Tarifni broj · Poglavlje 20
2009: Voćni sokovi ili sokovi od orašastih plodova (uključujući mošt od grožđa i kokosovu vodu) i sokovi od povrća, nefermentirani i bez dodanog alkohola, neovisno sadrže li dodani šećer ili druga sladila ili ne
Tarifni broj 2009 dijeli se na 17 šesteroznamenkastih tarifnih podbrojeva i nalazi se u poglavlju 20 (proizvodi od povrća, voća, orašastih plodova ILI drugih dijelova biljaka).
Usporedba carinskih stopa
Tarifni podbrojevi 17
- 2009.11Voćni sokovi ili sokovi od orašastih plodova: sok od naranče, smrznutiSok od naranče, smrznuti
- 2009.12nesmrznuti, Brix vrijednosti ne veće od 20Sok od naranče, nesmrznuti, Brix do 20
- 2009.19Voćni sokovi ili sokovi od orašastih plodova: sok od naranče, ostaloSok od naranče, nesmrznut, Brix iznad 20
- 2009.21Brix vrijednosti ne veće od 20
- 2009.29Sok od grejpa; sok od pomela: ostalo
- 2009.31Brix vrijednosti ne veće od 20
- 2009.39Sok od ostalih pojedinačnih agruma: ostalo
- 2009.41Brix vrijednosti ne veće od 20
- 2009.49Voćni sokovi ili sokovi od orašastih plodova: sok od ananasa, ostalo
- 2009.50Voćni sokovi ili sokovi od orašastih plodova: sok od rajčice
- 2009.61Brix vrijednosti ne veće od 30
- 2009.69Sok od grožđa (uključujući mošt od grožđa): ostalo
- 2009.71Brix vrijednosti ne veće od 20
- 2009.79Voćni sokovi ili sokovi od orašastih plodova: sok od jabuka, ostaloSok od jabuke, Brix iznad 20
- 2009.81sok od američke krupnoplodne brusnice (Vaccinium macrocarpon, Vaccinium oxycoccos); sok od europske šumske brusnice (Vaccinium vitis-idaea)
- 2009.89Sok od ostalog pojedinačnog voća, orašastih plodova: ostaloSokovi od jedne voćke ili povrća, ostali
- 2009.90Voćni sokovi ili sokovi od orašastih plodova: mješavine sokovaMješavine sokova
EU: mjesečni uvoz
Svjetska trgovina u 2024.
Vrijednost trgovine (USD) nema prijavljene trgovine < 3,7 mil. USD3,7 mil. USD+42,7 mil. USD+298,4 mil. USD+> 925,3 mil. USD
Izvoz: 190
- Brazil: 3,5 mlr. USD
- Španjolska: 1,4 mlr. USD
- Nizozemska: 1,4 mlr. USD
- Kina: 981,4 mil. USD
- Njemačka: 952,6 mil. USD
- Tajland: 925,3 mil. USD
- Poljska: 880,9 mil. USD
- Meksiko: 842,4 mil. USD
- Turska: 775 mil. USD
- Sjedinjene Američke Države: 763,4 mil. USD
- Italija: 736,8 mil. USD
- Austrija: 511,6 mil. USD
- Južnoafrička Republika: 451 mil. USD
- Izrael: 421,2 mil. USD
- Vijetnam: 412,5 mil. USD
- Argentina: 383,2 mil. USD
- Belgija: 346,6 mil. USD
- Saudijska Arabija: 305 mil. USD
- Egipat: 298,4 mil. USD
- Filipini: 293,3 mil. USD
- Kostarika: 261,9 mil. USD
- Čile: 261,8 mil. USD
- Kanada: 245 mil. USD
- Ukrajina: 234,4 mil. USD
- Irska: 233,7 mil. USD
- Francuska: 228,2 mil. USD
- Mađarska: 148,6 mil. USD
- Indonezija: 134,8 mil. USD
- Peru: 111,3 mil. USD
- Moldavija: 96,9 mil. USD
- Grčka: 94,6 mil. USD
- Ujedinjeno Kraljevstvo: 86,9 mil. USD
- Danska: 83,1 mil. USD
- Indija: 78,1 mil. USD
- Cipar: 77,6 mil. USD
- Gvatemala: 70,8 mil. USD
- Australija: 66,7 mil. USD
- Uzbekistan: 59,7 mil. USD
- Pakistan: 58,6 mil. USD
- Portugal: 56,4 mil. USD
- Kuvajt: 53,5 mil. USD
- Novi Zeland: 53,4 mil. USD
- Srbija: 53,3 mil. USD
- Južna Koreja: 51,4 mil. USD
- Iran: 48,3 mil. USD
- Japan: 44,4 mil. USD
- Singapur: 42,7 mil. USD
- Rusija: 40,9 mil. USD
- Dominikanska Republika: 38 mil. USD
- Tajvan: 33,1 mil. USD
- Ekvador: 32,8 mil. USD
- Švicarska: 31,5 mil. USD
- Malezija: 31 mil. USD
- Češka: 30,9 mil. USD
- Kenija: 30,9 mil. USD
- Ujedinjeni Arapski Emirati: 27,1 mil. USD
- Šri Lanka: 26 mil. USD
- Maroko: 22,2 mil. USD
- Gruzija: 21,3 mil. USD
- Honduras: 21,2 mil. USD
Vrijednost trgovine (USD) nema prijavljene trgovine < 7,7 mil. USD7,7 mil. USD+39,7 mil. USD+144,4 mil. USD+> 862,4 mil. USD
Uvoz: 224
- Sjedinjene Američke Države: 4,2 mlr. USD
- Nizozemska: 2,1 mlr. USD
- Njemačka: 1,4 mlr. USD
- Francuska: 1 mlr. USD
- Ujedinjeno Kraljevstvo: 920,7 mil. USD
- Belgija: 869,2 mil. USD
- Kina: 862,4 mil. USD
- Japan: 814,6 mil. USD
- Kanada: 621,4 mil. USD
- Austrija: 444,4 mil. USD
- Poljska: 436 mil. USD
- Španjolska: 402,6 mil. USD
- Italija: 355,7 mil. USD
- Saudijska Arabija: 315 mil. USD
- Irska: 304,9 mil. USD
- Južna Koreja: 269,3 mil. USD
- Rusija: 269,2 mil. USD
- Australija: 236,9 mil. USD
- Švedska: 187,9 mil. USD
- Danska: 172,9 mil. USD
- Južnoafrička Republika: 170,9 mil. USD
- Izrael: 151,9 mil. USD
- Turska: 144,4 mil. USD
- Ujedinjeni Arapski Emirati: 143,1 mil. USD
- Švicarska: 136,5 mil. USD
- Portugal: 129,8 mil. USD
- Jemen: 110,3 mil. USD
- Češka: 105,7 mil. USD
- Finska: 101 mil. USD
- Grčka: 94,8 mil. USD
- Tajvan: 94 mil. USD
- Dominikanska Republika: 92 mil. USD
- Mađarska: 89 mil. USD
- Meksiko: 83,7 mil. USD
- Singapur: 79,9 mil. USD
- Čile: 74,9 mil. USD
- Rumunjska: 74,6 mil. USD
- Kuvajt: 73,4 mil. USD
- Norveška: 69,6 mil. USD
- Tajland: 68,7 mil. USD
- Kazahstan: 62,8 mil. USD
- Oman: 58,5 mil. USD
- Slovačka: 52,8 mil. USD
- Slovenija: 49,9 mil. USD
- Malezija: 48,9 mil. USD
- Nigerija: 47,4 mil. USD
- Brazil: 46,5 mil. USD
- Filipini: 46 mil. USD
- PUP Hong Kong Kina: 45 mil. USD
- Hrvatska: 43,8 mil. USD
- Novi Zeland: 43,6 mil. USD
- Honduras: 42 mil. USD
- Jordan: 42 mil. USD
- Laos: 41,7 mil. USD
- Ukrajina: 41,6 mil. USD
- Cipar: 39,7 mil. USD
- Libija: 39,4 mil. USD
- Bocvana: 39,1 mil. USD
- Katar: 37,9 mil. USD
- Indija: 36,1 mil. USD
Najveći izvoznici
| Mjesto | Država | Vrijednost | Udio |
|---|---|---|---|
| 1 | 3,5 mlr. USD | 17,1 % | |
| 2 | 1,4 mlr. USD | 6,9 % | |
| 3 | 1,4 mlr. USD | 6,7 % | |
| 4 | 981,4 mil. USD | 4,8 % | |
| 5 | 952,6 mil. USD | 4,7 % | |
| 6 | 925,3 mil. USD | 4,5 % | |
| 7 | 880,9 mil. USD | 4,3 % | |
| 8 | 842,4 mil. USD | 4,1 % | |
| 9 | 775 mil. USD | 3,8 % | |
| 10 | 763,4 mil. USD | 3,8 % |
Najveći uvoznici
| Mjesto | Država | Vrijednost | Udio |
|---|---|---|---|
| 1 | 4,2 mlr. USD | 20,6 % | |
| 2 | 2,1 mlr. USD | 10,2 % | |
| 3 | 1,4 mlr. USD | 6,7 % | |
| 4 | 1 mlr. USD | 5 % | |
| 5 | 920,7 mil. USD | 4,5 % | |
| 6 | 869,2 mil. USD | 4,3 % | |
| 7 | 862,4 mil. USD | 4,2 % | |
| 8 | 814,6 mil. USD | 4 % | |
| 9 | 621,4 mil. USD | 3,1 % | |
| 10 | 444,4 mil. USD | 2,2 % |
U Kombiniranoj nomenklaturi EU-a tarifni broj 2009 obuhvaća 102 tarifne oznake; carina za treće zemlje kreće se od 10,5 % do 33,6 % (prosječno 18,6 %). Specifičnu ili mješovitu carinu imaju 32 tarifne oznake.
Tarifni broj 2009 u turskoj carinskoj tarifi dijeli se na 102 tarifne oznake, a zakonska stopa iznosi 58,5 %.
U carinskoj tarifi SAD-a (HTS) tarifni broj 2009 obuhvaća 31 tarifnu oznaku; opća carina iznosi 0 % (bez carine). Bez carine su 3 tarifne oznake. Specifičnu ili mješovitu carinu ima 28 tarifnih oznaka.
Tarifni broj 2009 u carinskoj tarifi Ujedinjene Kraljevine dijeli se na 269 tarifnih oznaka, a carina za treće zemlje kreće se od 10 % do 40 %. Specifičnu ili mješovitu carinu ima 99 tarifnih oznaka.
U carinskoj tarifi Kanade tarifni broj 2009 obuhvaća 39 tarifnih oznaka; carina MFN kreće se od 0 % do 12,5 % (prosječno 2,4 %). Bez carine je 27 tarifnih oznaka.
Tarifni broj 2009 u meksičkoj carinskoj tarifi (TIGIE) dijeli se na 21 tarifnu oznaku, a uvozna carina (IGI) iznosi 20 %.
U brazilskoj carinskoj tarifi (NCM) tarifni broj 2009 obuhvaća 23 tarifne oznake; stopa TEC-a iznosi 12,6 %.
Tarifni broj 2009 u argentinskoj carinskoj tarifi dijeli se na 45 tarifnih oznaka, a carina izvan zone (AEC) iznosi 12,6 %.
U peruanskoj carinskoj tarifi tarifni broj 2009 obuhvaća 24 tarifne oznake; ad valorem carina kreće se od 0 % do 6 % (prosječno 5,5 %). Bez carine su 2 tarifne oznake.
Tarifni broj 2009 u carinskoj tarifi Novog Zelanda dijeli se na 109 tarifnih oznaka, a normalna carina kreće se od 0 % do 5 %. Bez carine je 8 tarifnih oznaka.
U japanskoj carinskoj tarifi tarifni broj 2009 obuhvaća 80 tarifnih oznaka; primijenjena stopa kreće se od 5,4 % do 29,8 % (prosječno 19,9 %). Specifičnu ili mješovitu carinu ima 16 tarifnih oznaka.
Tarifni broj 2009 u tajvanskoj carinskoj tarifi dijeli se na 56 tarifnih oznaka, a stopa iz stupca 1 kreće se od 5 % do 35 %.
U zajedničkoj carinskoj tarifi GCC-a tarifni broj 2009 obuhvaća 67 tarifnih oznaka; carina iznosi 5 %.
Tarifni broj 2009 u švicarskoj carinskoj tarifi dijeli se na 64 tarifne oznake, a normalna carina iznosi 0 % (bez carine). Bez carine su 3 tarifne oznake. Specifičnu ili mješovitu carinu ima 61 tarifna oznaka.
U norveškoj carinskoj tarifi tarifni broj 2009 obuhvaća 27 tarifnih oznaka; redovna carina iznosi 0 % (bez carine). Bez carine je 15 tarifnih oznaka. Specifičnu ili mješovitu carinu ima 12 tarifnih oznaka.
Tarifni broj 2009 u carinskoj tarifi Sjeverne Makedonije dijeli se na 116 tarifnih oznaka, a carina MFN kreće se od 0 % do 30 %. Bez carine je 10 tarifnih oznaka. Specifičnu ili mješovitu carinu ima 91 tarifna oznaka.
U nigerijskoj carinskoj tarifi (ECOWAS CET) tarifni broj 2009 obuhvaća 40 tarifnih oznaka; uvozna carina kreće se od 10 % do 20 % (prosječno 15 %).
U 2024. u svijetu je izvezeno robe iz tarifnog broja 2009 u vrijednosti od 20,3 mlr. USD (+13,2 % u odnosu na prethodnu godinu).
Na čelu ljestvice izvoznika: Brazil (3,5 mlr. USD), na drugome mjestu: Španjolska.
Najveći kupac na svjetskom tržištu: Sjedinjene Američke Države, s uvozom od 4,2 mlr. USD.
Mjesto na ljestvici izvoznika – Hrvatska: 95. od 190, s izvozom od 3,6 mil. USD.
Hrvatska je uvezla robu u vrijednosti od 43,8 mil. USD.
Napomene
Napomene
1. Ovo poglavlje ne obuhvaća:
a) povrće, voće ili orašaste plodove, pripremljene ili konzervirane postupcima navedenim u poglavljima 7, 8 ili 11;
b) biljne masti i ulja (poglavlje 15);
c) prehrambene proizvode s više od 20 % masenog udjela kobasica, mesa, mesnih klaoničkih proizvoda, krvi, kukaca riba ili rakova, mekušaca ili ostalih vodenih beskralježnjaka, ili bilo koje njihove kombinacije (poglavlje 16);
d) pekarske proizvode i druge proizvode iz tarifnog broja 1905; ili
e) homogenizirane složene prehrambene proizvode iz tarifnog broja 2104.
2. Iz tarifnih se brojeva 2007 i 2008 isključuje voćne želee, voćne paste, bademe prevučene šećerom ili slično, u obliku šećernih konditorskih proizvoda (tarifni broj 1704) ili čokoladnih konditorskih proizvoda (tarifni broj 1806).
3. U tarifne se brojeve 2001, 2004 i 2005 razvrstava, ovisno o slučaju, samo one proizvode iz poglavlja 7 ili iz tarifnih brojeva 1105 ili 1106 (osim brašna, krupice i praha od proizvoda iz poglavlja 8) što su pripremljeni ili konzervirani drugim postupcima osim onih navedenih u napomeni 1(a).
4. Sok od rajčice, s masenim udjelom suhe tvari 7 % ili većim, razvrstava se u tarifni broj 2002.
5. U smislu tarifnog broja 2007, pod pojmom „dobiveni kuhanjem” podrazumijeva se dobivanje toplinskom obradom pri atmosferskom pritisku ili pri smanjenom pritisku, radi povećavanja viskoziteta proizvoda kroz smanjivanja sadržaja vode ili na drugi način.
6. U smislu tarifnog broja 2009, pod pojmom „sokovi, nefermentirani i bez dodanog alkohola” podrazumijeva se sokove s volumnim udjelom alkohola ne većim od 0,5 % (vidjeti napomenu 2 uz poglavlje 22).
Napomene za podbrojeve
1. U smislu podbroja 200510, pod pojmom „homogenizirano povrće” podrazumijeva se proizvode od fino homogeniziranog povrća, pripremljene u pakiranja za pojedinačnu prodaju kao hrana prikladna za dojenčad i malu djecu ili za dijetetske svrhe, u posudama neto-sadržaja ne većeg od 250 g. Radi primjene ove definicije ne uzima se u obzir male količine bilo kojih sastojaka koji su dodani proizvodu kao začini, za konzerviranje ili u druge svrhe. Ovi proizvodi mogu sadržavati male količine vidljivih komadića povrća. Podbroj 200510 ima prednost pred svim ostalim podbrojevi ma tarifnog broja 2005.
2. U smislu podbroja 200710, pod pojmom „homogenizirani proizvodi” podrazumijeva se proizvode od fino homogeniziranog voća, pripremljene u pakiranja za pojedinačnu prodaju kao hrana prikladna za dojenčad i malu djecu ili za dijetetske svrhe, u posudama neto-sadržaja ne većeg od 250 g. Radi primjene ove definicije ne uzima se u obzir male količine bilo kojih sastojaka dodanih koji su dodani proizvodu kao začini, za konzerviranje ili u druge svrhe. Ovi proizvodi mogu sadržavati male količine vidljivih komadića voća. Podbroj 200710 ima prednost pred svim ostalim podbrojevima tarifnog broja 2007.
3. U smislu podbrojeva 200912, 200921, 200931, 200941, 200961 i 200971, pod pojmom „stupnjevi brix-a” podrazumijeva se izravno očitane stupnjeve brix-a dobivene na brix hidrometru ili indeks refrakcije iskazan kao sadržaj saharoze u postocima dobiven na refraktometru, pri temperaturi 20 °C ili preračunato na 20 °C ako se očitanje vršilo na drugoj temperaturi.
Dodatne napomene
1. U smislu tarifnog broja 2001, povrće, voće, orašasti plodovi i ostali jestivi dijelovi biljaka, pripremljeni ili konzervirani u octu ili octenoj kiselini, moraju imati maseni udio slobodne hlapive kiseline 0,5 % ili veći, izražene kao octena kiselina. Dodatno, maseni udio soli u gljivama iz podbroja 20019050 ne smije biti veći od 2,5 %.
2.
a) Sadržaj različitih šećera izražen kao saharoza (sadržaj šećera) proizvoda koje se razvrstava u ovo poglavlje odgovara vrijednosti izmjerenoj na refraktometru (koji se upotrebljava u skladu s metodom propisanom u Prilogu Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 974/2014) pri temperaturi od 20 °C i pomnoženoj s jednim od sljedećih faktora:
0,93 za proizvode iz tarifnih podbrojeva 200820 do 200880, 200893, 200897 i 200899,
0,95 za proizvode iz drugih tarifnih brojeva.
Međutim, sadržaj različitih šećera izraženih kao saharoza (sadržaj šećera) proizvoda koje se razvrstava u ovo poglavlje:
proizvodi proizvedeni na bazi morskih algi i ostalih algi, pripremljeni ili konzervirani postupcima koji nisu navedeni u poglavlju 12.,
proizvodi proizvedeni na bazi manioke, indijske marante, kaćuna, čičoke, slatkog krumpira i sličnih korijena i gomolja s visokim sadržajem škroba ili inulina iz tarifnog broja 0714,
proizvodi proizvedeni na bazi lišća vinove loze,
odgovara vrijednosti koja proizlazi iz izračuna na temelju mjerenja dobivenih primjenom metode tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti (‚metoda HPLC’), upotrebom sljedeće formule:
S + (G + F) × 0,95;
gdje je:
‚S’ sadržaj saharoze određen metodom HPLC;
‚F’ sadržaj fruktoze određen metodom HPLC;
‚G’ sadržaj glukoze određen metodom HPLC.
b) Izraz „Brix vrijednost”, spomenut u podbrojevima iz tarifnog broja 2009, odgovara vrijednosti izmjerenoj na refraktometru (koji se upotrebljava u skladu s metodom propisanom u Prilogu Provedbenoj uredbi (EU) br. 974/2014) pri temperaturi od 20 °C.
3. Za proizvode iz podbrojeva 200820 do 200880, 200893, 200897 i 200899 smatrat će se da sadrže dodani šećer kada je maseni udio šećera u njima („sadržaj šećera”) veći od količina navedenih u nastavku, ovisno o vrsti voća ili jestivih dijelova biljaka:
ananas i grožđe: 13 %,
ostalo voće, uključujući mješavine voća i ostale jestive dijelove biljaka: 9 %.
4. U smislu podbrojeva 20083011 do 20083039, 20084011 do 20084039, 20085011 do 20085059, 20086011 do 20086039, 20087011 do 20087059, 20088011 do 20088039, 20089311 do 20089329, 20089712 do 20089738 i 20089911 do 20089940, pod sljedećim se pojmovima podrazumijeva:
„maseni udio stvarnog alkohola”: broj kilograma čistog alkohola što ga sadrži 100 kg proizvoda,
„mas. %”: simbol masenog udjela alkohola u postotku.
5. Sljedeće se primjenjuje na robu u stanju u kojem je podnesena:
a) količina dodanog šećera u proizvodima iz tarifnog broja 2009 odgovara „sadržaju šećera” umanjenom za iznose navedene u nastavku, ovisno o vrsti soka o kojem se radi:
sok od limuna ili od rajčice: 3,
sok od grožđa: 15,
ostali sokovi od voća ili povrća, uključujući mješavine sokova: 13.
b) voćni sokovi s dodanim šećerom, Brix vrijednosti ne veće od 67 i s masenim udjelom voćnog soka manjim od 50 % izgubili su svoju izvornu značajku voćnih sokova iz tarifnog broja 2009.
Točku (b) se ne primjenjuje na koncentrirane prirodne voćne sokove. Prema tome, koncentrirane prirodne voćne sokove se ne isključuje iz tarifnog broja 2009.
6. U smislu podbrojeva 20096951 i 20096971 pod pojmom „koncentrirani sok od grožđa (uključujući mošt od grožđa)” podrazumijeva se sok od grožđa (uključujući mošt od grožđa) kojem vrijednost izmjerena na refraktometru (koji se upotrebljava u skladu s metodom propisanom u Prilogu Provedbenoj uredbi (EU) br. 974/2014) pri temperaturi od 20 °C nije manja od 50,9 %.
7. U smislu podbrojeva 20019092, 20060035, 20060091, 20071091, 20079993, 20089703, 20089705, 20089712, 20089716, 20089732, 20089736, 20089751, 20089772, 20089776, 20089792, 20089794, 20089797, 20089924, 20089931, 20089936, 20089938, 20089948, 20089963, 20098934, 20098936, 20098973, 20098985, 20098988, 20098997, 20099092, 20099095 i 20099097, pod pojmom „tropsko voće” podrazumijeva se guava, mango, mangostin, papaja, tamarind, cashew jabuka, liči, kruhovac (jackfruit), sapodila šljiva, marakuja (pasiflora), karambola i pitaja.
8. U smislu podbrojeva 20019092, 20060035, 20060091, 20079993, 20081912, 20081992, 20089703, 20089705, 20089712, 20089716, 20089732, 20089736, 20089751, 20089772, 20089776, 20089792, 20089794 i 20089797, pod pojmom „tropski orašasti plodovi” podrazumijeva se kokosov orah, indijski oraščić, brazilski orah, areka (ili betel), kola i makadami orah.
9. Morske alge i ostale alge, pripremljene ili konzervirane postupcima osim onih koji su navedeni u poglavlju 12, kao što su kuhanje, pečenje, dodavanje začina ili šećera razvrstavaju se u poglavlje 20 kao proizvodi od ostalih dijelova biljaka. Morske alge i ostale alge, svježe, rashlađene, smrznute ili suhe, neovisno jesu li ili nisu mljevene, razvrstavaju se u tarifni broj 1212.
Pitanja i odgovori
Pod koji se tarifni broj razvrstava: voćni sokovi ili sokovi od orašastih plodova?
Ta se roba razvrstava u tarifni broj 2009 Harmoniziranog sustava, unutar poglavlja 20, u odjeljku IV. Kombinirana nomenklatura EU-a tu oznaku dalje raščlanjuje na osam znamenaka.
Kolika je uvozna carina za tarifni broj 2009 u EU-u?
U Kombiniranoj nomenklaturi EU-a carina za treće zemlje za 102 tarifne oznake unutar tarifnog broja 2009 kreće se od 10,5 % do 33,6 %. To je stopa za robu iz zemalja koje s EU-om nemaju povlašteni sporazum; povlaštene stope, antidampinške pristojbe i PDV nisu uključeni.
Kolika je carina za tarifni broj 2009 u SAD-u?
U carinskoj tarifi SAD-a (HTS) opća carina iznosi 0 % (bez carine). Povlaštene stope i dodatne carine nisu uključene.
Koja država najviše izvozi ovu robu?
Brazil, s izvozom od 3,5 mlr. USD u 2024. Udio u svjetskom izvozu: 17,1 %.
Na kojem je mjestu Hrvatska među izvoznicima ove robe?
U 2024. Hrvatska je s izvozom od 3,6 mil. USD na 95. mjestu od ukupno 190 izvoznika.