Tarifni broj · Poglavlje 20
2008: Voće, orašasti plodovi i ostali jestivi dijelovi biljaka, drukčije pripremljeni ili konzervirani, neovisno sadrže li dodani šećer ili druga sladila ili alkohol ili ne, nespomenuti niti uključeni na drugom mjestu
U poglavlju 20 (proizvodi od povrća, voća, orašastih plodova ILI drugih dijelova biljaka) tarifni broj 2008 ima 13 tarifnih podbrojeva.
Usporedba carinskih stopa
Tarifni podbrojevi 13
- 2008.11Orašasti plodovi, kikiriki i druge sjemenke, neovisno jesu: kikirikiKikiriki, prerađeni ili konzervirani
- 2008.19Orašasti plodovi, kikiriki i druge sjemenke, neovisno jesu: ostalo, uključujući mješavinePržene i prerađene orašaste plodine, mješavine
- 2008.20Voće, orašasti plodovi i ostali jestivi dijelovi biljaka: ananas
- 2008.30Voće, orašasti plodovi i ostali jestivi dijelovi biljaka: agrumi
- 2008.40Voće, orašasti plodovi i ostali jestivi dijelovi biljaka: kruške
- 2008.50Voće, orašasti plodovi i ostali jestivi dijelovi biljaka: marelice
- 2008.60Voće, orašasti plodovi i ostali jestivi dijelovi biljaka: trešnje i višnje
- 2008.70Voće, orašasti plodovi i ostali jestivi dijelovi biljaka: breskve, uključujući nektarine
- 2008.80Voće, orašasti plodovi i ostali jestivi dijelovi biljaka: jagode
- 2008.91Ostalo, uključujući mješavine, osim onih iz podbroja 200819: palmine jezgre
- 2008.93američke krupnoplodne brusnice (Vaccinium macrocarpon, Vaccinium oxycoccos); europske šumske brusnice (Vaccinium vitis-idaea)
- 2008.97Ostalo, uključujući mješavine, osim onih iz podbroja 200819: mješavine
- 2008.99Ostalo, uključujući mješavine, osim onih iz podbroja 200819: ostaloOstalo prerađeno i konzervirano voće
EU: mjesečni uvoz
Svjetska trgovina u 2024.
Vrijednost trgovine (USD) nema prijavljene trgovine < 4 mil. USD4 mil. USD+48,9 mil. USD+236,4 mil. USD+> 1,1 mlr. USD
Izvoz: 195
- Kina: 2,7 mlr. USD
- Sjedinjene Američke Države: 2 mlr. USD
- Turska: 1,3 mlr. USD
- Vijetnam: 1,1 mlr. USD
- Njemačka: 1,1 mlr. USD
- Tajland: 1,1 mlr. USD
- Meksiko: 1,1 mlr. USD
- Nizozemska: 943,6 mil. USD
- Južna Koreja: 695,1 mil. USD
- Španjolska: 616,8 mil. USD
- Grčka: 592,7 mil. USD
- Kanada: 565,7 mil. USD
- Italija: 534,1 mil. USD
- Filipini: 492,5 mil. USD
- Indija: 474,3 mil. USD
- Francuska: 391,6 mil. USD
- Indonezija: 356,9 mil. USD
- Poljska: 298,6 mil. USD
- Belgija: 272,1 mil. USD
- Austrija: 236,4 mil. USD
- Brazil: 215,6 mil. USD
- Ekvador: 213,5 mil. USD
- Južnoafrička Republika: 209 mil. USD
- Argentina: 206,6 mil. USD
- Kostarika: 181,3 mil. USD
- Čile: 173,9 mil. USD
- Kolumbija: 159,6 mil. USD
- Mađarska: 150,6 mil. USD
- Šri Lanka: 148 mil. USD
- Rusija: 146,2 mil. USD
- Bugarska: 123,3 mil. USD
- Malezija: 105 mil. USD
- Ujedinjeno Kraljevstvo: 104,2 mil. USD
- Peru: 100,4 mil. USD
- Luksemburg: 95,6 mil. USD
- Japan: 91 mil. USD
- Honduras: 87,7 mil. USD
- Češka: 80,1 mil. USD
- Egipat: 69,1 mil. USD
- Portugal: 66,6 mil. USD
- Tajvan: 64,2 mil. USD
- Kenija: 64,1 mil. USD
- Dominikanska Republika: 57,3 mil. USD
- Gvatemala: 55 mil. USD
- Danska: 50,5 mil. USD
- Australija: 50,4 mil. USD
- Libanon: 49,6 mil. USD
- Izrael: 48,9 mil. USD
- Iran: 48,5 mil. USD
- Slovačka: 45,5 mil. USD
- Ujedinjeni Arapski Emirati: 44 mil. USD
- Litva: 42,1 mil. USD
- Švedska: 33,8 mil. USD
- Srbija: 29,5 mil. USD
- Novi Zeland: 28 mil. USD
- PUP Hong Kong Kina: 27,9 mil. USD
- Singapur: 27,6 mil. USD
- Salvador: 27,5 mil. USD
- Sirija: 23,6 mil. USD
- Rumunjska: 20,5 mil. USD
Vrijednost trgovine (USD) nema prijavljene trgovine < 7,8 mil. USD7,8 mil. USD+44,2 mil. USD+173,4 mil. USD+> 844,9 mil. USD
Uvoz: 221
- Sjedinjene Američke Države: 4,3 mlr. USD
- Njemačka: 1,6 mlr. USD
- Kina: 1,2 mlr. USD
- Francuska: 1,1 mlr. USD
- Kanada: 1,1 mlr. USD
- Japan: 997,6 mil. USD
- Nizozemska: 844,9 mil. USD
- Ujedinjeno Kraljevstvo: 759,6 mil. USD
- Južna Koreja: 536,1 mil. USD
- Meksiko: 433,5 mil. USD
- Poljska: 420,2 mil. USD
- Španjolska: 407,1 mil. USD
- Belgija: 366,6 mil. USD
- Australija: 337,2 mil. USD
- Italija: 335 mil. USD
- Austrija: 320,9 mil. USD
- Rusija: 259,3 mil. USD
- Saudijska Arabija: 208,4 mil. USD
- Švicarska: 203 mil. USD
- Švedska: 197,8 mil. USD
- Tajvan: 181,2 mil. USD
- Rumunjska: 174,5 mil. USD
- Ujedinjeni Arapski Emirati: 173,4 mil. USD
- Češka: 168,9 mil. USD
- Kazahstan: 168,7 mil. USD
- Malezija: 165,1 mil. USD
- PUP Hong Kong Kina: 162,1 mil. USD
- Vijetnam: 155,5 mil. USD
- Singapur: 120,8 mil. USD
- Izrael: 115,4 mil. USD
- Danska: 111,1 mil. USD
- Novi Zeland: 110 mil. USD
- Irska: 109 mil. USD
- Indonezija: 104,7 mil. USD
- Indija: 103,6 mil. USD
- Tajland: 102,6 mil. USD
- Portugal: 101,9 mil. USD
- Finska: 99,1 mil. USD
- Grčka: 98,9 mil. USD
- Norveška: 98,7 mil. USD
- Ukrajina: 93,3 mil. USD
- Čile: 90,8 mil. USD
- Mađarska: 89,8 mil. USD
- Slovačka: 89 mil. USD
- Turska: 79,6 mil. USD
- Filipini: 77,9 mil. USD
- Irak: 66,9 mil. USD
- Hrvatska: 62,4 mil. USD
- Gvatemala: 62,2 mil. USD
- Južnoafrička Republika: 61,4 mil. USD
- Iran: 59,9 mil. USD
- Bugarska: 59,6 mil. USD
- Brazil: 54,4 mil. USD
- Peru: 49,9 mil. USD
- Srbija: 48,8 mil. USD
- Kirgistan: 44,2 mil. USD
- Uzbekistan: 43,5 mil. USD
- Kolumbija: 42,4 mil. USD
- Dominikanska Republika: 42 mil. USD
- Slovenija: 41,5 mil. USD
Najveći izvoznici
| Mjesto | Država | Vrijednost | Udio |
|---|---|---|---|
| 1 | 2,7 mlr. USD | 12,8 % | |
| 2 | 2 mlr. USD | 9,7 % | |
| 3 | 1,3 mlr. USD | 6,1 % | |
| 4 | 1,1 mlr. USD | 5,5 % | |
| 5 | 1,1 mlr. USD | 5,3 % | |
| 6 | 1,1 mlr. USD | 5,3 % | |
| 7 | 1,1 mlr. USD | 5,2 % | |
| 8 | 943,6 mil. USD | 4,5 % | |
| 9 | 695,1 mil. USD | 3,3 % | |
| 10 | 616,8 mil. USD | 2,9 % |
Najveći uvoznici
| Mjesto | Država | Vrijednost | Udio |
|---|---|---|---|
| 1 | 4,3 mlr. USD | 20,5 % | |
| 2 | 1,6 mlr. USD | 7,8 % | |
| 3 | 1,2 mlr. USD | 5,6 % | |
| 4 | 1,1 mlr. USD | 5,2 % | |
| 5 | 1,1 mlr. USD | 5,1 % | |
| 6 | 997,6 mil. USD | 4,8 % | |
| 7 | 844,9 mil. USD | 4 % | |
| 8 | 759,6 mil. USD | 3,6 % | |
| 9 | 536,1 mil. USD | 2,6 % | |
| 10 | 433,5 mil. USD | 2,1 % |
Nedavne izmjene propisa u kojima se spominje ova oznaka
Akti u čijem se tekstu navodi ova oznaka ili njezin tarifni broj. Provjerite sam akt: oznaka može biti navedena i iz razloga koji nisu izmjena carine.
-
CELEX 32026R2327 · Izvor: eur-lex.europa.eu
Tarifni broj 2008 u Kombiniranoj nomenklaturi EU-a dijeli se na 136 tarifnih oznaka, a carina za treće zemlje kreće se od 0 % do 25,6 %. Bez carine su 2 tarifne oznake. Specifičnu ili mješovitu carinu ima 19 tarifnih oznaka.
U turskoj carinskoj tarifi tarifni broj 2008 obuhvaća 169 tarifnih oznaka; zakonska stopa kreće se od 3 % do 58,5 % (prosječno 55,4 %).
Tarifni broj 2008 u carinskoj tarifi SAD-a (HTS) dijeli se na 66 tarifnih oznaka, a opća carina kreće se od 0 % do 131,8 %. Bez carine je 6 tarifnih oznaka. Specifičnu ili mješovitu carinu ima 21 tarifna oznaka.
U carinskoj tarifi Ujedinjene Kraljevine tarifni broj 2008 obuhvaća 309 tarifnih oznaka; carina za treće zemlje kreće se od 0 % do 25 % (prosječno 16,4 %). Bez carine su 2 tarifne oznake. Specifičnu ili mješovitu carinu ima 26 tarifnih oznaka.
Tarifni broj 2008 u carinskoj tarifi Kanade dijeli se na 39 tarifnih oznaka, a carina MFN kreće se od 0 % do 12,5 %. Bez carine je 9 tarifnih oznaka.
U meksičkoj carinskoj tarifi (TIGIE) tarifni broj 2008 obuhvaća 19 tarifnih oznaka; uvozna carina (IGI) iznosi 20 %.
Tarifni broj 2008 u brazilskoj carinskoj tarifi (NCM) dijeli se na 19 tarifnih oznaka, a stopa TEC-a kreće se od 12,6 % do 35 %.
U argentinskoj carinskoj tarifi tarifni broj 2008 obuhvaća 66 tarifnih oznaka; carina izvan zone (AEC) kreće se od 12,6 % do 35 % (prosječno 14,6 %).
Tarifni broj 2008 u peruanskoj carinskoj tarifi dijeli se na 21 tarifnu oznaku, a ad valorem carina kreće se od 0 % do 6 %. Bez carine je 1 tarifna oznaka.
U carinskoj tarifi Novog Zelanda tarifni broj 2008 obuhvaća 49 tarifnih oznaka; normalna carina kreće se od 0 % do 5 % (prosječno 2,6 %). Bez carine su 24 tarifne oznake.
Tarifni broj 2008 u japanskoj carinskoj tarifi dijeli se na 104 tarifne oznake, a primijenjena stopa kreće se od 5 % do 46,8 %. Specifičnu ili mješovitu carinu ima 9 tarifnih oznaka.
U tajvanskoj carinskoj tarifi tarifni broj 2008 obuhvaća 40 tarifnih oznaka; stopa iz stupca 1 kreće se od 5 % do 34 % (prosječno 16,5 %). Specifičnu ili mješovitu carinu ima 5 tarifnih oznaka.
Tarifni broj 2008 u zajedničkoj carinskoj tarifi GCC-a dijeli se na 32 tarifne oznake, a carina iznosi 5 %.
U švicarskoj carinskoj tarifi tarifni broj 2008 nema postotnih stopa: sve tarifne oznake imaju specifičnu ili mješovitu carinu.
Tarifni broj 2008 u norveškoj carinskoj tarifi dijeli se na 22 tarifne oznake, a redovna carina kreće se od 0 % do 6 %. Bez carine je 9 tarifnih oznaka. Specifičnu ili mješovitu carinu ima 11 tarifnih oznaka.
U carinskoj tarifi Sjeverne Makedonije tarifni broj 2008 obuhvaća 152 tarifne oznake; carina MFN kreće se od 0 % do 40 % (prosječno 22,5 %). Bez carine je 5 tarifnih oznaka.
Tarifni broj 2008 u nigerijskoj carinskoj tarifi (ECOWAS CET) dijeli se na 14 tarifnih oznaka, a uvozna carina iznosi 20 %.
Svjetska trgovina robe iz tarifnog broja 2008 iznosila je 20,9 mlr. USD u 2024. To je 6,1 % više nego prethodne godine.
Najveći izvoznik: Kina, s udjelom od 12,8 %; drugo mjesto: Sjedinjene Američke Države.
Najveći uvoznik: Sjedinjene Američke Države (4,3 mlr. USD).
Hrvatska je bila s izvozom od 10,9 mil. USD na 80. mjestu od ukupno 195 izvoznika.
Hrvatska je uvezla robu u vrijednosti od 62,4 mil. USD.
Napomene
Napomene
1. Ovo poglavlje ne obuhvaća:
a) povrće, voće ili orašaste plodove, pripremljene ili konzervirane postupcima navedenim u poglavljima 7, 8 ili 11;
b) biljne masti i ulja (poglavlje 15);
c) prehrambene proizvode s više od 20 % masenog udjela kobasica, mesa, mesnih klaoničkih proizvoda, krvi, kukaca riba ili rakova, mekušaca ili ostalih vodenih beskralježnjaka, ili bilo koje njihove kombinacije (poglavlje 16);
d) pekarske proizvode i druge proizvode iz tarifnog broja 1905; ili
e) homogenizirane složene prehrambene proizvode iz tarifnog broja 2104.
2. Iz tarifnih se brojeva 2007 i 2008 isključuje voćne želee, voćne paste, bademe prevučene šećerom ili slično, u obliku šećernih konditorskih proizvoda (tarifni broj 1704) ili čokoladnih konditorskih proizvoda (tarifni broj 1806).
3. U tarifne se brojeve 2001, 2004 i 2005 razvrstava, ovisno o slučaju, samo one proizvode iz poglavlja 7 ili iz tarifnih brojeva 1105 ili 1106 (osim brašna, krupice i praha od proizvoda iz poglavlja 8) što su pripremljeni ili konzervirani drugim postupcima osim onih navedenih u napomeni 1(a).
4. Sok od rajčice, s masenim udjelom suhe tvari 7 % ili većim, razvrstava se u tarifni broj 2002.
5. U smislu tarifnog broja 2007, pod pojmom „dobiveni kuhanjem” podrazumijeva se dobivanje toplinskom obradom pri atmosferskom pritisku ili pri smanjenom pritisku, radi povećavanja viskoziteta proizvoda kroz smanjivanja sadržaja vode ili na drugi način.
6. U smislu tarifnog broja 2009, pod pojmom „sokovi, nefermentirani i bez dodanog alkohola” podrazumijeva se sokove s volumnim udjelom alkohola ne većim od 0,5 % (vidjeti napomenu 2 uz poglavlje 22).
Dodatne napomene
1. U smislu tarifnog broja 2001, povrće, voće, orašasti plodovi i ostali jestivi dijelovi biljaka, pripremljeni ili konzervirani u octu ili octenoj kiselini, moraju imati maseni udio slobodne hlapive kiseline 0,5 % ili veći, izražene kao octena kiselina. Dodatno, maseni udio soli u gljivama iz podbroja 20019050 ne smije biti veći od 2,5 %.
2.
a) Sadržaj različitih šećera izražen kao saharoza (sadržaj šećera) proizvoda koje se razvrstava u ovo poglavlje odgovara vrijednosti izmjerenoj na refraktometru (koji se upotrebljava u skladu s metodom propisanom u Prilogu Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 974/2014) pri temperaturi od 20 °C i pomnoženoj s jednim od sljedećih faktora:
0,93 za proizvode iz tarifnih podbrojeva 200820 do 200880, 200893, 200897 i 200899,
0,95 za proizvode iz drugih tarifnih brojeva.
Međutim, sadržaj različitih šećera izraženih kao saharoza (sadržaj šećera) proizvoda koje se razvrstava u ovo poglavlje:
proizvodi proizvedeni na bazi morskih algi i ostalih algi, pripremljeni ili konzervirani postupcima koji nisu navedeni u poglavlju 12.,
proizvodi proizvedeni na bazi manioke, indijske marante, kaćuna, čičoke, slatkog krumpira i sličnih korijena i gomolja s visokim sadržajem škroba ili inulina iz tarifnog broja 0714,
proizvodi proizvedeni na bazi lišća vinove loze,
odgovara vrijednosti koja proizlazi iz izračuna na temelju mjerenja dobivenih primjenom metode tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti (‚metoda HPLC’), upotrebom sljedeće formule:
S + (G + F) × 0,95;
gdje je:
‚S’ sadržaj saharoze određen metodom HPLC;
‚F’ sadržaj fruktoze određen metodom HPLC;
‚G’ sadržaj glukoze određen metodom HPLC.
b) Izraz „Brix vrijednost”, spomenut u podbrojevima iz tarifnog broja 2009, odgovara vrijednosti izmjerenoj na refraktometru (koji se upotrebljava u skladu s metodom propisanom u Prilogu Provedbenoj uredbi (EU) br. 974/2014) pri temperaturi od 20 °C.
3. Za proizvode iz podbrojeva 200820 do 200880, 200893, 200897 i 200899 smatrat će se da sadrže dodani šećer kada je maseni udio šećera u njima („sadržaj šećera”) veći od količina navedenih u nastavku, ovisno o vrsti voća ili jestivih dijelova biljaka:
ananas i grožđe: 13 %,
ostalo voće, uključujući mješavine voća i ostale jestive dijelove biljaka: 9 %.
4. U smislu podbrojeva 20083011 do 20083039, 20084011 do 20084039, 20085011 do 20085059, 20086011 do 20086039, 20087011 do 20087059, 20088011 do 20088039, 20089311 do 20089329, 20089712 do 20089738 i 20089911 do 20089940, pod sljedećim se pojmovima podrazumijeva:
„maseni udio stvarnog alkohola”: broj kilograma čistog alkohola što ga sadrži 100 kg proizvoda,
„mas. %”: simbol masenog udjela alkohola u postotku.
5. Sljedeće se primjenjuje na robu u stanju u kojem je podnesena:
a) količina dodanog šećera u proizvodima iz tarifnog broja 2009 odgovara „sadržaju šećera” umanjenom za iznose navedene u nastavku, ovisno o vrsti soka o kojem se radi:
sok od limuna ili od rajčice: 3,
sok od grožđa: 15,
ostali sokovi od voća ili povrća, uključujući mješavine sokova: 13.
b) voćni sokovi s dodanim šećerom, Brix vrijednosti ne veće od 67 i s masenim udjelom voćnog soka manjim od 50 % izgubili su svoju izvornu značajku voćnih sokova iz tarifnog broja 2009.
Točku (b) se ne primjenjuje na koncentrirane prirodne voćne sokove. Prema tome, koncentrirane prirodne voćne sokove se ne isključuje iz tarifnog broja 2009.
6. U smislu podbrojeva 20096951 i 20096971 pod pojmom „koncentrirani sok od grožđa (uključujući mošt od grožđa)” podrazumijeva se sok od grožđa (uključujući mošt od grožđa) kojem vrijednost izmjerena na refraktometru (koji se upotrebljava u skladu s metodom propisanom u Prilogu Provedbenoj uredbi (EU) br. 974/2014) pri temperaturi od 20 °C nije manja od 50,9 %.
7. U smislu podbrojeva 20019092, 20060035, 20060091, 20071091, 20079993, 20089703, 20089705, 20089712, 20089716, 20089732, 20089736, 20089751, 20089772, 20089776, 20089792, 20089794, 20089797, 20089924, 20089931, 20089936, 20089938, 20089948, 20089963, 20098934, 20098936, 20098973, 20098985, 20098988, 20098997, 20099092, 20099095 i 20099097, pod pojmom „tropsko voće” podrazumijeva se guava, mango, mangostin, papaja, tamarind, cashew jabuka, liči, kruhovac (jackfruit), sapodila šljiva, marakuja (pasiflora), karambola i pitaja.
8. U smislu podbrojeva 20019092, 20060035, 20060091, 20079993, 20081912, 20081992, 20089703, 20089705, 20089712, 20089716, 20089732, 20089736, 20089751, 20089772, 20089776, 20089792, 20089794 i 20089797, pod pojmom „tropski orašasti plodovi” podrazumijeva se kokosov orah, indijski oraščić, brazilski orah, areka (ili betel), kola i makadami orah.
9. Morske alge i ostale alge, pripremljene ili konzervirane postupcima osim onih koji su navedeni u poglavlju 12, kao što su kuhanje, pečenje, dodavanje začina ili šećera razvrstavaju se u poglavlje 20 kao proizvodi od ostalih dijelova biljaka. Morske alge i ostale alge, svježe, rashlađene, smrznute ili suhe, neovisno jesu li ili nisu mljevene, razvrstavaju se u tarifni broj 1212.
Pitanja i odgovori
Pod koji se tarifni broj razvrstava: voće, orašasti plodovi i ostali jestivi dijelovi biljaka, drukčije…?
Ta se roba razvrstava u tarifni broj 2008 Harmoniziranog sustava, unutar poglavlja 20, u odjeljku IV. Kombinirana nomenklatura EU-a tu oznaku dalje raščlanjuje na osam znamenaka.
Kolika je uvozna carina za tarifni broj 2008 u EU-u?
U Kombiniranoj nomenklaturi EU-a carina za treće zemlje za 136 tarifnih oznaka unutar tarifnog broja 2008 kreće se od 0 % do 25,6 %. To je stopa za robu iz zemalja koje s EU-om nemaju povlašteni sporazum; povlaštene stope, antidampinške pristojbe i PDV nisu uključeni.
Kolika je carina za tarifni broj 2008 u SAD-u?
U carinskoj tarifi SAD-a (HTS) opća carina kreće se od 0 % do 131,8 %. Povlaštene stope i dodatne carine nisu uključene.
Koja država najviše izvozi ovu robu?
Kina, s izvozom od 2,7 mlr. USD u 2024. Udio u svjetskom izvozu: 12,8 %.
Na kojem je mjestu Hrvatska među izvoznicima ove robe?
U 2024. Hrvatska je s izvozom od 10,9 mil. USD na 80. mjestu od ukupno 195 izvoznika.