Tarifni podbroj · Poglavlje 20 · Tarifni broj 2009
2009.50: Voćni sokovi ili sokovi od orašastih plodova: sok od rajčice
Službeni naziv sok od rajčice
2009.50 je šesteroznamenkasti tarifni podbroj unutar tarifnog broja 2009 (voćni sokovi ili sokovi od orašastih plodova), poglavlje 20.
Koliko ćete platiti
Uvoz: EU
Stope po nacionalnim tarifnim oznakama · Kombinirana nomenklatura EU-a
Tarifne oznake – EU →- 2009 50 sok od rajčice:
- 2009 50 10 s dodanim šećerom 16 %—
- 2009 50 90 ostalo 16,8 %—
Dodatne pristojbe i uvozni uvjeti
Davanja povrh carine i uvjeti koje roba mora ispuniti na granici.
Dodatne pristojbe i naknade 5
- Dodatna pristojbaDodatna carina 50 % uz dokument Y-155 (Proizvodi koji se izravno ili neizravno izvoze iz Ruske Federacije ili Bjelarusa) · inače bez carine
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje osim: Bjelorusija, Rusija
- Pravni akt
- Regulation 1227/25
- Isprave
- Y155 Proizvodi koji se izravno ili neizravno izvoze iz Ruske Federacije ili Bjelarusa
- Dodatna pristojbaDodatna carina 50 %
- Primjenjuje se na podrijetlo
- Bjelorusija, Rusija
- Pravni akt
- Regulation 1227/25
- Carina na pošiljke niske vrijednostiCarina na pošiljke male vrijednosti 3 EUR
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje
- Na snazi
- do 31. listopada 2026.
- Pravni akt
- Regulation 0382/26
- Carina na pošiljke niske vrijednostiCarina na pošiljke male vrijednosti 3 EUR
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje
- Na snazi
- od 1. studenoga 2026.
- Pravni akt
- Regulation 0382/26
- Manipulativna naknadaNaknada za rukovanje Unije 2 EUR
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje
- Na snazi
- od 1. studenoga 2026.
- Pravni akt
- Regulation 2108/26
- Isprave
- Y126 Goods sold in distance sales
Uvozni uvjeti 3
- Uvozni nadzorKontrola uvoza ekoloških proizvoda
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje osim: Švicarska, Island, Lihtenštajn, Norveška
- Pravni akt
- Regulation 2306/21
- Uvozni nadzorKontrola uvoza
- Primjenjuje se na podrijetlo
- Ukrajina
- Pravni akt
- Regulation 0692/14
- Uvozni nadzorKontrola uvoza
- Primjenjuje se na podrijetlo
- Ukrajina
- Pravni akt
- Regulation 0263/22
- Isprave
- Y984 Roba koja nije podrijetlom iz područja Ukrajine koja nisu pod kontrolom vlade ili nije namijenjena tim područjima u oblasti Donjecka, Khersona, Luhanska i Zaporizhije
- N954 Potvrda o prometu EUR.1
- N864 Izjava na računu ili izjava o podrijetlu koju je sastavio bilo koji izvoznik na računu ili drugoj komercijalnoj ispravi
Povlaštene stope po zemljama
| Sporazum ili program | Zemlje | Stopa |
|---|---|---|
| standardna stopa (bez sporazuma) | — | 16 % – 16,8 % |
| GSP-EBA (poseban dogovor za najnerazvijenije zemlje - Everything But Arms) | Afganistan, Angola, Bangladeš, Benin i još 42Afganistan, Angola, Bangladeš, Benin, Burkina Faso, Burundi, Butan, Čad, Džibuti, Eritreja, Etiopija, Gambija, Gvineja, Gvineja Bisau, Haiti, Jemen, Južni Sudan, Kambodža, Kiribati, Komori, Kongo - Kinshasa, Laos, Lesoto, Liberija, Madagaskar, Malavi, Mali, Mauretanija, Mjanmar (Burma), Mozambik, Nepal, Niger, Ruanda, Salomonovi Otoci, Senegal, Sijera Leone, Somalija, Srednjoafrička Republika, Sudan, Sveti Toma i Princip, Tanzanija, Timor-Leste, Togo, Tuvalu, Uganda, Zambija | Bez carine |
| CARIFORUM | Antigva i Barbuda, Bahami, Barbados, Belize i još 10Antigva i Barbuda, Bahami, Barbados, Belize, Dominika, Dominikanska Republika, Grenada, Gvajana, Jamajka, Surinam, Sveta Lucija, Sveti Kristofor i Nevis, Sveti Vincent i Grenadini, Trinidad i Tobago | Bez carine |
| OCT (Prekomorske zemlje i teritoriji) | Antarktika, Aruba, Curaçao, Francuska Polinezija i još 8Antarktika, Aruba, Curaçao, Francuska Polinezija, Francuski Južni Teritoriji, Grenland, Karipski otoci Nizozemske, Nova Kaledonija, Saint Barthélemy, Sint Maarten, Sveti Petar i Mikelon, Wallis i Futuna | Bez carine |
| GSP+ (poticajni sporazum za održiv razvoj i dobro upravljanje) | Bolivija, Filipini, Kirgistan, Mongolija i još 4Bolivija, Filipini, Kirgistan, Mongolija, Pakistan, Šri Lanka, Uzbekistan, Zelenortska Republika | Bez carine |
| Srednja Amerika | Gvatemala, Honduras, Kostarika, Nikaragva, Panama, Salvador | Bez carine |
| SADC EPA | Bocvana, Esvatini, Namibija | Bez carine |
| Zemlje Istočne i Južne Afrike | Mauricijus, Sejšeli, Zimbabve | Bez carine |
| sporazum EU–Andora | Andora | Bez carine |
| sporazum EU–Albanija | Albanija | Bez carine |
| sporazum EU–Bosna i Hercegovina | Bosna i Hercegovina | Bez carine |
| sporazum EU–Kanada | Kanada | Bez carine |
| sporazum EU–Obala Bjelokosti | Obala Bjelokosti | Bez carine |
| sporazum EU–Čile | Čile | Bez carine |
| sporazum EU–Kamerun | Kamerun | Bez carine |
| sporazum EU–Kolumbija | Kolumbija | Bez carine |
| sporazum EU–AlžirKvota | Alžir | Bez carine |
| sporazum EU–Ekvador | Ekvador | Bez carine |
| sporazum EU–Egipat | Egipat | Bez carine |
| Povlašteno podrijetlo u skladu sa Sporazumom u obliku razmjene pisama između Europske unije i Kraljevine Maroka o izmjeni protokolâ 1. i 4. uz Euromediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, te Kraljevine Maroka, s druge strane. | Zapadna Sahara | Bez carine |
| sporazum EU–Fidži | Fidži | Bez carine |
| sporazum EU–Ujedinjeno Kraljevstvo | Ujedinjeno Kraljevstvo | Bez carine |
| sporazum EU–Gruzija | Gruzija | Bez carine |
| sporazum EU–Gana | Gana | Bez carine |
| sporazum EU–Izrael | Izrael | Bez carine |
| sporazum EU–Island | Island | Bez carine |
| sporazum EU–Jordan | Jordan | Bez carine |
| sporazum EU–Japan | Japan | Bez carine |
| sporazum EU–Kenija | Kenija | Bez carine |
| sporazum EU–Južna Koreja | Južna Koreja | Bez carine |
| sporazum EU–Libanon | Libanon | Bez carine |
| sporazum EU–Maroko | Maroko | Bez carine |
| sporazum EU–Moldavija | Moldavija | Bez carine |
| sporazum EU–Crna Gora | Crna Gora | Bez carine |
| sporazum EU–Sjeverna Makedonija | Sjeverna Makedonija | Bez carine |
| sporazum EU–Novi Zeland | Novi Zeland | Bez carine |
| sporazum EU–Peru | Peru | Bez carine |
| sporazum EU–Papua Nova Gvineja | Papua Nova Gvineja | Bez carine |
| sporazum EU–Palestinsko područje | Palestinsko područje | Bez carine |
| sporazum EU–Srbija | Srbija | Bez carine |
| sporazum EU–Singapur | Singapur | Bez carine |
| carinska unija EU–San Marino | San Marino | Bez carine |
| sporazum EU–Turska | Turska | Bez carine |
| sporazum EU–Ukrajina | Ukrajina | Bez carine |
| sporazum EU–Vijetnam | Vijetnam | Bez carine |
| sporazum EU–Samoa | Samoa | Bez carine |
| sporazum EU–Kosovo | Kosovo | Bez carine |
| sporazum EU–Južnoafrička Republika | Južnoafrička Republika | Bez carine |
| GSP - Opći sporazum | Cookovi Otoci, Indija, Indonezija, Kongo - Brazzaville i još 6Cookovi Otoci, Indija, Indonezija, Kongo - Brazzaville, Mikronezija, Nigerija, Niue, Sirija, Tadžikistan, Vanuatu | 12,5 % – 13,3 % |
| Mercosur | Argentina, Brazil, Paragvaj, Urugvaj | 14,5 % – 15,2 % |
EU: mjesečni uvoz
Glavni dobavljači, zadnjih 12 mjeseci
| Država | Vrijednost | Udio | Promjena |
|---|---|---|---|
| 1,1 mil. € | 37,8 % | −3,2 % | |
| 529 tis. € | 17,5 % | +78,3 % | |
| 490 tis. € | 16,2 % | +36,7 % | |
| 272 tis. € | 9 % | +93,6 % | |
| 214 tis. € | 7,1 % | +14.675,8 % | |
| 97 tis. € | 3,2 % | −6,1 % | |
| 48 tis. € | 1,6 % | +55,6 % | |
| 46 tis. € | 1,5 % | −11,8 % |
Isti podbroj u drugim tarifama
Svjetska trgovina u 2024.
Vrijednost trgovine (USD) nema prijavljene trgovine < 111 tis. USD111 tis. USD+739 tis. USD+2 mil. USD+> 7 mil. USD
Izvoz: 101
- Španjolska: 9 mil. USD
- Italija: 7 mil. USD
- Poljska: 7 mil. USD
- Sjedinjene Američke Države: 6 mil. USD
- Njemačka: 4 mil. USD
- Kanada: 3 mil. USD
- Ujedinjeno Kraljevstvo: 3 mil. USD
- Kina: 2 mil. USD
- Portugal: 2 mil. USD
- Meksiko: 2 mil. USD
- Rusija: 2 mil. USD
- Francuska: 2 mil. USD
- Austrija: 2 mil. USD
- Latvija: 1 mil. USD
- Nizozemska: 1 mil. USD
- Cipar: 1 mil. USD
- Turska: 1 mil. USD
- Irska: 1 mil. USD
- Ukrajina: 878 tis. USD
- Gvatemala: 865 tis. USD
- Armenija: 836 tis. USD
- Honduras: 816 tis. USD
- Belgija: 776 tis. USD
- Moldavija: 739 tis. USD
- Japan: 732 tis. USD
- Tajland: 623 tis. USD
- Kazahstan: 585 tis. USD
- Grčka: 538 tis. USD
- Mađarska: 526 tis. USD
- Litva: 455 tis. USD
- Izrael: 361 tis. USD
- Salvador: 352 tis. USD
- Južnoafrička Republika: 266 tis. USD
- Srbija: 263 tis. USD
- Čile: 248 tis. USD
- Danska: 236 tis. USD
- Gruzija: 203 tis. USD
- Švicarska: 197 tis. USD
- Češka: 193 tis. USD
- Tajvan: 151 tis. USD
- Slovačka: 151 tis. USD
- Rumunjska: 143 tis. USD
- Estonija: 142 tis. USD
- Australija: 133 tis. USD
- Ujedinjeni Arapski Emirati: 129 tis. USD
- Kuvajt: 128 tis. USD
- Brazil: 118 tis. USD
- Bosna i Hercegovina: 111 tis. USD
- Bugarska: 76 tis. USD
- Bjelorusija: 70 tis. USD
- Švedska: 66 tis. USD
- Uzbekistan: 64 tis. USD
- Egipat: 37 tis. USD
- Finska: 31 tis. USD
- Singapur: 30 tis. USD
- Ekvador: 29 tis. USD
- Novi Zeland: 28 tis. USD
- Indija: 27 tis. USD
- Južna Koreja: 22 tis. USD
- Vijetnam: 20 tis. USD
Vrijednost trgovine (USD) nema prijavljene trgovine < 30 tis. USD30 tis. USD+215 tis. USD+985 tis. USD+> 3 mil. USD
Uvoz: 195
- Japan: 6 mil. USD
- Sjedinjene Američke Države: 6 mil. USD
- Njemačka: 6 mil. USD
- Ujedinjeno Kraljevstvo: 5 mil. USD
- Belgija: 3 mil. USD
- Francuska: 3 mil. USD
- PUP Hong Kong Kina: 3 mil. USD
- Nizozemska: 2 mil. USD
- Južna Koreja: 2 mil. USD
- Litva: 2 mil. USD
- Latvija: 2 mil. USD
- Kazahstan: 2 mil. USD
- Švicarska: 1 mil. USD
- Rumunjska: 1 mil. USD
- Rusija: 1 mil. USD
- Poljska: 1 mil. USD
- Mađarska: 1 mil. USD
- Ukrajina: 1 mil. USD
- Estonija: 985 tis. USD
- Dominikanska Republika: 882 tis. USD
- Kostarika: 826 tis. USD
- Češka: 825 tis. USD
- Izrael: 769 tis. USD
- Salvador: 741 tis. USD
- Španjolska: 737 tis. USD
- Švedska: 729 tis. USD
- Singapur: 705 tis. USD
- Maroko: 581 tis. USD
- Kina: 546 tis. USD
- Italija: 436 tis. USD
- Slovačka: 414 tis. USD
- Ujedinjeni Arapski Emirati: 411 tis. USD
- Irska: 394 tis. USD
- Tajvan: 364 tis. USD
- Gvatemala: 360 tis. USD
- Bugarska: 355 tis. USD
- Brazil: 323 tis. USD
- Danska: 310 tis. USD
- Kirgistan: 294 tis. USD
- Kanada: 280 tis. USD
- Austrija: 274 tis. USD
- Norveška: 253 tis. USD
- Srbija: 231 tis. USD
- Grčka: 226 tis. USD
- Moldavija: 226 tis. USD
- Katar: 224 tis. USD
- Nikaragva: 221 tis. USD
- Čile: 215 tis. USD
- Saudijska Arabija: 207 tis. USD
- Portugal: 201 tis. USD
- Mongolija: 198 tis. USD
- Luksemburg: 177 tis. USD
- Finska: 177 tis. USD
- Etiopija: 174 tis. USD
- Filipini: 172 tis. USD
- Panama: 159 tis. USD
- Gambija: 143 tis. USD
- Indonezija: 137 tis. USD
- Malezija: 134 tis. USD
- Hrvatska: 131 tis. USD
Najveći izvoznici
| Mjesto | Država | Vrijednost | Udio |
|---|---|---|---|
| 1 | 9 mil. USD | 12,8 % | |
| 2 | 7 mil. USD | 10,2 % | |
| 3 | 7 mil. USD | 9,9 % | |
| 4 | 6 mil. USD | 8,4 % | |
| 5 | 4 mil. USD | 6 % | |
| 6 | 3 mil. USD | 4,4 % | |
| 7 | 3 mil. USD | 3,7 % | |
| 8 | 2 mil. USD | 3,4 % | |
| 9 | 2 mil. USD | 3,1 % | |
| 10 | 2 mil. USD | 2,8 % |
Najveći uvoznici
| Mjesto | Država | Vrijednost | Udio |
|---|---|---|---|
| 1 | 6 mil. USD | 9,5 % | |
| 2 | 6 mil. USD | 8,6 % | |
| 3 | 6 mil. USD | 8,5 % | |
| 4 | 5 mil. USD | 7,5 % | |
| 5 | 3 mil. USD | 4,9 % | |
| 6 | 3 mil. USD | 4,4 % | |
| 7 | 3 mil. USD | 4,2 % | |
| 8 | 2 mil. USD | 3,3 % | |
| 9 | 2 mil. USD | 3,2 % | |
| 10 | 2 mil. USD | 2,9 % |
Uvozna carina na ovaj proizvod u svijetu 163
Carina najpovlaštenije nacije (MFN) koju svaka zemlja primjenjuje na robu iz ovog podbroja HS-a: prosjek njezinih nacionalnih tarifnih redaka, s najnižim i najvišim retkom ako se razlikuju. Roba iz zemalja s trgovinskim sporazumom često plaća manje.
- 15 %medijan carine
- 13broj zemalja bez carine (MFN)
- 73 %najviša: Dominika, Angola, Egipat
163
| Zemlja uvoznica | Carina MFN | retci od – do | godina podataka |
|---|---|---|---|
| 30 % | 2018 · HS 2012 | ||
| 15 % | 2023 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 60 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 12 % | 5 % – 20 % | 2021 · HS 2007 | |
| 14 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 12 %* | 10 % – 13 % | 2023 | |
| 6 % | 2021 · HS 2012 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 15 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 25 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 15 % | 10 % – 20 % | 2022 · HS 2017 | |
| 55 % | 10 % – 100 % | 2023 | |
| 15 % | 10 % – 20 % | 2023 | |
| 5 % | 2023 | ||
| 12 %* | 10 % – 13 % | 2021 · HS 2017 | |
| 25 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 38 %* | 2022 | ||
| 14 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 15 % | 10 % – 20 % | 2023 | |
| 35 % | 2023 | ||
| 10 % | 2022 | ||
| 0 % | 2022 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 6 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 73 % | 10 % – 135 % | 2023 · HS 2017 | |
| 20 % | 2023 | ||
| 60 % | 2019 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 35 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 16 % | 16 % – 17 % | 2023 | |
| 15 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 15 % | 10 % – 20 % | 2023 | |
| 15 % | 10 % – 20 % | 2023 | |
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 15 % | 10 % – 20 % | 2023 · HS 2012 | |
| 12 % | 2022 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 15 % | 10 % – 20 % | 2023 | |
| 15 % | 10 % – 20 % | 2023 | |
| 20 % | 2020 · HS 2017 | ||
| 15 % | 2023 | ||
| 50 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 55 % | 2020 · HS 2017 | ||
| 18 % | 0 % – 20 % | 2023 | |
| 25 % | 20 % – 30 % | 2022 · HS 2017 | |
| 20 % | 2023 | ||
| 26 % | 21 % – 30 % | 2023 | |
| 7,5 % | 5 % – 10 % | 2017 · HS 2017 | |
| 15 % | 2023 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 22 % | 2021 · HS 2002 | ||
| 35 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 13 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 12 %* | 10 % – 13 % | 2023 | |
| 35 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 12 %* | 10 % – 13 % | 2021 · HS 2017 | |
| 15 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 14 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 40 % | 2020 · HS 2017 | ||
| 15 % | 10 % – 20 % | 2023 | |
| 5 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 18 %* | 2021 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 25 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 17 % | 0 % – 50 % | 2023 | |
| 0 % | 2023 | ||
| 15 % | 10 % – 20 % | 2023 | |
| 40 % | 2023 | ||
| 15 % | 10 % – 20 % | 2023 · HS 2017 | |
| 0 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 14 % | 3 % – 25 % | 2021 · HS 2017 | |
| 15 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 15 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 7,5 % | 5 % – 10 % | 2023 · HS 2017 | |
| 14 % | 7,5 % – 20 % | 2023 | |
| 25 % | 2023 | ||
| 10 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 44 %* | 2023 | ||
| 15 % | 10 % – 20 % | 2023 | |
| 15 % | 10 % – 20 % | 2023 | |
| 15 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 15 % | 10 % – 20 % | 2023 · HS 2017 | |
| 5 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2012 | ||
| 25 % | 20 % – 30 % | 2017 · HS 2017 | |
| 15 % | 2023 | ||
| 15 % | 2023 | ||
| 14 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 6 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 35 % | 2023 | ||
| 12 %* | 10 % – 13 % | 2021 · HS 2017 | |
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 15 % | 2022 | ||
| 20 % | 2020 · HS 2017 | ||
| 12 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 15 % | 10 % – 20 % | 2023 | |
| 15 % | 10 % – 20 % | 2023 | |
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2020 · HS 2012 | ||
| 0,1 %* | 2023 | ||
| 54 %* | 2023 | ||
| 25 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 40 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 12 % | 5 % – 20 % | 2023 · HS 2007 | |
| 20 % | 2023 · HS 2012 | ||
| 13 % | 0 % – 25 % | 2023 | |
| 5 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2019 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 15 %* | 2023 | ||
| 15 % | 2021 · HS 2012 | ||
| 30 %* | 2023 | ||
| 35 % | 2023 | ||
| 15 % | 10 % – 20 % | 2023 | |
| 7,5 % | 0 % – 15 % | 2023 · HS 2017 | |
| 20 % | 2023 · HS 2012 | ||
| 59 % | 2023 | ||
| 12 % | 2017 · HS 2017 | ||
| 35 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 16 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 14 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 35 % | 2023 | ||
| 4 % | 2021 · HS 2012 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 35 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0,4 % | 2023 |
Godine carinskih podataka: 2017–2023; stope su se od tada možda promijenile. * ekvivalent ad valorem specifičnih carina (procjena UNCTAD-a) · UNCTAD TRAINS, pristup putem WITS-a (Svjetska banka)
Klasifikacije i korespondencije
Gdje se ovaj podbroj HS-a nalazi u statističkim klasifikacijama Ujedinjenih naroda i koje je oznake imao u ranijim izdanjima Harmoniziranog sustava.
- SITC Rev. 4
- 05992 Tomato juice
- Krajnja uporaba (BEC Rev. 5)
- Proizvodi za široku potrošnju · BEC 113101
- Proizvod CPC 2.1
- 21321 Tomato juice
- Djelatnost ISIC Rev. 4
- 1030 Processing and preserving of fruit and vegetables
Ranija izdanja HS-a
| HS | Oznaka | |
|---|---|---|
| 2017 | 2009.50 | nepromijenjeno |
| 2012 | 2009.50 | nepromijenjeno |
| 2007 | 2009.50 | nepromijenjeno |
| 2002 | 2009.50 | nepromijenjeno |
| 1996 | 2009.50 | nepromijenjeno |
| 1992 | 2009.50 | nepromijenjeno |
Korespondencijske tablice Statističkog odjela UN-a (UNSD)
Obvezujuće odluke za sličnu robu 1
Odluke carinske uprave SAD-a (CBP, CROSS) i britanske HMRC (Advance Tariff Rulings) o robi razvrstanoj ovdje. Odluka obvezuje samo nositelja, ali pokazuje kako tijela razvrstavaju sličnu robu. Opisi su engleski tekstovi tijela.
- 600010408 HMRC
Tomato Juice Ingredients are blended, then pasteurised, de-aerated and hot-filled into 250ml glass bottles with a steel twist off cap. Ingredients: Tomato juice, salt, lemon juice. Target brix is 6
Nedavne izmjene propisa u kojima se spominje ova oznaka
Akti u čijem se tekstu navodi ova oznaka ili njezin tarifni broj. Provjerite sam akt: oznaka može biti navedena i iz razloga koji nisu izmjena carine.
-
Update to Autonomous Tariff Suspensions – 28 May 2026
Trade Tariff news 6499 · Izvor: trade-tariff.service.gov.uk
Tarifni podbroj 2009.50 u Kombiniranoj nomenklaturi EU-a dijeli se na 2 tarifne oznake, a carina za treće zemlje kreće se od 16 % do 16,8 %.
U turskoj carinskoj tarifi tarifni podbroj 2009.50 obuhvaća 2 tarifne oznake; zakonska stopa iznosi 58,5 %.
146 država podrijetla ima u EU-u povlaštenu carinsku stopu umjesto standardne stope od 16 % – 16,8 % (osnova: primjerice GSP-EBA ili CARIFORUM); od toga 132 imaju nultu stopu.
U EU-u se na robu iz država: Bjelorusija i Rusija uz carinu primjenjuje i dodatna pristojba u iznosu od 50 %.
U posljednjih 12 mjeseci (rujan 2025. – kolovoz 2026.) u EU je uvezeno robe ovog tarifnog podbroja u vrijednosti od 3 mil. €, što je 19 % više nego u prethodnih 12 mjeseci, uz prosječnu cijenu od 1,21 € po kg; najveći dobavljač: Ujedinjeno Kraljevstvo (38 %), zatim Moldavija.
Svjetska trgovina ove robe iznosila je 68 mil. USD u 2024. To je 2,9 % manje nego prethodne godine.
Najveći izvoznik: Španjolska, s udjelom od 12,8 %; drugo mjesto: Italija.
Pitanja i odgovori
Pod koji se tarifni broj razvrstava: voćni sokovi ili sokovi od orašastih plodova: sok od rajčice?
Ta se roba razvrstava u tarifni podbroj 2009.50 Harmoniziranog sustava, unutar tarifnog broja 2009, u odjeljku IV. Kombinirana nomenklatura EU-a tu oznaku dalje raščlanjuje na osam znamenaka.
Kolika je uvozna carina za tarifni podbroj 2009.50 u EU-u?
U Kombiniranoj nomenklaturi EU-a carina za treće zemlje za 2 tarifne oznake unutar tarifnog podbroja 2009.50 kreće se od 16 % do 16,8 %. To je stopa za robu iz zemalja koje s EU-om nemaju povlašteni sporazum; povlaštene stope, antidampinške pristojbe i PDV nisu uključeni.
Kolika je carina za tarifni podbroj 2009.50 u Ujedinjenoj Kraljevini?
U carinskoj tarifi Ujedinjene Kraljevine carina za treće zemlje iznosi 16 %. Povlaštene stope i dodatne carine nisu uključene.
Koja država najviše izvozi ovu robu?
Španjolska, s izvozom od 9 mil. USD u 2024. Udio u svjetskom izvozu: 12,8 %.
Na kojem je mjestu Hrvatska među izvoznicima ove robe?
U 2024. Hrvatska je s izvozom od 500 USD na 88. mjestu od ukupno 101 izvoznika.
Iz kojih se država roba tarifnog podbroja 2009.50 može uvoziti u EU bez carine?
Nultu carinu na temelju trgovinskog sporazuma ili povlaštenog režima imaju 132 države podrijetla (osnova, među ostalim: GSP-EBA, CARIFORUM, OCT). Roba mora ispunjavati pravila o podrijetlu sporazuma, a uvoznik mora imati dokaz o podrijetlu; u suprotnom primjenjuje se standardna stopa od 16 % – 16,8 %. Stopu za pojedinu državu prikazat ćete tako da je odaberete gore.
Primjenjuje li se antidampinška pristojba na robu tarifnog podbroja 2009.50?
U EU-u se na robu iz država: Bjelorusija i Rusija primjenjuje dodatna pristojba u iznosu od 50 %. Za izvoznike poimence navedene u uredbi vrijede niže stope.
Odakle EU uvozi robu tarifnog podbroja 2009.50?
Najveći dobavljači u posljednjih 12 mjeseci (rujan 2025. – kolovoz 2026.): Ujedinjeno Kraljevstvo (38 %), Moldavija (18 %) i Ukrajina (16 %). Ukupni uvoz: 3 mil. €.