Tarifni podbroj · Poglavlje 20 · Tarifni broj 2009
2009.71: Brix vrijednosti ne veće od 20
Tarifni podbroj 2009.71 pripada tarifnom broju 2009 (voćni sokovi ili sokovi od orašastih plodova) u poglavlju 20.
Koliko ćete platiti
Uvoz: EU
Stope po nacionalnim tarifnim oznakama · Kombinirana nomenklatura EU-a
Tarifne oznake – EU →- 2009 71 Brix vrijednosti ne veće od 20:
- 2009 71 20 s dodanim šećerom 18 %—
- 2009 71 99 bez dodanog šećera 18 %—
Dodatne pristojbe i uvozni uvjeti
Davanja povrh carine i uvjeti koje roba mora ispuniti na granici.
Dodatne pristojbe i naknade 5
- Dodatna pristojbaDodatna carina 50 % uz dokument Y-155 (Proizvodi koji se izravno ili neizravno izvoze iz Ruske Federacije ili Bjelarusa) · inače bez carine
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje osim: Bjelorusija, Rusija
- Pravni akt
- Regulation 1227/25
- Isprave
- Y155 Proizvodi koji se izravno ili neizravno izvoze iz Ruske Federacije ili Bjelarusa
- Dodatna pristojbaDodatna carina 50 %
- Primjenjuje se na podrijetlo
- Bjelorusija, Rusija
- Pravni akt
- Regulation 1227/25
- Carina na pošiljke niske vrijednostiCarina na pošiljke male vrijednosti 3 EUR
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje
- Na snazi
- do 31. listopada 2026.
- Pravni akt
- Regulation 0382/26
- Carina na pošiljke niske vrijednostiCarina na pošiljke male vrijednosti 3 EUR
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje
- Na snazi
- od 1. studenoga 2026.
- Pravni akt
- Regulation 0382/26
- Manipulativna naknadaNaknada za rukovanje Unije 2 EUR
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje
- Na snazi
- od 1. studenoga 2026.
- Pravni akt
- Regulation 2108/26
- Isprave
- Y126 Goods sold in distance sales
Uvozni uvjeti 3
- Uvozni nadzorKontrola uvoza ekoloških proizvoda
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje osim: Švicarska, Island, Lihtenštajn, Norveška
- Pravni akt
- Regulation 2306/21
- Uvozni nadzorKontrola uvoza
- Primjenjuje se na podrijetlo
- Ukrajina
- Pravni akt
- Regulation 0692/14
- Uvozni nadzorKontrola uvoza
- Primjenjuje se na podrijetlo
- Ukrajina
- Pravni akt
- Regulation 0263/22
- Isprave
- Y984 Roba koja nije podrijetlom iz područja Ukrajine koja nisu pod kontrolom vlade ili nije namijenjena tim područjima u oblasti Donjecka, Khersona, Luhanska i Zaporizhije
- N954 Potvrda o prometu EUR.1
- N864 Izjava na računu ili izjava o podrijetlu koju je sastavio bilo koji izvoznik na računu ili drugoj komercijalnoj ispravi
Povlaštene stope po zemljama
| Sporazum ili program | Zemlje | Stopa |
|---|---|---|
| standardna stopa (bez sporazuma) | — | 18 % |
| GSP-EBA (poseban dogovor za najnerazvijenije zemlje - Everything But Arms) | Afganistan, Angola, Bangladeš, Benin i još 42Afganistan, Angola, Bangladeš, Benin, Burkina Faso, Burundi, Butan, Čad, Džibuti, Eritreja, Etiopija, Gambija, Gvineja, Gvineja Bisau, Haiti, Jemen, Južni Sudan, Kambodža, Kiribati, Komori, Kongo - Kinshasa, Laos, Lesoto, Liberija, Madagaskar, Malavi, Mali, Mauretanija, Mjanmar (Burma), Mozambik, Nepal, Niger, Ruanda, Salomonovi Otoci, Senegal, Sijera Leone, Somalija, Srednjoafrička Republika, Sudan, Sveti Toma i Princip, Tanzanija, Timor-Leste, Togo, Tuvalu, Uganda, Zambija | Bez carine |
| CARIFORUM | Antigva i Barbuda, Bahami, Barbados, Belize i još 10Antigva i Barbuda, Bahami, Barbados, Belize, Dominika, Dominikanska Republika, Grenada, Gvajana, Jamajka, Surinam, Sveta Lucija, Sveti Kristofor i Nevis, Sveti Vincent i Grenadini, Trinidad i Tobago | Bez carine |
| OCT (Prekomorske zemlje i teritoriji) | Antarktika, Aruba, Curaçao, Francuska Polinezija i još 8Antarktika, Aruba, Curaçao, Francuska Polinezija, Francuski Južni Teritoriji, Grenland, Karipski otoci Nizozemske, Nova Kaledonija, Saint Barthélemy, Sint Maarten, Sveti Petar i Mikelon, Wallis i Futuna | Bez carine |
| GSP+ (poticajni sporazum za održiv razvoj i dobro upravljanje) | Bolivija, Filipini, Kirgistan, Mongolija i još 4Bolivija, Filipini, Kirgistan, Mongolija, Pakistan, Šri Lanka, Uzbekistan, Zelenortska Republika | Bez carine |
| Srednja Amerika | Gvatemala, Honduras, Kostarika, Nikaragva, Panama, Salvador | Bez carine |
| SADC EPA | Bocvana, Esvatini, Namibija | Bez carine |
| Zemlje Istočne i Južne Afrike | Mauricijus, Sejšeli, Zimbabve | Bez carine |
| sporazum EU–Andora | Andora | Bez carine |
| sporazum EU–Albanija | Albanija | Bez carine |
| sporazum EU–Bosna i Hercegovina | Bosna i Hercegovina | Bez carine |
| sporazum EU–Kanada | Kanada | Bez carine |
| sporazum EU–Obala Bjelokosti | Obala Bjelokosti | Bez carine |
| sporazum EU–Čile | Čile | Bez carine |
| sporazum EU–Kamerun | Kamerun | Bez carine |
| sporazum EU–Kolumbija | Kolumbija | Bez carine |
| sporazum EU–Ekvador | Ekvador | Bez carine |
| sporazum EU–Egipat | Egipat | Bez carine |
| Povlašteno podrijetlo u skladu sa Sporazumom u obliku razmjene pisama između Europske unije i Kraljevine Maroka o izmjeni protokolâ 1. i 4. uz Euromediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, te Kraljevine Maroka, s druge strane. | Zapadna Sahara | Bez carine |
| sporazum EU–Fidži | Fidži | Bez carine |
| sporazum EU–Ujedinjeno Kraljevstvo | Ujedinjeno Kraljevstvo | Bez carine |
| sporazum EU–Gruzija | Gruzija | Bez carine |
| sporazum EU–Gana | Gana | Bez carine |
| sporazum EU–Izrael | Izrael | Bez carine |
| sporazum EU–Island | Island | Bez carine |
| sporazum EU–Jordan | Jordan | Bez carine |
| sporazum EU–Japan | Japan | Bez carine |
| sporazum EU–Kenija | Kenija | Bez carine |
| sporazum EU–Južna Koreja | Južna Koreja | Bez carine |
| sporazum EU–Libanon | Libanon | Bez carine |
| sporazum EU–Maroko | Maroko | Bez carine |
| sporazum EU–Moldavija | Moldavija | Bez carine |
| sporazum EU–Crna Gora | Crna Gora | Bez carine |
| sporazum EU–Sjeverna Makedonija | Sjeverna Makedonija | Bez carine |
| sporazum EU–Novi Zeland | Novi Zeland | Bez carine |
| sporazum EU–Peru | Peru | Bez carine |
| sporazum EU–Papua Nova Gvineja | Papua Nova Gvineja | Bez carine |
| sporazum EU–Palestinsko područje | Palestinsko područje | Bez carine |
| sporazum EU–Srbija | Srbija | Bez carine |
| sporazum EU–Singapur | Singapur | Bez carine |
| carinska unija EU–San Marino | San Marino | Bez carine |
| sporazum EU–Turska | Turska | Bez carine |
| sporazum EU–UkrajinaKvota | Ukrajina | Bez carine |
| sporazum EU–Vijetnam | Vijetnam | Bez carine |
| sporazum EU–Samoa | Samoa | Bez carine |
| sporazum EU–Kosovo | Kosovo | Bez carine |
| sporazum EU–Južnoafrička RepublikaKvota | Južnoafrička Republika | 9 % |
| GSP - Opći sporazum | Cookovi Otoci, Indija, Indonezija, Kongo - Brazzaville i još 6Cookovi Otoci, Indija, Indonezija, Kongo - Brazzaville, Mikronezija, Nigerija, Niue, Sirija, Tadžikistan, Vanuatu | 14,5 % |
| Mercosur | Argentina, Brazil, Paragvaj, Urugvaj | 16,3 % |
EU: mjesečni uvoz
Glavni dobavljači, zadnjih 12 mjeseci
| Država | Vrijednost | Udio | Promjena |
|---|---|---|---|
| 16,4 mil. € | 82,8 % | +105,7 % | |
| 1 mil. € | 5,2 % | −8,7 % | |
| 784 tis. € | 4 % | −16,7 % | |
| 328 tis. € | 1,7 % | +154,4 % | |
| 325 tis. € | 1,6 % | +291 % | |
| 289 tis. € | 1,5 % | +87,4 % | |
| 166 tis. € | 0,8 % | +101,6 % | |
| 131 tis. € | 0,7 % | −38,2 % |
Isti podbroj u drugim tarifama
Svjetska trgovina u 2024.
Vrijednost trgovine (USD) nema prijavljene trgovine < 470,7 tis. USD470,7 tis. USD+3,1 mil. USD+22,5 mil. USD+> 54,2 mil. USD
Izvoz: 115
- Njemačka: 154,9 mil. USD
- Poljska: 131 mil. USD
- Italija: 68,7 mil. USD
- Irska: 54,2 mil. USD
- Austrija: 52,5 mil. USD
- Španjolska: 45,5 mil. USD
- Kanada: 40 mil. USD
- Belgija: 37,6 mil. USD
- Nizozemska: 31,4 mil. USD
- Ujedinjeno Kraljevstvo: 23,3 mil. USD
- Sjedinjene Američke Države: 22,5 mil. USD
- Francuska: 21 mil. USD
- Gvatemala: 17,6 mil. USD
- Rusija: 13,9 mil. USD
- Mađarska: 12,4 mil. USD
- Južnoafrička Republika: 11 mil. USD
- Cipar: 8,3 mil. USD
- Češka: 7,9 mil. USD
- Salvador: 7,1 mil. USD
- Danska: 6,7 mil. USD
- Kuvajt: 5,5 mil. USD
- Novi Zeland: 5,1 mil. USD
- Turska: 4,6 mil. USD
- Meksiko: 4,4 mil. USD
- Honduras: 4,2 mil. USD
- Čile: 3,8 mil. USD
- Kina: 3,6 mil. USD
- Srbija: 3,1 mil. USD
- Japan: 3,1 mil. USD
- Australija: 2,7 mil. USD
- Finska: 2,2 mil. USD
- Kolumbija: 2 mil. USD
- Saudijska Arabija: 2 mil. USD
- Grčka: 1,7 mil. USD
- Ujedinjeni Arapski Emirati: 1,6 mil. USD
- Slovenija: 1,4 mil. USD
- Portugal: 1,4 mil. USD
- Tajland: 1,4 mil. USD
- Švedska: 1,1 mil. USD
- Kazahstan: 1 mil. USD
- Rumunjska: 940,7 tis. USD
- Brazil: 937,9 tis. USD
- Gruzija: 889,3 tis. USD
- Tajvan: 851,2 tis. USD
- Latvija: 830,9 tis. USD
- Ukrajina: 791,7 tis. USD
- Litva: 775,5 tis. USD
- Slovačka: 737,6 tis. USD
- Uzbekistan: 653,8 tis. USD
- Moldavija: 642,1 tis. USD
- Armenija: 609,8 tis. USD
- Bahrein: 593,6 tis. USD
- Sjeverna Makedonija: 587,6 tis. USD
- Egipat: 567,2 tis. USD
- Argentina: 470,7 tis. USD
- Švicarska: 454,9 tis. USD
- Južna Koreja: 421 tis. USD
- Singapur: 420 tis. USD
- Malezija: 412,5 tis. USD
- Bugarska: 401,9 tis. USD
Vrijednost trgovine (USD) nema prijavljene trgovine < 223,7 tis. USD223,7 tis. USD+1,5 mil. USD+7,5 mil. USD+> 26,2 mil. USD
Uvoz: 210
- Ujedinjeno Kraljevstvo: 153,4 mil. USD
- Francuska: 106,5 mil. USD
- Njemačka: 82,2 mil. USD
- Nizozemska: 81,8 mil. USD
- Sjedinjene Američke Države: 51,5 mil. USD
- Belgija: 42,5 mil. USD
- Irska: 26,2 mil. USD
- Kanada: 19,1 mil. USD
- Kina: 15 mil. USD
- Češka: 14,3 mil. USD
- Španjolska: 14,2 mil. USD
- Austrija: 11,5 mil. USD
- Kazahstan: 11,4 mil. USD
- Švedska: 10,4 mil. USD
- Nikaragva: 10 mil. USD
- Saudijska Arabija: 9,3 mil. USD
- Poljska: 9 mil. USD
- Danska: 8,3 mil. USD
- Mađarska: 8,3 mil. USD
- Honduras: 7,5 mil. USD
- Južna Koreja: 7,5 mil. USD
- Italija: 6,9 mil. USD
- Slovačka: 6,6 mil. USD
- Portugal: 5 mil. USD
- Filipini: 4,8 mil. USD
- Japan: 4,6 mil. USD
- Gvatemala: 4,6 mil. USD
- PUP Hong Kong Kina: 4 mil. USD
- Hrvatska: 3,9 mil. USD
- Meksiko: 3,8 mil. USD
- Finska: 3,5 mil. USD
- Tajvan: 3,5 mil. USD
- Bugarska: 3,3 mil. USD
- Rumunjska: 3,3 mil. USD
- Slovenija: 3 mil. USD
- Bocvana: 2,9 mil. USD
- Panama: 2,6 mil. USD
- Norveška: 2,6 mil. USD
- Jamajka: 2,5 mil. USD
- Bahami: 2,3 mil. USD
- Luksemburg: 2,2 mil. USD
- Singapur: 2,1 mil. USD
- Venezuela: 2 mil. USD
- Švicarska: 1,9 mil. USD
- Latvija: 1,8 mil. USD
- Ujedinjeni Arapski Emirati: 1,8 mil. USD
- Bahrein: 1,7 mil. USD
- Island: 1,6 mil. USD
- Kirgistan: 1,6 mil. USD
- Litva: 1,6 mil. USD
- Estonija: 1,6 mil. USD
- Rusija: 1,5 mil. USD
- Uzbekistan: 1,5 mil. USD
- Kostarika: 1,4 mil. USD
- Katar: 1,3 mil. USD
- Izrael: 1,3 mil. USD
- Armenija: 1,3 mil. USD
- Salvador: 1,3 mil. USD
- Čile: 1,1 mil. USD
- Sejšeli: 1,1 mil. USD
Najveći izvoznici
| Mjesto | Država | Vrijednost | Udio |
|---|---|---|---|
| 1 | 154,9 mil. USD | 18,5 % | |
| 2 | 131 mil. USD | 15,6 % | |
| 3 | 68,7 mil. USD | 8,2 % | |
| 4 | 54,2 mil. USD | 6,5 % | |
| 5 | 52,5 mil. USD | 6,3 % | |
| 6 | 45,5 mil. USD | 5,4 % | |
| 7 | 40 mil. USD | 4,8 % | |
| 8 | 37,6 mil. USD | 4,5 % | |
| 9 | 31,4 mil. USD | 3,7 % | |
| 10 | 23,3 mil. USD | 2,8 % |
Najveći uvoznici
| Mjesto | Država | Vrijednost | Udio |
|---|---|---|---|
| 1 | 153,4 mil. USD | 18,3 % | |
| 2 | 106,5 mil. USD | 12,7 % | |
| 3 | 82,2 mil. USD | 9,8 % | |
| 4 | 81,8 mil. USD | 9,7 % | |
| 5 | 51,5 mil. USD | 6,1 % | |
| 6 | 42,5 mil. USD | 5,1 % | |
| 7 | 26,2 mil. USD | 3,1 % | |
| 8 | 19,1 mil. USD | 2,3 % | |
| 9 | 15 mil. USD | 1,8 % | |
| 10 | 14,3 mil. USD | 1,7 % |
Uvozna carina na ovaj proizvod u svijetu 164
Carina najpovlaštenije nacije (MFN) koju svaka zemlja primjenjuje na robu iz ovog podbroja HS-a: prosjek njezinih nacionalnih tarifnih redaka, s najnižim i najvišim retkom ako se razlikuju. Roba iz zemalja s trgovinskim sporazumom često plaća manje.
- 15 %medijan carine
- 19broj zemalja bez carine (MFN)
- 401 %najviša: Norveška, Lihtenštajn, Švicarska
164
| Zemlja uvoznica | Carina MFN | retci od – do | godina podataka |
|---|---|---|---|
| 30 % | 2018 · HS 2012 | ||
| 15 % | 2023 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 60 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 18 % | 10 % – 20 % | 2021 · HS 2007 | |
| 14 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 6 % | 2021 · HS 2012 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 15 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2022 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 25 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 34 % | 5 % – 100 % | 2022 · HS 2017 | |
| 78 % | 10 % – 100 % | 2023 | |
| 15 % | 10 % – 20 % | 2023 | |
| 5 % | 2023 | ||
| 10 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 51 %* | 2022 | ||
| 14 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 15 % | 10 % – 20 % | 2023 | |
| 35 % | 2023 | ||
| 10 % | 2022 | ||
| 0 % | 2022 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 6 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 104 % | 10 % – 135 % | 2023 · HS 2017 | |
| 20 % | 2023 | ||
| 60 % | 2019 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 35 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 18 % | 2023 | ||
| 32 % | 2023 | ||
| 7 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 15 % | 10 % – 20 % | 2023 | |
| 15 % | 10 % – 20 % | 2023 | |
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 14 % | 5 % – 20 % | 2023 · HS 2012 | |
| 12 % | 2022 · HS 2017 | ||
| 14 % | 5 % – 20 % | 2023 · HS 2017 | |
| 0 % | 2023 | ||
| 15 % | 10 % – 20 % | 2023 | |
| 15 % | 10 % – 20 % | 2023 | |
| 10 % | 2020 · HS 2017 | ||
| 15 % | 2023 | ||
| 50 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 55 % | 2020 · HS 2017 | ||
| 18 % | 0 % – 20 % | 2023 | |
| 12 % | 2022 · HS 2017 | ||
| 14 % | 5 % – 20 % | 2023 | |
| 24 % | 19 % – 30 % | 2023 | |
| 7,5 % | 5 % – 10 % | 2017 · HS 2017 | |
| 7,5 % | 0 % – 15 % | 2023 | |
| 45 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 22 % | 2021 · HS 2002 | ||
| 35 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 6,3 % | 4 % – 8,5 % | 2023 | |
| 5 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 35 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 10 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 15 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 14 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 40 % | 2020 · HS 2017 | ||
| 15 % | 10 % – 20 % | 2023 | |
| 5 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 119 %* | 58 % – 160 % | 2021 · HS 2017 | |
| 20 % | 2023 | ||
| 25 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 17 % | 0 % – 50 % | 2023 | |
| 0 % | 2023 | ||
| 15 % | 10 % – 20 % | 2023 | |
| 21 % | 2,5 % – 40 % | 2023 | |
| 15 % | 10 % – 20 % | 2023 · HS 2017 | |
| 0 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 14 % | 3 % – 25 % | 2021 · HS 2017 | |
| 15 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 15 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 19 % | 5 % – 50 % | 2023 · HS 2017 | |
| 14 % | 7,5 % – 20 % | 2023 | |
| 0 % | 2023 | ||
| 10 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 70 %* | 2023 | ||
| 15 % | 10 % – 20 % | 2023 | |
| 15 % | 10 % – 20 % | 2023 | |
| 15 % | 2023 | ||
| 401 %* | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 15 % | 10 % – 20 % | 2023 · HS 2017 | |
| 5 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2012 | ||
| 12 % | 2017 · HS 2017 | ||
| 15 % | 2023 | ||
| 15 % | 2023 | ||
| 14 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 6 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 35 % | 2023 | ||
| 10 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 15 % | 2022 | ||
| 20 % | 2020 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 15 % | 10 % – 20 % | 2023 | |
| 15 % | 10 % – 20 % | 2023 | |
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 25 % | 20 % – 30 % | 2020 · HS 2012 | |
| 0 % | 2023 | ||
| 62 %* | 2023 | ||
| 25 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 40 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 14 % | 5 % – 20 % | 2023 · HS 2007 | |
| 14 % | 5 % – 20 % | 2023 · HS 2012 | |
| 14 % | 0 % – 25 % | 2023 | |
| 5 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2019 · HS 2017 | ||
| 14 % | 5 % – 20 % | 2023 | |
| 20 % | 2023 | ||
| 106 %* | 52 % – 142 % | 2023 | |
| 15 % | 2021 · HS 2012 | ||
| 45 %* | 2023 | ||
| 35 % | 2023 | ||
| 15 % | 10 % – 20 % | 2023 | |
| 7,5 % | 0 % – 15 % | 2023 · HS 2017 | |
| 14 % | 5 % – 20 % | 2023 · HS 2012 | |
| 59 % | 2023 | ||
| 12 % | 2017 · HS 2017 | ||
| 35 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 18 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 14 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 14 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 4 % | 2021 · HS 2012 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 35 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0,4 % | 2023 |
Godine carinskih podataka: 2017–2023; stope su se od tada možda promijenile. * ekvivalent ad valorem specifičnih carina (procjena UNCTAD-a) · UNCTAD TRAINS, pristup putem WITS-a (Svjetska banka)
Klasifikacije i korespondencije
Gdje se ovaj podbroj HS-a nalazi u statističkim klasifikacijama Ujedinjenih naroda i koje je oznake imao u ranijim izdanjima Harmoniziranog sustava.
- SITC Rev. 4
- 05994 Apple juice
- Krajnja uporaba (BEC Rev. 5)
- Proizvodi za široku potrošnju · BEC 113101
- Proizvod CPC 2.1
- 21435 Apple juice
- Djelatnost ISIC Rev. 4
- 1030 Processing and preserving of fruit and vegetables
Ranija izdanja HS-a
| HS | Oznaka | |
|---|---|---|
| 2017 | 2009.71 | nepromijenjeno |
| 2012 | 2009.71 | nepromijenjeno |
| 2007 | 2009.71 | nepromijenjeno |
| 2002 | 2009.71 | nepromijenjeno |
| 1996 | 2009.70 | promijenjeno |
| 1992 | 2009.70 | promijenjeno |
Korespondencijske tablice Statističkog odjela UN-a (UNSD)
U Kombiniranoj nomenklaturi EU-a tarifni podbroj 2009.71 obuhvaća 2 tarifne oznake; carina za treće zemlje iznosi 18 %.
Tarifni podbroj 2009.71 u turskoj carinskoj tarifi dijeli se na 2 tarifne oznake, a zakonska stopa iznosi 58,5 %.
Zahvaljujući trgovinskim sporazumima i povlaštenim režimima (npr. GSP-EBA i CARIFORUM) nultu carinu u EU-u ima 130 država podrijetla; standardna stopa iznosi 18 %.
U EU-u se na robu iz država: Bjelorusija i Rusija uz carinu primjenjuje i dodatna pristojba u iznosu od 50 %.
Uvoz robe ovog tarifnog podbroja u EU (rujan 2025. – kolovoz 2026.): 19,8 mil. €, što je 77 % više nego u prethodnih 12 mjeseci; najveći dobavljač: Ujedinjeno Kraljevstvo (83 %), zatim Srbija.
U 2024. u svijetu je izvezeno ove robe u vrijednosti od 839,1 mil. USD (+15,5 % u odnosu na prethodnu godinu).
Na čelu ljestvice izvoznika: Njemačka (154,9 mil. USD), na drugome mjestu: Poljska.
Napomene
Napomene za podbrojeve
1. U smislu podbroja 200510, pod pojmom „homogenizirano povrće” podrazumijeva se proizvode od fino homogeniziranog povrća, pripremljene u pakiranja za pojedinačnu prodaju kao hrana prikladna za dojenčad i malu djecu ili za dijetetske svrhe, u posudama neto-sadržaja ne većeg od 250 g. Radi primjene ove definicije ne uzima se u obzir male količine bilo kojih sastojaka koji su dodani proizvodu kao začini, za konzerviranje ili u druge svrhe. Ovi proizvodi mogu sadržavati male količine vidljivih komadića povrća. Podbroj 200510 ima prednost pred svim ostalim podbrojevi ma tarifnog broja 2005.
2. U smislu podbroja 200710, pod pojmom „homogenizirani proizvodi” podrazumijeva se proizvode od fino homogeniziranog voća, pripremljene u pakiranja za pojedinačnu prodaju kao hrana prikladna za dojenčad i malu djecu ili za dijetetske svrhe, u posudama neto-sadržaja ne većeg od 250 g. Radi primjene ove definicije ne uzima se u obzir male količine bilo kojih sastojaka dodanih koji su dodani proizvodu kao začini, za konzerviranje ili u druge svrhe. Ovi proizvodi mogu sadržavati male količine vidljivih komadića voća. Podbroj 200710 ima prednost pred svim ostalim podbrojevima tarifnog broja 2007.
3. U smislu podbrojeva 200912, 200921, 200931, 200941, 200961 i 200971, pod pojmom „stupnjevi brix-a” podrazumijeva se izravno očitane stupnjeve brix-a dobivene na brix hidrometru ili indeks refrakcije iskazan kao sadržaj saharoze u postocima dobiven na refraktometru, pri temperaturi 20 °C ili preračunato na 20 °C ako se očitanje vršilo na drugoj temperaturi.
Pitanja i odgovori
Pod koji se tarifni broj razvrstava: brix vrijednosti ne veće od 20?
Ta se roba razvrstava u tarifni podbroj 2009.71 Harmoniziranog sustava, unutar tarifnog broja 2009, u odjeljku IV. Kombinirana nomenklatura EU-a tu oznaku dalje raščlanjuje na osam znamenaka.
Kolika je uvozna carina za tarifni podbroj 2009.71 u EU-u?
U Kombiniranoj nomenklaturi EU-a carina za treće zemlje za 2 tarifne oznake unutar tarifnog podbroja 2009.71 iznosi 18 %. To je stopa za robu iz zemalja koje s EU-om nemaju povlašteni sporazum; povlaštene stope, antidampinške pristojbe i PDV nisu uključeni.
Kolika je carina za tarifni podbroj 2009.71 u SAD-u?
U carinskoj tarifi SAD-a (HTS) opća carina iznosi 0 % (bez carine). Povlaštene stope i dodatne carine nisu uključene.
Koja država najviše izvozi ovu robu?
Njemačka, s izvozom od 154,9 mil. USD u 2024. Udio u svjetskom izvozu: 18,5 %.
Na kojem je mjestu Hrvatska među izvoznicima ove robe?
U 2024. Hrvatska je s izvozom od 347,9 tis. USD na 61. mjestu od ukupno 115 izvoznika.
Iz kojih se država roba tarifnog podbroja 2009.71 može uvoziti u EU bez carine?
Nultu carinu na temelju trgovinskog sporazuma ili povlaštenog režima ima 130 država podrijetla (osnova, među ostalim: GSP-EBA, CARIFORUM, OCT). Roba mora ispunjavati pravila o podrijetlu sporazuma, a uvoznik mora imati dokaz o podrijetlu; u suprotnom primjenjuje se standardna stopa od 18 %. Stopu za pojedinu državu prikazat ćete tako da je odaberete gore.
Primjenjuje li se antidampinška pristojba na robu tarifnog podbroja 2009.71?
U EU-u se na robu iz država: Bjelorusija i Rusija primjenjuje dodatna pristojba u iznosu od 50 %. Za izvoznike poimence navedene u uredbi vrijede niže stope.
Odakle EU uvozi robu tarifnog podbroja 2009.71?
Najveći dobavljači u posljednjih 12 mjeseci (rujan 2025. – kolovoz 2026.): Ujedinjeno Kraljevstvo (83 %), Srbija (5 %) i Švicarska (4 %). Ukupni uvoz: 19,8 mil. €.