USD
- Rumunjska: 308,2 tis. USD
- Rusija: 298,3 tis. USD
- Ujedinjeni Arapski Emirati: 279,5 tis. USD
- Švicarska: 276,1 tis. USD
- Mađarska: 232,9 tis. USD
- Kirgistan: 217,2 tis. USD
- Gana: 213,2 tis. USD
- Sjeverna Makedonija: 201,9 tis. USD
Vrijednost trgovine (USD) nema prijavljene trgovine < 252 tis. USD252 tis. USD+1,4 mil. USD+8,1 mil. USD+> 28,2 mil. USD
Uvoz: 204
- Kina: 203 mil. USD
- Sjedinjene Američke Države: 67,6 mil. USD
- Tajland: 45,4 mil. USD
- Kirgistan: 44,5 mil. USD
- Njemačka: 35,3 mil. USD
- Ujedinjeno Kraljevstvo: 29,5 mil. USD
- Japan: 28,2 mil. USD
- Francuska: 26,4 mil. USD
- Nizozemska: 23,1 mil. USD
- Malezija: 22 mil. USD
- Australija: 18,8 mil. USD
- Meksiko: 17,2 mil. USD
- Indija: 16,5 mil. USD
- Rusija: 12,9 mil. USD
- Italija: 12,9 mil. USD
- Tajvan: 12,4 mil. USD
- Ujedinjeni Arapski Emirati: 10,9 mil. USD
- Kazahstan: 9 mil. USD
- Singapur: 8,6 mil. USD
- Kanada: 8,6 mil. USD
- PUP Hong Kong Kina: 8,1 mil. USD
- Vijetnam: 7,5 mil. USD
- Poljska: 7,5 mil. USD
- Belgija: 7,4 mil. USD
- Rumunjska: 5,4 mil. USD
- Španjolska: 5,1 mil. USD
- Saudijska Arabija: 4,9 mil. USD
- Švicarska: 4,5 mil. USD
- Ukrajina: 4,4 mil. USD
- Austrija: 4,2 mil. USD
- Izrael: 3,8 mil. USD
- Portugal: 3,8 mil. USD
- Češka: 3,7 mil. USD
- Indonezija: 3,6 mil. USD
- Irska: 3 mil. USD
- Čile: 2,9 mil. USD
- Južna Koreja: 2,7 mil. USD
- Slovačka: 2,6 mil. USD
- Uzbekistan: 2,5 mil. USD
- Južnoafrička Republika: 2,5 mil. USD
- Srbija: 2,2 mil. USD
- Grčka: 2,2 mil. USD
- Argentina: 2,1 mil. USD
- Danska: 2,1 mil. USD
- Mađarska: 2 mil. USD
- Iran: 1,9 mil. USD
- Alžir: 1,8 mil. USD
- Litva: 1,7 mil. USD
- Novi Zeland: 1,6 mil. USD
- Turska: 1,5 mil. USD
- Mjanmar (Burma): 1,4 mil. USD
- Azerbajdžan: 1,4 mil. USD
- Bugarska: 1,4 mil. USD
- Norveška: 1,4 mil. USD
- Brazil: 1,3 mil. USD
- Bjelorusija: 1,2 mil. USD
- Hrvatska: 1,2 mil. USD
- PUP Makao Kina: 1,1 mil. USD
- Filipini: 1,1 mil. USD
- Švedska: 1,1 mil. USD
Najveći izvoznici
| Mjesto | Država | Vrijednost | Udio |
|---|---|---|---|
| 1 | 201,2 mil. USD | 25,1 % | |
| 2 | 162,6 mil. USD | 20,3 % | |
| 3 | 156,3 mil. USD | 19,5 % | |
| 4 | 63,2 mil. USD | 7,9 % | |
| 5 | 41,4 mil. USD | 5,2 % | |
| 6 | 32,2 mil. USD | 4 % | |
| 7 | 20,5 mil. USD | 2,6 % | |
| 8 | 13,3 mil. USD | 1,7 % | |
| 9 | 12,9 mil. USD | 1,6 % | |
| 10 | 8,4 mil. USD | 1 % |
Najveći uvoznici
| Mjesto | Država | Vrijednost | Udio |
|---|---|---|---|
| 1 | 203 mil. USD | 25,3 % | |
| 2 | 67,6 mil. USD | 8,4 % | |
| 3 | 45,4 mil. USD | 5,7 % | |
| 4 | 44,5 mil. USD | 5,6 % | |
| 5 | 35,3 mil. USD | 4,4 % | |
| 6 | 29,5 mil. USD | 3,7 % | |
| 7 | 28,2 mil. USD | 3,5 % | |
| 8 | 26,4 mil. USD | 3,3 % | |
| 9 | 23,1 mil. USD | 2,9 % | |
| 10 | 22 mil. USD | 2,7 % |
Uvozna carina na ovaj proizvod u svijetu 164
Carina najpovlaštenije nacije (MFN) koju svaka zemlja primjenjuje na robu iz ovog podbroja HS-a: prosjek njezinih nacionalnih tarifnih redaka, s najnižim i najvišim retkom ako se razlikuju. Roba iz zemalja s trgovinskim sporazumom često plaća manje.
- 15 %medijan carine
- 15broj zemalja bez carine (MFN)
- 59 %najviša: Turska, Angola, Iran
164
| Zemlja uvoznica | Carina MFN | retci od – do | godina podataka |
|---|---|---|---|
| 10 % | 2018 · HS 2012 | ||
| 15 % | 2023 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 50 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 17 % | 15 % – 20 % | 2021 · HS 2007 | |
| 14 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 11 % | 9 % – 12 % | 2023 | |
| 6 % | 2021 · HS 2012 | ||
| 3 % | 0 % – 5 % | 2023 | |
| 15 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2022 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 25 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 17 % | 15 % – 20 % | 2022 · HS 2017 | |
| 20 % | 15 % – 25 % | 2023 | |
| 20 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 11 % | 9 % – 12 % | 2021 · HS 2017 | |
| 15 % | 0 % – 30 % | 2023 | |
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2022 | ||
| 14 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 35 % | 2023 | ||
| 10 % | 2022 | ||
| 0 % | 2022 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 6 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 17 % | 15 % – 20 % | 2023 · HS 2017 | |
| 20 % | 2023 | ||
| 20 % | 2019 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 15 % | 0 % – 30 % | 2023 | |
| 30 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 11 % | 0 % – 20 % | 2023 | |
| 15 % | 2023 | ||
| 15 % | 2023 | ||
| 8 % | 2023 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 17 % | 15 % – 20 % | 2023 · HS 2012 | |
| 12 % | 2022 · HS 2017 | ||
| 17 % | 15 % – 20 % | 2023 · HS 2017 | |
| 0 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 15 % | 2020 · HS 2017 | ||
| 15 % | 2023 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 40 % | 2020 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 12 % | 2022 · HS 2017 | ||
| 16 % | 15 % – 20 % | 2023 | |
| 16 % | 13 % – 18 % | 2023 | |
| 10 % | 2017 · HS 2017 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 23 % | 15 % – 30 % | 2023 | |
| 15 % | 0 % – 30 % | 2023 | |
| 22 % | 2021 · HS 2002 | ||
| 35 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 5,2 % | 0 % – 9,5 % | 2023 | |
| 5 % | 2023 | ||
| 11 % | 9 % – 12 % | 2023 | |
| 35 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 11 % | 9 % – 12 % | 2021 · HS 2017 | |
| 30 % | 2023 · HS 2002 | ||
| 15 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 14 % | 2023 | ||
| 30 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 15 % | 0 % – 30 % | 2023 | |
| 30 % | 2020 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 5 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 8,3 %* | 2,8 % – 11 % | 2021 · HS 2017 | |
| 20 % | 2023 | ||
| 25 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 40 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 3 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 15 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 23 % | 20 % – 25 % | 2023 · HS 2017 | |
| 20 % | 2023 | ||
| 15 % | 0 % – 30 % | 2023 | |
| 15 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 15 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 3,6 % | 0 % – 5 % | 2023 | |
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2012 | ||
| 12 % | 2017 · HS 2017 | ||
| 15 % | 2023 | ||
| 15 % | 2023 | ||
| 14 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 6 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 35 % | 2023 | ||
| 11 % | 9 % – 12 % | 2021 · HS 2017 | |
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 15 % | 2022 | ||
| 20 % | 2020 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2020 · HS 2012 | ||
| 8,9 % | 2,1 % – 16 % | 2023 | |
| 23 % | 20 % – 30 % | 2023 | |
| 25 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 40 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 18 % | 15 % – 20 % | 2023 · HS 2007 | |
| 17 % | 15 % – 20 % | 2023 · HS 2012 | |
| 18 % | 15 % – 25 % | 2023 | |
| 5 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2019 · HS 2017 | ||
| 17 % | 15 % – 20 % | 2023 | |
| 20 % | 2023 | ||
| 7,3 %* | 2,4 % – 9,8 % | 2023 | |
| 15 % | 2021 · HS 2012 | ||
| 30 %* | 2023 | ||
| 35 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 15 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 17 % | 15 % – 20 % | 2023 · HS 2012 | |
| 59 % | 2023 | ||
| 15 % | 2017 · HS 2017 | ||
| 35 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 13 % | 0 % – 20 % | 2023 | |
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 14 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 14 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 35 % | 2023 | ||
| 4 % | 2021 · HS 2012 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0,4 % | 2023 |
Godine carinskih podataka: 2017–2023; stope su se od tada možda promijenile. * ekvivalent ad valorem specifičnih carina (procjena UNCTAD-a) · UNCTAD TRAINS, pristup putem WITS-a (Svjetska banka)
Klasifikacije i korespondencije
Gdje se ovaj podbroj HS-a nalazi u statističkim klasifikacijama Ujedinjenih naroda i koje je oznake imao u ranijim izdanjima Harmoniziranog sustava.
- SITC Rev. 4
- 0621 Vegetables, fruit, nuts, fruit-peel & other parts of plants, preserved by sugar (drained, glace/crystallised)
- Krajnja uporaba (BEC Rev. 5)
- Proizvodi za široku potrošnju · BEC 113201
- Proizvod CPC 2.1
- 23670 Sugar confectionery (including white chocolate), not containing cocoa; vegetables, fruits, nuts, fruit-peel and other parts of plants, preserved by sugar
- Djelatnost ISIC Rev. 4
- 1073 Manufacture of cocoa, chocolate and sugar confectionery
Ranija izdanja HS-a
| HS | Oznaka | |
|---|---|---|
| 2017 | 2006.00 | nepromijenjeno |
| 2012 | 2006.00 | nepromijenjeno |
| 2007 | 2006.00 | nepromijenjeno |
| 2002 | 2006.00 | nepromijenjeno |
| 1996 | 2006.00 | nepromijenjeno |
| 1992 | 2004.90, 2005.40, 2005.51, 2005.59, 2005.60, 2005.70, 2005.80, 2005.90, 2006.00 | promijenjeno |
Korespondencijske tablice Statističkog odjela UN-a (UNSD)
Nedavne izmjene propisa u kojima se spominje ova oznaka
Akti u čijem se tekstu navodi ova oznaka ili njezin tarifni broj. Provjerite sam akt: oznaka može biti navedena i iz razloga koji nisu izmjena carine.
-
FR Doc. 2026-14542 · 91 FR 45516 · Izvor: federalregister.gov
-
FR Doc. 2026-11158 · 91 FR 33854 · Izvor: federalregister.gov
-
CELEX 32026R0347 · Izvor: eur-lex.europa.eu
-
CELEX 32026R0276 · Izvor: eur-lex.europa.eu
Tarifni podbroj 2006.00 u Kombiniranoj nomenklaturi EU-a dijeli se na 6 tarifnih oznaka, a carina za treće zemlje kreće se od 0 % do 20 %. Bez carine je 1 tarifna oznaka. Specifičnu ili mješovitu carinu imaju 3 tarifne oznake.
U turskoj carinskoj tarifi tarifni podbroj 2006.00 obuhvaća 6 tarifnih oznaka; zakonska stopa iznosi 58,5 %.
145 država podrijetla ima u EU-u povlaštenu carinsku stopu umjesto standardne stope od Bez carine – 20 % (osnova: primjerice GSP-EBA ili CARIFORUM).
U EU-u se na robu iz država: Bjelorusija i Rusija uz carinu primjenjuje i dodatna pristojba u iznosu od 50 %.
U posljednjih 12 mjeseci (rujan 2025. – kolovoz 2026.) u EU je uvezeno robe ovog tarifnog podbroja u vrijednosti od 46,4 mil. €, što je 45 % više nego u prethodnih 12 mjeseci, uz prosječnu cijenu od 4,71 € po kg; najveći dobavljač: Tajland (24 %), zatim Kina.
Svjetska trgovina ove robe iznosila je 801 mil. USD u 2024. To je 15 % više nego prethodne godine.
Najveći izvoznik: Kina, s udjelom od 25,1 %; drugo mjesto: Kambodža.
Napomene
Dodatne napomene
1. U smislu tarifnog broja 2001, povrće, voće, orašasti plodovi i ostali jestivi dijelovi biljaka, pripremljeni ili konzervirani u octu ili octenoj kiselini, moraju imati maseni udio slobodne hlapive kiseline 0,5 % ili veći, izražene kao octena kiselina. Dodatno, maseni udio soli u gljivama iz podbroja 20019050 ne smije biti veći od 2,5 %.
2.
a) Sadržaj različitih šećera izražen kao saharoza (sadržaj šećera) proizvoda koje se razvrstava u ovo poglavlje odgovara vrijednosti izmjerenoj na refraktometru (koji se upotrebljava u skladu s metodom propisanom u Prilogu Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 974/2014) pri temperaturi od 20 °C i pomnoženoj s jednim od sljedećih faktora:
0,93 za proizvode iz tarifnih podbrojeva 200820 do 200880, 200893, 200897 i 200899,
0,95 za proizvode iz drugih tarifnih brojeva.
Međutim, sadržaj različitih šećera izraženih kao saharoza (sadržaj šećera) proizvoda koje se razvrstava u ovo poglavlje:
proizvodi proizvedeni na bazi morskih algi i ostalih algi, pripremljeni ili konzervirani postupcima koji nisu navedeni u poglavlju 12.,
proizvodi proizvedeni na bazi manioke, indijske marante, kaćuna, čičoke, slatkog krumpira i sličnih korijena i gomolja s visokim sadržajem škroba ili inulina iz tarifnog broja 0714,
proizvodi proizvedeni na bazi lišća vinove loze,
odgovara vrijednosti koja proizlazi iz izračuna na temelju mjerenja dobivenih primjenom metode tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti (‚metoda HPLC’), upotrebom sljedeće formule:
S + (G + F) × 0,95;
gdje je:
‚S’ sadržaj saharoze određen metodom HPLC;
‚F’ sadržaj fruktoze određen metodom HPLC;
‚G’ sadržaj glukoze određen metodom HPLC.
b) Izraz „Brix vrijednost”, spomenut u podbrojevima iz tarifnog broja 2009, odgovara vrijednosti izmjerenoj na refraktometru (koji se upotrebljava u skladu s metodom propisanom u Prilogu Provedbenoj uredbi (EU) br. 974/2014) pri temperaturi od 20 °C.
3. Za proizvode iz podbrojeva 200820 do 200880, 200893, 200897 i 200899 smatrat će se da sadrže dodani šećer kada je maseni udio šećera u njima („sadržaj šećera”) veći od količina navedenih u nastavku, ovisno o vrsti voća ili jestivih dijelova biljaka:
ananas i grožđe: 13 %,
ostalo voće, uključujući mješavine voća i ostale jestive dijelove biljaka: 9 %.
4. U smislu podbrojeva 20083011 do 20083039, 20084011 do 20084039, 20085011 do 20085059, 20086011 do 20086039, 20087011 do 20087059, 20088011 do 20088039, 20089311 do 20089329, 20089712 do 20089738 i 20089911 do 20089940, pod sljedećim se pojmovima podrazumijeva:
„maseni udio stvarnog alkohola”: broj kilograma čistog alkohola što ga sadrži 100 kg proizvoda,
„mas. %”: simbol masenog udjela alkohola u postotku.
5. Sljedeće se primjenjuje na robu u stanju u kojem je podnesena:
a) količina dodanog šećera u proizvodima iz tarifnog broja 2009 odgovara „sadržaju šećera” umanjenom za iznose navedene u nastavku, ovisno o vrsti soka o kojem se radi:
sok od limuna ili od rajčice: 3,
sok od grožđa: 15,
ostali sokovi od voća ili povrća, uključujući mješavine sokova: 13.
b) voćni sokovi s dodanim šećerom, Brix vrijednosti ne veće od 67 i s masenim udjelom voćnog soka manjim od 50 % izgubili su svoju izvornu značajku voćnih sokova iz tarifnog broja 2009.
Točku (b) se ne primjenjuje na koncentrirane prirodne voćne sokove. Prema tome, koncentrirane prirodne voćne sokove se ne isključuje iz tarifnog broja 2009.
6. U smislu podbrojeva 20096951 i 20096971 pod pojmom „koncentrirani sok od grožđa (uključujući mošt od grožđa)” podrazumijeva se sok od grožđa (uključujući mošt od grožđa) kojem vrijednost izmjerena na refraktometru (koji se upotrebljava u skladu s metodom propisanom u Prilogu Provedbenoj uredbi (EU) br. 974/2014) pri temperaturi od 20 °C nije manja od 50,9 %.
7. U smislu podbrojeva 20019092, 20060035, 20060091, 20071091, 20079993, 20089703, 20089705, 20089712, 20089716, 20089732, 20089736, 20089751, 20089772, 20089776, 20089792, 20089794, 20089797, 20089924, 20089931, 20089936, 20089938, 20089948, 20089963, 20098934, 20098936, 20098973, 20098985, 20098988, 20098997, 20099092, 20099095 i 20099097, pod pojmom „tropsko voće” podrazumijeva se guava, mango, mangostin, papaja, tamarind, cashew jabuka, liči, kruhovac (jackfruit), sapodila šljiva, marakuja (pasiflora), karambola i pitaja.
8. U smislu podbrojeva 20019092, 20060035, 20060091, 20079993, 20081912, 20081992, 20089703, 20089705, 20089712, 20089716, 20089732, 20089736, 20089751, 20089772, 20089776, 20089792, 20089794 i 20089797, pod pojmom „tropski orašasti plodovi” podrazumijeva se kokosov orah, indijski oraščić, brazilski orah, areka (ili betel), kola i makadami orah.
9. Morske alge i ostale alge, pripremljene ili konzervirane postupcima osim onih koji su navedeni u poglavlju 12, kao što su kuhanje, pečenje, dodavanje začina ili šećera razvrstavaju se u poglavlje 20 kao proizvodi od ostalih dijelova biljaka. Morske alge i ostale alge, svježe, rashlađene, smrznute ili suhe, neovisno jesu li ili nisu mljevene, razvrstavaju se u tarifni broj 1212.
Pitanja i odgovori
Pod koji se tarifni broj razvrstava: povrće, voće, orašasti plodovi, kore od voća i ostali dijelovi…?
Ta se roba razvrstava u tarifni podbroj 2006.00 Harmoniziranog sustava, unutar tarifnog broja 2006, u odjeljku IV. Kombinirana nomenklatura EU-a tu oznaku dalje raščlanjuje na osam znamenaka.
Kolika je uvozna carina za tarifni podbroj 2006.00 u EU-u?
U Kombiniranoj nomenklaturi EU-a carina za treće zemlje za 6 tarifnih oznaka unutar tarifnog podbroja 2006.00 kreće se od 0 % do 20 %. To je stopa za robu iz zemalja koje s EU-om nemaju povlašteni sporazum; povlaštene stope, antidampinške pristojbe i PDV nisu uključeni.
Kolika je carina za tarifni podbroj 2006.00 u SAD-u?
U carinskoj tarifi SAD-a (HTS) opća carina kreće se od 2,1 % do 16 %. Povlaštene stope i dodatne carine nisu uključene.
Koja država najviše izvozi ovu robu?
Kina, s izvozom od 201,2 mil. USD u 2024. Udio u svjetskom izvozu: 25,1 %.
Na kojem je mjestu Hrvatska među izvoznicima ove robe?
U 2024. Hrvatska je s izvozom od 154,6 tis. USD na 61. mjestu od ukupno 132 izvoznika.
Primjenjuje li se antidampinška pristojba na robu tarifnog podbroja 2006.00?
U EU-u se na robu iz država: Bjelorusija i Rusija primjenjuje dodatna pristojba u iznosu od 50 %. Za izvoznike poimence navedene u uredbi vrijede niže stope.
Odakle EU uvozi robu tarifnog podbroja 2006.00?
Najveći dobavljači u posljednjih 12 mjeseci (rujan 2025. – kolovoz 2026.): Tajland (24 %), Kina (21 %) i Vijetnam (20 %). Ukupni uvoz: 46,4 mil. €.