Tarifni podbroj · Poglavlje 20 · Tarifni broj 2008
2008.70: Voće, orašasti plodovi i ostali jestivi dijelovi biljaka: breskve, uključujući nektarine
Službeni naziv breskve, uključujući nektarine
Tarifni podbroj 2008.70 pripada tarifnom broju 2008 (voće, orašasti plodovi i ostali jestivi dijelovi biljaka, drukčije pripremljeni…) u poglavlju 20.
Koliko ćete platiti
Uvoz: EU
Stope po nacionalnim tarifnim oznakama · Kombinirana nomenklatura EU-a
Tarifne oznake – EU →- 2008 70 breskve, uključujući nektarine:
- s dodanim alkoholom:
- u neposrednim pakiranjima neto-mase veće od 1 kg:
- s masenim udjelom šećera većim od 13 %:
- 2008 70 11 s masenim udjelom stvarnog alkohola ne većim od 11,85 % 25,6 %—
- 2008 70 19 ostalo 25,6 + 4,2 €/100 kg/net—
- ostalo:
- 2008 70 31 s masenim udjelom stvarnog alkohola ne većim od 11,85 % 24 %—
- 2008 70 39 ostalo 25,6 %—
- u neposrednim pakiranjima neto-mase ne veće od 1 kg:
- 2008 70 51 s masenim udjelom šećera većim od 15 % 25,6 + 4,2 €/100 kg/net—
- 2008 70 59 ostalo 25,6 %—
- bez dodanog alkohola:
- s dodanim šećerom, u neposrednim pakiranjima neto-mase veće od 1 kg:
- 2008 70 61 s masenim udjelom šećera većim od 13 % 19,2 %—
- 2008 70 69 ostalo 17,6 %—
- s dodanim šećerom, u neposrednim pakiranjima neto-mase ne veće od 1 kg:
- 2008 70 71 s masenim udjelom šećera većim od 15 % 19,2 %—
- 2008 70 79 ostalo 17,6 %—
- bez dodanog šećera, u neposrednim pakiranjima neto-mase:
- 2008 70 92 5 kg ili veće 15,2 %—
- 2008 70 98 manje od 5 kg 18,4 %—
Dodatne pristojbe i uvozni uvjeti
Davanja povrh carine i uvjeti koje roba mora ispuniti na granici.
Dodatne pristojbe i naknade 6
- Dodatna pristojbaDodatna carina 50 % uz dokument Y-155 (Proizvodi koji se izravno ili neizravno izvoze iz Ruske Federacije ili Bjelarusa) · inače bez carine
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje osim: Bjelorusija, Rusija
- Pravni akt
- Regulation 1227/25
- Isprave
- Y155 Proizvodi koji se izravno ili neizravno izvoze iz Ruske Federacije ili Bjelarusa
- Dodatna pristojbaDodatna carina 50 %
- Primjenjuje se na podrijetlo
- Bjelorusija, Rusija
- Pravni akt
- Regulation 1227/25
- Carinska kvotaNepreferencijalna carinska kvota 20 %
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje osim: Bjelorusija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Rusija
- Na snazi
- do 31. prosinca 2026.
- Pravni akt
- Regulation 1988/20
- Tarifne oznake
- na 6 od 12 oznaka
- Carina na pošiljke niske vrijednostiCarina na pošiljke male vrijednosti 3 EUR
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje
- Na snazi
- do 31. listopada 2026.
- Pravni akt
- Regulation 0382/26
- Carina na pošiljke niske vrijednostiCarina na pošiljke male vrijednosti 3 EUR
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje
- Na snazi
- od 1. studenoga 2026.
- Pravni akt
- Regulation 0382/26
- Manipulativna naknadaNaknada za rukovanje Unije 2 EUR
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje
- Na snazi
- od 1. studenoga 2026.
- Pravni akt
- Regulation 2108/26
- Isprave
- Y126 Goods sold in distance sales
Uvozni uvjeti 3
- Uvozni nadzorKontrola uvoza ekoloških proizvoda
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje osim: Švicarska, Island, Lihtenštajn, Norveška
- Pravni akt
- Regulation 2306/21
- Uvozni nadzorKontrola uvoza
- Primjenjuje se na podrijetlo
- Ukrajina
- Pravni akt
- Regulation 0692/14
- Uvozni nadzorKontrola uvoza
- Primjenjuje se na podrijetlo
- Ukrajina
- Pravni akt
- Regulation 0263/22
- Isprave
- Y984 Roba koja nije podrijetlom iz područja Ukrajine koja nisu pod kontrolom vlade ili nije namijenjena tim područjima u oblasti Donjecka, Khersona, Luhanska i Zaporizhije
- N954 Potvrda o prometu EUR.1
- N864 Izjava na računu ili izjava o podrijetlu koju je sastavio bilo koji izvoznik na računu ili drugoj komercijalnoj ispravi
Povlaštene stope po zemljama
| Sporazum ili program | Zemlje | Stopa |
|---|---|---|
| standardna stopa (bez sporazuma) | — | 15,2 % – 25,6 % |
| GSP-EBA (poseban dogovor za najnerazvijenije zemlje - Everything But Arms) | Afganistan, Angola, Bangladeš, Benin i još 42Afganistan, Angola, Bangladeš, Benin, Burkina Faso, Burundi, Butan, Čad, Džibuti, Eritreja, Etiopija, Gambija, Gvineja, Gvineja Bisau, Haiti, Jemen, Južni Sudan, Kambodža, Kiribati, Komori, Kongo - Kinshasa, Laos, Lesoto, Liberija, Madagaskar, Malavi, Mali, Mauretanija, Mjanmar (Burma), Mozambik, Nepal, Niger, Ruanda, Salomonovi Otoci, Senegal, Sijera Leone, Somalija, Srednjoafrička Republika, Sudan, Sveti Toma i Princip, Tanzanija, Timor-Leste, Togo, Tuvalu, Uganda, Zambija | Bez carine |
| CARIFORUM | Antigva i Barbuda, Bahami, Barbados, Belize i još 10Antigva i Barbuda, Bahami, Barbados, Belize, Dominika, Dominikanska Republika, Grenada, Gvajana, Jamajka, Surinam, Sveta Lucija, Sveti Kristofor i Nevis, Sveti Vincent i Grenadini, Trinidad i Tobago | Bez carine |
| OCT (Prekomorske zemlje i teritoriji) | Antarktika, Aruba, Curaçao, Francuska Polinezija i još 8Antarktika, Aruba, Curaçao, Francuska Polinezija, Francuski Južni Teritoriji, Grenland, Karipski otoci Nizozemske, Nova Kaledonija, Saint Barthélemy, Sint Maarten, Sveti Petar i Mikelon, Wallis i Futuna | Bez carine |
| GSP+ (poticajni sporazum za održiv razvoj i dobro upravljanje) | Bolivija, Filipini, Kirgistan, Mongolija i još 4Bolivija, Filipini, Kirgistan, Mongolija, Pakistan, Šri Lanka, Uzbekistan, Zelenortska Republika | Bez carine |
| Srednja Amerika | Gvatemala, Honduras, Kostarika, Nikaragva, Panama, Salvador | Bez carine |
| SADC EPA | Bocvana, Esvatini, Namibija | Bez carine |
| Zemlje Istočne i Južne Afrike | Mauricijus, Sejšeli, Zimbabve | Bez carine |
| sporazum EU–Andora | Andora | Bez carine |
| sporazum EU–Albanija | Albanija | Bez carine |
| sporazum EU–Bosna i Hercegovina | Bosna i Hercegovina | Bez carine |
| sporazum EU–Kanada | Kanada | Bez carine |
| sporazum EU–Obala Bjelokosti | Obala Bjelokosti | Bez carine |
| sporazum EU–Čile | Čile | Bez carine |
| sporazum EU–Kamerun | Kamerun | Bez carine |
| sporazum EU–Kolumbija | Kolumbija | Bez carine |
| sporazum EU–Ekvador | Ekvador | Bez carine |
| sporazum EU–Egipat | Egipat | Bez carine |
| Povlašteno podrijetlo u skladu sa Sporazumom u obliku razmjene pisama između Europske unije i Kraljevine Maroka o izmjeni protokolâ 1. i 4. uz Euromediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, te Kraljevine Maroka, s druge strane. | Zapadna Sahara | Bez carine |
| sporazum EU–Fidži | Fidži | Bez carine |
| sporazum EU–Ujedinjeno Kraljevstvo | Ujedinjeno Kraljevstvo | Bez carine |
| sporazum EU–Gruzija | Gruzija | Bez carine |
| sporazum EU–Gana | Gana | Bez carine |
| sporazum EU–Island | Island | Bez carine |
| sporazum EU–Jordan | Jordan | Bez carine |
| sporazum EU–Japan | Japan | Bez carine |
| sporazum EU–Kenija | Kenija | Bez carine |
| sporazum EU–Južna Koreja | Južna Koreja | Bez carine |
| sporazum EU–Libanon | Libanon | Bez carine |
| sporazum EU–Maroko | Maroko | Bez carine |
| sporazum EU–Moldavija | Moldavija | Bez carine |
| sporazum EU–Crna Gora | Crna Gora | Bez carine |
| sporazum EU–Sjeverna Makedonija | Sjeverna Makedonija | Bez carine |
| sporazum EU–Meksiko | Meksiko | Bez carine |
| sporazum EU–Novi Zeland | Novi Zeland | Bez carine |
| sporazum EU–Peru | Peru | Bez carine |
| sporazum EU–Papua Nova Gvineja | Papua Nova Gvineja | Bez carine |
| sporazum EU–Palestinsko područje | Palestinsko područje | Bez carine |
| sporazum EU–Srbija | Srbija | Bez carine |
| sporazum EU–Singapur | Singapur | Bez carine |
| carinska unija EU–San Marino | San Marino | Bez carine |
| sporazum EU–Turska | Turska | Bez carine |
| sporazum EU–Ukrajina | Ukrajina | Bez carine |
| sporazum EU–Vijetnam | Vijetnam | Bez carine |
| sporazum EU–Samoa | Samoa | Bez carine |
| sporazum EU–Kosovo | Kosovo | Bez carine |
| sporazum EU–Južnoafrička Republika | Južnoafrička Republika | Bez carine |
| sporazum EU–Južnoafrička RepublikaKvota | Južnoafrička Republika | Bez carine |
| Mercosur | Argentina, Brazil, Paragvaj, Urugvaj | 13,3 % – 22,4 % |
| GSP - Opći sporazum | Cookovi Otoci, Indija, Indonezija, Kongo - Brazzaville i još 6Cookovi Otoci, Indija, Indonezija, Kongo - Brazzaville, Mikronezija, Nigerija, Niue, Sirija, Tadžikistan, Vanuatu | 20,4 % – 21,7 % |
| sporazum EU–TurskaKvota | Turska | 0 % + 4,2 EUR / 100 kg |
EU: mjesečni uvoz
Glavni dobavljači, zadnjih 12 mjeseci
| Država | Vrijednost | Udio | Promjena |
|---|---|---|---|
| 9,9 mil. € | 55,2 % | +40,9 % | |
| 6,6 mil. € | 36,9 % | −44,8 % | |
| 405 tis. € | 2,3 % | −55,2 % | |
| 385 tis. € | 2,2 % | +23 % | |
| 129 tis. € | 0,7 % | −11,7 % | |
| 89 tis. € | 0,5 % | +664,7 % | |
| 75 tis. € | 0,4 % | +29,6 % | |
| 62 tis. € | 0,3 % | −10,4 % |
Isti podbroj u drugim tarifama
Svjetska trgovina u 2024.
Vrijednost trgovine (USD) nema prijavljene trgovine < 145,3 tis. USD145,3 tis. USD+835,7 tis. USD+14,3 mil. USD+> 74,7 mil. USD
Izvoz: 101
- Grčka: 388,5 mil. USD
- Kina: 228,9 mil. USD
- Španjolska: 74,7 mil. USD
- Južnoafrička Republika: 56,5 mil. USD
- Čile: 51,6 mil. USD
- Njemačka: 19,5 mil. USD
- Argentina: 18,3 mil. USD
- Italija: 17,4 mil. USD
- Bugarska: 14,6 mil. USD
- Tajland: 14,3 mil. USD
- Nizozemska: 8 mil. USD
- Francuska: 7,7 mil. USD
- Austrija: 7,4 mil. USD
- Sjedinjene Američke Države: 6 mil. USD
- Brazil: 3,4 mil. USD
- Turska: 3,3 mil. USD
- Švedska: 3,2 mil. USD
- Poljska: 3 mil. USD
- Portugal: 1,8 mil. USD
- Australija: 1,4 mil. USD
- Češka: 1,3 mil. USD
- Gvatemala: 1 mil. USD
- Kanada: 994,3 tis. USD
- Irska: 835,7 tis. USD
- Kostarika: 821 tis. USD
- Singapur: 774,3 tis. USD
- Belgija: 770 tis. USD
- Japan: 714,6 tis. USD
- Danska: 685,2 tis. USD
- Meksiko: 580,1 tis. USD
- Rusija: 575,8 tis. USD
- Izrael: 571,2 tis. USD
- Peru: 553,6 tis. USD
- Slovačka: 533,3 tis. USD
- Vijetnam: 508,2 tis. USD
- Ujedinjeno Kraljevstvo: 481,8 tis. USD
- Armenija: 462,5 tis. USD
- Mađarska: 435,3 tis. USD
- Tajvan: 352,1 tis. USD
- Novi Zeland: 328,8 tis. USD
- Južna Koreja: 241,8 tis. USD
- Švicarska: 234,6 tis. USD
- Saudijska Arabija: 214,1 tis. USD
- Kolumbija: 203,4 tis. USD
- Indonezija: 196,7 tis. USD
- Filipini: 170,2 tis. USD
- PUP Hong Kong Kina: 155,7 tis. USD
- Srbija: 145,3 tis. USD
- Sjeverna Makedonija: 143,7 tis. USD
- Latvija: 139,5 tis. USD
- Malezija: 125 tis. USD
- Hrvatska: 112,1 tis. USD
- Rumunjska: 104,3 tis. USD
- Estonija: 79,4 tis. USD
- Litva: 77,1 tis. USD
- Kenija: 72,7 tis. USD
- Salvador: 60,3 tis. USD
- Slovenija: 60 tis. USD
- Indija: 49,5 tis. USD
- Finska: 47,9 tis. USD
Vrijednost trgovine (USD) nema prijavljene trgovine < 117,7 tis. USD117,7 tis. USD+2,3 mil. USD+10,5 mil. USD+> 29,3 mil. USD
Uvoz: 209
- Sjedinjene Američke Države: 196,7 mil. USD
- Meksiko: 79,1 mil. USD
- Njemačka: 72 mil. USD
- Japan: 60,5 mil. USD
- Francuska: 50,1 mil. USD
- Ujedinjeno Kraljevstvo: 43,7 mil. USD
- Kanada: 29,3 mil. USD
- Poljska: 26,6 mil. USD
- Peru: 23,8 mil. USD
- Nizozemska: 21,6 mil. USD
- Tajland: 19,3 mil. USD
- Italija: 19 mil. USD
- Australija: 15,9 mil. USD
- Rusija: 15,5 mil. USD
- Južna Koreja: 12,2 mil. USD
- Belgija: 12,1 mil. USD
- Austrija: 12 mil. USD
- Čile: 11,5 mil. USD
- Novi Zeland: 11,4 mil. USD
- Španjolska: 10,7 mil. USD
- Portugal: 10,5 mil. USD
- Vijetnam: 9,7 mil. USD
- Mađarska: 9,6 mil. USD
- Gvatemala: 8,7 mil. USD
- Ekvador: 8,3 mil. USD
- Kolumbija: 8,3 mil. USD
- Češka: 8,2 mil. USD
- Iran: 7,7 mil. USD
- Urugvaj: 6,3 mil. USD
- Egipat: 5,8 mil. USD
- Kina: 5,4 mil. USD
- Grčka: 5,1 mil. USD
- Ujedinjeni Arapski Emirati: 5,1 mil. USD
- Slovačka: 5 mil. USD
- Saudijska Arabija: 4,6 mil. USD
- Brazil: 4,5 mil. USD
- Švicarska: 4,4 mil. USD
- Tajvan: 4,4 mil. USD
- Irska: 4,3 mil. USD
- Rumunjska: 4,2 mil. USD
- Finska: 4,1 mil. USD
- Paragvaj: 3,5 mil. USD
- Ukrajina: 2,9 mil. USD
- Malezija: 2,8 mil. USD
- Hrvatska: 2,7 mil. USD
- Filipini: 2,7 mil. USD
- Kazahstan: 2,7 mil. USD
- Izrael: 2,6 mil. USD
- Danska: 2,5 mil. USD
- Slovenija: 2,3 mil. USD
- Singapur: 2,3 mil. USD
- Kostarika: 2,2 mil. USD
- Salvador: 1,9 mil. USD
- Venezuela: 1,8 mil. USD
- Luksemburg: 1,8 mil. USD
- Švedska: 1,8 mil. USD
- Irak: 1,7 mil. USD
- PUP Hong Kong Kina: 1,6 mil. USD
- Jemen: 1,5 mil. USD
- Panama: 1,5 mil. USD
Najveći izvoznici
| Mjesto | Država | Vrijednost | Udio |
|---|---|---|---|
| 1 | 388,5 mil. USD | 41,1 % | |
| 2 | 228,9 mil. USD | 24,2 % | |
| 3 | 74,7 mil. USD | 7,9 % | |
| 4 | 56,5 mil. USD | 6 % | |
| 5 | 51,6 mil. USD | 5,5 % | |
| 6 | 19,5 mil. USD | 2,1 % | |
| 7 | 18,3 mil. USD | 1,9 % | |
| 8 | 17,4 mil. USD | 1,8 % | |
| 9 | 14,6 mil. USD | 1,5 % | |
| 10 | 14,3 mil. USD | 1,5 % |
Najveći uvoznici
| Mjesto | Država | Vrijednost | Udio |
|---|---|---|---|
| 1 | 196,7 mil. USD | 20,8 % | |
| 2 | 79,1 mil. USD | 8,4 % | |
| 3 | 72 mil. USD | 7,6 % | |
| 4 | 60,5 mil. USD | 6,4 % | |
| 5 | 50,1 mil. USD | 5,3 % | |
| 6 | 43,7 mil. USD | 4,6 % | |
| 7 | 29,3 mil. USD | 3,1 % | |
| 8 | 26,6 mil. USD | 2,8 % | |
| 9 | 23,8 mil. USD | 2,5 % | |
| 10 | 21,6 mil. USD | 2,3 % |
Uvozna carina na ovaj proizvod u svijetu 164
Carina najpovlaštenije nacije (MFN) koju svaka zemlja primjenjuje na robu iz ovog podbroja HS-a: prosjek njezinih nacionalnih tarifnih redaka, s najnižim i najvišim retkom ako se razlikuju. Roba iz zemalja s trgovinskim sporazumom često plaća manje.
- 16 %medijan carine
- 15broj zemalja bez carine (MFN)
- 60 %najviša: Egipat, Turska, Oman
164
| Zemlja uvoznica | Carina MFN | retci od – do | godina podataka |
|---|---|---|---|
| 10 % | 2018 · HS 2012 | ||
| 15 % | 2023 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 50 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2021 · HS 2007 | ||
| 35 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 11 % | 10 % – 11 % | 2023 | |
| 19 % | 6 % – 32 % | 2021 · HS 2012 | |
| 5 % | 2023 | ||
| 15 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2022 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 25 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2022 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 11 % | 10 % – 11 % | 2021 · HS 2017 | |
| 5 % | 2023 | ||
| 15 % | 10 % – 20 % | 2023 · HS 2017 | |
| 5 % | 2022 | ||
| 35 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 10 % | 2022 | ||
| 0 % | 2022 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 6 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 60 % | 2019 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 30 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 21 % | 15 % – 26 % | 2023 | |
| 5 % | 2023 | ||
| 7 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2012 | ||
| 12 % | 2022 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 20 % | 2020 · HS 2017 | ||
| 15 % | 2023 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 30 % | 20 % – 40 % | 2020 · HS 2017 | |
| 0 % | 2023 | ||
| 8 % | 2022 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 15 % | 6,7 % – 30 % | 2023 | |
| 10 % | 2017 · HS 2017 | ||
| 7,5 % | 0 % – 15 % | 2023 | |
| 48 % | 45 % – 50 % | 2023 | |
| 5 % | 2023 | ||
| 22 % | 2021 · HS 2002 | ||
| 35 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 7 % | 6 % – 8 % | 2023 | |
| 5 % | 2023 | ||
| 11 % | 10 % – 11 % | 2023 | |
| 25 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 11 % | 10 % – 11 % | 2021 · HS 2017 | |
| 15 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 14 % | 2023 | ||
| 15 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 30 % | 2020 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 5 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 19 %* | 17 % – 21 % | 2021 · HS 2017 | |
| 20 % | 2023 | ||
| 25 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 21 % | 2,5 % – 40 % | 2023 | |
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 3 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 15 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 10 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 15 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 15 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 53 % | 5 % – 100 % | 2023 | |
| 16 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2012 | ||
| 8 % | 2017 · HS 2017 | ||
| 15 % | 2023 | ||
| 15 % | 2023 | ||
| 14 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 6 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 11 % | 10 % – 11 % | 2021 · HS 2017 | |
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 15 % | 2022 | ||
| 20 % | 2020 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2020 · HS 2012 | ||
| 17 % | 16 % – 17 % | 2023 | |
| 19 % | 5 % – 20 % | 2023 | |
| 25 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 40 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2007 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2012 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 7,5 % | 5 % – 10 % | 2021 · HS 2017 | |
| 10 % | 2019 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 16 %* | 14 % – 17 % | 2023 | |
| 15 % | 2021 · HS 2012 | ||
| 43 %* | 2023 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 15 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2012 | ||
| 59 % | 2023 | ||
| 15 % | 2017 · HS 2017 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 18 % | 14 % – 25 % | 2023 | |
| 15 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 35 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 14 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 35 % | 2023 | ||
| 4 % | 2021 · HS 2012 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0,1 % | 2023 |
Godine carinskih podataka: 2017–2023; stope su se od tada možda promijenile. * ekvivalent ad valorem specifičnih carina (procjena UNCTAD-a) · UNCTAD TRAINS, pristup putem WITS-a (Svjetska banka)
Klasifikacije i korespondencije
Gdje se ovaj podbroj HS-a nalazi u statističkim klasifikacijama Ujedinjenih naroda i koje je oznake imao u ranijim izdanjima Harmoniziranog sustava.
- SITC Rev. 4
- 05895 Apricots, cherries & peaches, prepared/preserved
- Krajnja uporaba (BEC Rev. 5)
- Proizvodi za široku potrošnju · BEC 113201
- Proizvod CPC 2.1
- 21492 Peaches, otherwise prepared or preserved
- Djelatnost ISIC Rev. 4
- 1030 Processing and preserving of fruit and vegetables
Ranija izdanja HS-a
| HS | Oznaka | |
|---|---|---|
| 2017 | 2008.70 | nepromijenjeno |
| 2012 | 2008.70 | nepromijenjeno |
| 2007 | 2008.70 | nepromijenjeno |
| 2002 | 2008.70 | nepromijenjeno |
| 1996 | 2008.70 | nepromijenjeno |
| 1992 | 2008.70 | nepromijenjeno |
Korespondencijske tablice Statističkog odjela UN-a (UNSD)
Obvezujuće odluke za sličnu robu 6
Odluke carinske uprave SAD-a (CBP, CROSS) i britanske HMRC (Advance Tariff Rulings) o robi razvrstanoj ovdje. Odluka obvezuje samo nositelja, ali pokazuje kako tijela razvrstavaju sličnu robu. Opisi su engleski tekstovi tijela.
- N330895 U.S. CBP
The tariff classification of fruit snacks from Thailand
- N323679 U.S. CBP
The tariff classification and eligibility of the United States-Mexico-Canada Agreement (USMCA) of food preparations from Canada
- 600016335 HMRC
Peach in mango flavour jelly. Ingredients include water, peach, pear juice concentrate, mango puree, gelling agents, acidity regulators, flavouring, antioxidant, firming agent and colour. Packed in a plastic pot and sealed with a heat-applied lid. Each unit case contains 6 retail units of 4 pots,…
- 600016340 HMRC
Peaches in pear juice. Ingredients include water, peach, pear juice from concentrate (acidity regulator (citric acid) and antioxidant (ascorbic acid). Packed in a plastic pot and sealed with a heat-applied lid. Each unit case contains 6 retail units of 4 pots, with each pot weighing 120g.
- 600015924 HMRC
Dried peach snack food. Ingredients: Peach, sugar, antioxidant (citric acid), peach powder, preservative (sodium metabisulphite). 100g pack Peaches have been subjected to osmotic dehydration.
- 600013781 HMRC
Peaches in juice. This is packed in a pot with sealed lid. The item weighs 113 grams. There are four pots contained in a cardboard sleeve. Peaches Water Apple juice concentrate Grape juice concentrate Lemon juice concentrate Citric acid Ascorbic acid Flavouring
Nedavne izmjene propisa u kojima se spominje ova oznaka
Akti u čijem se tekstu navodi ova oznaka ili njezin tarifni broj. Provjerite sam akt: oznaka može biti navedena i iz razloga koji nisu izmjena carine.
-
CELEX 32026R2327 · Izvor: eur-lex.europa.eu
-
CELEX 32026R1395 · Izvor: eur-lex.europa.eu
U Kombiniranoj nomenklaturi EU-a tarifni podbroj 2008.70 obuhvaća 12 tarifnih oznaka; carina za treće zemlje kreće se od 15,2 % do 25,6 % (prosječno 20,8 %). Specifičnu ili mješovitu carinu imaju 2 tarifne oznake.
Tarifni podbroj 2008.70 u turskoj carinskoj tarifi dijeli se na 12 tarifnih oznaka, a zakonska stopa iznosi 58,5 %.
Zahvaljujući trgovinskim sporazumima i povlaštenim režimima (npr. GSP-EBA i CARIFORUM) nultu carinu u EU-u ima 120 država podrijetla; standardna stopa iznosi 15,2 % – 25,6 %.
U EU-u se na robu iz država: Bjelorusija i Rusija uz carinu primjenjuje i dodatna pristojba u iznosu od 50 %.
Uvoz robe ovog tarifnog podbroja u EU (rujan 2025. – kolovoz 2026.): 17,8 mil. €, što je 17 % manje nego u prethodnih 12 mjeseci; najveći dobavljač: Kina (55 %), zatim Južnoafrička Republika.
U 2024. u svijetu je izvezeno ove robe u vrijednosti od 945,8 mil. USD (−5,1 % u odnosu na prethodnu godinu).
Na čelu ljestvice izvoznika: Grčka (388,5 mil. USD), na drugome mjestu: Kina.
Napomene
Dodatne napomene
1. U smislu tarifnog broja 2001, povrće, voće, orašasti plodovi i ostali jestivi dijelovi biljaka, pripremljeni ili konzervirani u octu ili octenoj kiselini, moraju imati maseni udio slobodne hlapive kiseline 0,5 % ili veći, izražene kao octena kiselina. Dodatno, maseni udio soli u gljivama iz podbroja 20019050 ne smije biti veći od 2,5 %.
2.
a) Sadržaj različitih šećera izražen kao saharoza (sadržaj šećera) proizvoda koje se razvrstava u ovo poglavlje odgovara vrijednosti izmjerenoj na refraktometru (koji se upotrebljava u skladu s metodom propisanom u Prilogu Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 974/2014) pri temperaturi od 20 °C i pomnoženoj s jednim od sljedećih faktora:
0,93 za proizvode iz tarifnih podbrojeva 200820 do 200880, 200893, 200897 i 200899,
0,95 za proizvode iz drugih tarifnih brojeva.
Međutim, sadržaj različitih šećera izraženih kao saharoza (sadržaj šećera) proizvoda koje se razvrstava u ovo poglavlje:
proizvodi proizvedeni na bazi morskih algi i ostalih algi, pripremljeni ili konzervirani postupcima koji nisu navedeni u poglavlju 12.,
proizvodi proizvedeni na bazi manioke, indijske marante, kaćuna, čičoke, slatkog krumpira i sličnih korijena i gomolja s visokim sadržajem škroba ili inulina iz tarifnog broja 0714,
proizvodi proizvedeni na bazi lišća vinove loze,
odgovara vrijednosti koja proizlazi iz izračuna na temelju mjerenja dobivenih primjenom metode tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti (‚metoda HPLC’), upotrebom sljedeće formule:
S + (G + F) × 0,95;
gdje je:
‚S’ sadržaj saharoze određen metodom HPLC;
‚F’ sadržaj fruktoze određen metodom HPLC;
‚G’ sadržaj glukoze određen metodom HPLC.
b) Izraz „Brix vrijednost”, spomenut u podbrojevima iz tarifnog broja 2009, odgovara vrijednosti izmjerenoj na refraktometru (koji se upotrebljava u skladu s metodom propisanom u Prilogu Provedbenoj uredbi (EU) br. 974/2014) pri temperaturi od 20 °C.
3. Za proizvode iz podbrojeva 200820 do 200880, 200893, 200897 i 200899 smatrat će se da sadrže dodani šećer kada je maseni udio šećera u njima („sadržaj šećera”) veći od količina navedenih u nastavku, ovisno o vrsti voća ili jestivih dijelova biljaka:
ananas i grožđe: 13 %,
ostalo voće, uključujući mješavine voća i ostale jestive dijelove biljaka: 9 %.
4. U smislu podbrojeva 20083011 do 20083039, 20084011 do 20084039, 20085011 do 20085059, 20086011 do 20086039, 20087011 do 20087059, 20088011 do 20088039, 20089311 do 20089329, 20089712 do 20089738 i 20089911 do 20089940, pod sljedećim se pojmovima podrazumijeva:
„maseni udio stvarnog alkohola”: broj kilograma čistog alkohola što ga sadrži 100 kg proizvoda,
„mas. %”: simbol masenog udjela alkohola u postotku.
5. Sljedeće se primjenjuje na robu u stanju u kojem je podnesena:
a) količina dodanog šećera u proizvodima iz tarifnog broja 2009 odgovara „sadržaju šećera” umanjenom za iznose navedene u nastavku, ovisno o vrsti soka o kojem se radi:
sok od limuna ili od rajčice: 3,
sok od grožđa: 15,
ostali sokovi od voća ili povrća, uključujući mješavine sokova: 13.
b) voćni sokovi s dodanim šećerom, Brix vrijednosti ne veće od 67 i s masenim udjelom voćnog soka manjim od 50 % izgubili su svoju izvornu značajku voćnih sokova iz tarifnog broja 2009.
Točku (b) se ne primjenjuje na koncentrirane prirodne voćne sokove. Prema tome, koncentrirane prirodne voćne sokove se ne isključuje iz tarifnog broja 2009.
6. U smislu podbrojeva 20096951 i 20096971 pod pojmom „koncentrirani sok od grožđa (uključujući mošt od grožđa)” podrazumijeva se sok od grožđa (uključujući mošt od grožđa) kojem vrijednost izmjerena na refraktometru (koji se upotrebljava u skladu s metodom propisanom u Prilogu Provedbenoj uredbi (EU) br. 974/2014) pri temperaturi od 20 °C nije manja od 50,9 %.
7. U smislu podbrojeva 20019092, 20060035, 20060091, 20071091, 20079993, 20089703, 20089705, 20089712, 20089716, 20089732, 20089736, 20089751, 20089772, 20089776, 20089792, 20089794, 20089797, 20089924, 20089931, 20089936, 20089938, 20089948, 20089963, 20098934, 20098936, 20098973, 20098985, 20098988, 20098997, 20099092, 20099095 i 20099097, pod pojmom „tropsko voće” podrazumijeva se guava, mango, mangostin, papaja, tamarind, cashew jabuka, liči, kruhovac (jackfruit), sapodila šljiva, marakuja (pasiflora), karambola i pitaja.
8. U smislu podbrojeva 20019092, 20060035, 20060091, 20079993, 20081912, 20081992, 20089703, 20089705, 20089712, 20089716, 20089732, 20089736, 20089751, 20089772, 20089776, 20089792, 20089794 i 20089797, pod pojmom „tropski orašasti plodovi” podrazumijeva se kokosov orah, indijski oraščić, brazilski orah, areka (ili betel), kola i makadami orah.
9. Morske alge i ostale alge, pripremljene ili konzervirane postupcima osim onih koji su navedeni u poglavlju 12, kao što su kuhanje, pečenje, dodavanje začina ili šećera razvrstavaju se u poglavlje 20 kao proizvodi od ostalih dijelova biljaka. Morske alge i ostale alge, svježe, rashlađene, smrznute ili suhe, neovisno jesu li ili nisu mljevene, razvrstavaju se u tarifni broj 1212.
Pitanja i odgovori
Pod koji se tarifni broj razvrstava: voće, orašasti plodovi i ostali jestivi dijelovi biljaka?
Ta se roba razvrstava u tarifni podbroj 2008.70 Harmoniziranog sustava, unutar tarifnog broja 2008, u odjeljku IV. Kombinirana nomenklatura EU-a tu oznaku dalje raščlanjuje na osam znamenaka.
Kolika je uvozna carina za tarifni podbroj 2008.70 u EU-u?
U Kombiniranoj nomenklaturi EU-a carina za treće zemlje za 12 tarifnih oznaka unutar tarifnog podbroja 2008.70 kreće se od 15,2 % do 25,6 %. To je stopa za robu iz zemalja koje s EU-om nemaju povlašteni sporazum; povlaštene stope, antidampinške pristojbe i PDV nisu uključeni.
Kolika je carina za tarifni podbroj 2008.70 u SAD-u?
U carinskoj tarifi SAD-a (HTS) opća carina kreće se od 16 % do 17 %. Povlaštene stope i dodatne carine nisu uključene.
Koja država najviše izvozi ovu robu?
Grčka, s izvozom od 388,5 mil. USD u 2024. Udio u svjetskom izvozu: 41,1 %.
Na kojem je mjestu Hrvatska među izvoznicima ove robe?
U 2024. Hrvatska je s izvozom od 112,1 tis. USD na 52. mjestu od ukupno 101 izvoznika.
Iz kojih se država roba tarifnog podbroja 2008.70 može uvoziti u EU bez carine?
Nultu carinu na temelju trgovinskog sporazuma ili povlaštenog režima ima 120 država podrijetla (osnova, među ostalim: GSP-EBA, CARIFORUM, OCT). Roba mora ispunjavati pravila o podrijetlu sporazuma, a uvoznik mora imati dokaz o podrijetlu; u suprotnom primjenjuje se standardna stopa od 15,2 % – 25,6 %. Stopu za pojedinu državu prikazat ćete tako da je odaberete gore.
Primjenjuje li se antidampinška pristojba na robu tarifnog podbroja 2008.70?
U EU-u se na robu iz država: Bjelorusija i Rusija primjenjuje dodatna pristojba u iznosu od 50 %. Za izvoznike poimence navedene u uredbi vrijede niže stope.
Odakle EU uvozi robu tarifnog podbroja 2008.70?
Najveći dobavljači u posljednjih 12 mjeseci (rujan 2025. – kolovoz 2026.): Kina (55 %), Južnoafrička Republika (37 %) i Tajland (2 %). Ukupni uvoz: 17,8 mil. €.