Tarifni podbroj · Poglavlje 48 · Tarifni broj 4805
4805.12: fluting papir od celuloze dobivene od slame
4805.12 je šesteroznamenkasti tarifni podbroj unutar tarifnog broja 4805 (ostali nepremazani papir i karton, u svitcima ili listovima, dalje neobrađen…), poglavlje 48.
Koliko ćete platiti
Uvoz: EU
Stope po nacionalnim tarifnim oznakama · Kombinirana nomenklatura EU-a
Tarifne oznake – EU →- 4805 12 00 fluting papir od celuloze dobivene od slame Bez carine—
Dodatne pristojbe i uvozni uvjeti
Davanja povrh carine i uvjeti koje roba mora ispuniti na granici.
Dodatne pristojbe i naknade 3
- Carina na pošiljke niske vrijednostiCarina na pošiljke male vrijednosti 3 EUR
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje
- Na snazi
- do 31. listopada 2026.
- Pravni akt
- Regulation 0382/26
- Carina na pošiljke niske vrijednostiCarina na pošiljke male vrijednosti 3 EUR
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje
- Na snazi
- od 1. studenoga 2026.
- Pravni akt
- Regulation 0382/26
- Manipulativna naknadaNaknada za rukovanje Unije 2 EUR
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje
- Na snazi
- od 1. studenoga 2026.
- Pravni akt
- Regulation 2108/26
- Isprave
- Y126 Goods sold in distance sales
Uvozni uvjeti 4
- Uvozni nadzorKontrola uvoza drva i proizvoda od drva koji podliježu FLEGT sustavu za izdavanje dozvola
- Primjenjuje se na podrijetlo
- Indonezija
- Pravni akt
- Decision 0284/14
- Isprave
- C690 Dozvola FLEGT za uvoz drvne sirovine
- C631 Službeni dopis kojim se potvrđuje uporaba nedrvenih ili recikliranih materijala za papirnate proizvode, koji izdaje Ministarstvo industrije partnerske zemlje FLEGT DSP-a iz koje proizvodi vuku podrijetlo
- Y057 Roba koja ne zahtijeva predočenje uvozne dozvole FLEGT za drvo
- Uvozni nadzorKontrola uvoza
- Primjenjuje se na podrijetlo
- Bjelorusija, Ukrajina
- Pravni akt
- Regulation 0765/06, Regulation 0692/14
- Isprave
- Y727 Zabrane definirane u članku 1ra stavku 1. Uredbe Vijeća (EU) br. 765/2006 ne primjenjuju se (vidjeti izuzeća u članku 1ra stavku 3.)
- Y728 Zabrane definirane u članku 1ra stavku 1. Uredbe Vijeća (EU) br. 765/2006 ne primjenjuju se (vidjeti izuzeća u članku 1ra stavku 4.)
- L152 Odobrenje za uvoz na temelju članka 1ra stavka 10 Uredbe Vijeća (EU) 765/2006
- Y870 Roba stupila na Carinsko područje Europske Unije i predočena carinskim tijelima prije datuma stupanja na snagu ili početka primjene odgovarajućih uvoznih zabrana, ovisno o tome što nastupi kasnije (Članak 8.f Uredbe (EU) broj 765/2006)
- Y997 Roba koja nije podrijetlom niti je namijenjena Krimu ili Sevastopolju (članci 2 i 2b.1 Uredbe Vijeća (EU) 669/2014)
- N864 Izjava na računu ili izjava o podrijetlu koju je sastavio bilo koji izvoznik na računu ili drugoj komercijalnoj ispravi
- N954 Potvrda o prometu EUR.1
- Uvozni nadzorKontrola uvoza
- Primjenjuje se na podrijetlo
- Rusija
- Na snazi
- do 31. prosinca 2027.
- Pravni akt
- Regulation 0833/14
- Isprave
- L142 Odobrenje za uvoz na temelju članka 3.i stavka 3.c Uredbe Vijeća (EU) 833/2014
- Y874 Zabrane definirane u članku 3.i stavku 1. Uredbe Vijeća (EU) br. 833/2014 ne primjenjuju se (vidjeti izuzeća u članku 3.i stavku 3aa.)
- L143 Odobrenje za uvoz na temelju članka 12b.2. Uredbe Vijeća (EU) 833/2014
- Y859 Roba stupila na Carinsko područje Europske Unije i predočena carinskim tijelima prije datuma stupanja na snagu ili početka primjene odgovarajućih uvoznih zabrana, ovisno o tome što nastupi kasnije (Članak 12.e Uredbe (EU) broj 833/2014)
- Uvozni nadzorKontrola uvoza
- Primjenjuje se na podrijetlo
- Ukrajina
- Pravni akt
- Regulation 0263/22
- Isprave
- Y984 Roba koja nije podrijetlom iz područja Ukrajine koja nisu pod kontrolom vlade ili nije namijenjena tim područjima u oblasti Donjecka, Khersona, Luhanska i Zaporizhije
- N954 Potvrda o prometu EUR.1
- N864 Izjava na računu ili izjava o podrijetlu koju je sastavio bilo koji izvoznik na računu ili drugoj komercijalnoj ispravi
EU: mjesečni uvoz
Glavni dobavljači, zadnjih 12 mjeseci
| Država | Vrijednost | Udio | Promjena |
|---|---|---|---|
| 22 tis. € | 86,8 % | −27,1 % | |
| 2 tis. € | 6,8 % | −57,3 % | |
| 1 tis. € | 4,7 % | −14,4 % | |
| 323 € | 1,3 % | −95,2 % | |
| 52 € | 0,2 % | −92,5 % | |
| 11 € | 0 % | — | |
| 2 € | 0 % | — | |
| 1 € | 0 % | — |
Isti podbroj u drugim tarifama
Svjetska trgovina u 2024.
Vrijednost trgovine (USD) nema prijavljene trgovine < 28,7 tis. USD28,7 tis. USD+153,8 tis. USD+405,9 tis. USD+> 2,1 mil. USD
Izvoz: 52
- Kina: 2,1 mil. USD
- Austrija: 2,1 mil. USD
- Saudijska Arabija: 1,4 mil. USD
- Njemačka: 1,1 mil. USD
- Srbija: 405,9 tis. USD
- Brazil: 299,9 tis. USD
- Francuska: 263,9 tis. USD
- Grčka: 258,5 tis. USD
- Finska: 238 tis. USD
- Malezija: 175,9 tis. USD
- Indija: 153,8 tis. USD
- Italija: 153,2 tis. USD
- Egipat: 135 tis. USD
- Sjedinjene Američke Države: 128,7 tis. USD
- Pakistan: 118,6 tis. USD
- Turska: 115,4 tis. USD
- Rumunjska: 87,5 tis. USD
- Ujedinjeni Arapski Emirati: 84,7 tis. USD
- Južnoafrička Republika: 42,5 tis. USD
- Nizozemska: 41,1 tis. USD
- Južna Koreja: 40,3 tis. USD
- Španjolska: 28,7 tis. USD
- Ujedinjeno Kraljevstvo: 27,4 tis. USD
- Australija: 17,8 tis. USD
- Iran: 15,5 tis. USD
- Portugal: 13,9 tis. USD
- Tajland: 13,3 tis. USD
- Tajvan: 9,3 tis. USD
- Švedska: 3,8 tis. USD
- Belgija: 3,4 tis. USD
- Danska: 3 tis. USD
- Vijetnam: 3 tis. USD
- Švicarska: 2,6 tis. USD
- Japan: 2,4 tis. USD
- Kuvajt: 2,1 tis. USD
- Fidži: 1,1 tis. USD
- Novi Zeland: 900 USD
- Litva: 700 USD
- Panama: 600 USD
- Mauricijus: 300 USD
- Poljska: 200 USD
- Afganistan: 100 USD
- Argentina: 100 USD
- Slovačka: 100 USD
- Bugarska: 0 USD
- Kanada: 0 USD
- Obala Bjelokosti: 0 USD
- Češka: 0 USD
- Kenija: 0 USD
- Luksemburg: 0 USD
- Malta: 0 USD
- Singapur: 0 USD
Vrijednost trgovine (USD) nema prijavljene trgovine < 4,5 tis. USD4,5 tis. USD+34,4 tis. USD+176,7 tis. USD+> 828,6 tis. USD
Uvoz: 95
- Danska: 3 mil. USD
- Laos: 1,8 mil. USD
- Jordan: 828,6 tis. USD
- Jemen: 629,5 tis. USD
- Sjedinjene Američke Države: 539,8 tis. USD
- Obala Bjelokosti: 351,9 tis. USD
- Španjolska: 273,8 tis. USD
- Slovenija: 220,6 tis. USD
- Saudijska Arabija: 180,4 tis. USD
- Malezija: 176,7 tis. USD
- Australija: 142,2 tis. USD
- Ujedinjeni Arapski Emirati: 134,3 tis. USD
- Mozambik: 116,9 tis. USD
- Kuvajt: 101,4 tis. USD
- Mađarska: 97,2 tis. USD
- Italija: 97,1 tis. USD
- Senegal: 78,3 tis. USD
- Ujedinjeno Kraljevstvo: 67,7 tis. USD
- Njemačka: 65 tis. USD
- Kanada: 46,5 tis. USD
- Mauricijus: 43 tis. USD
- Vijetnam: 41,1 tis. USD
- Čile: 34,4 tis. USD
- Peru: 30,2 tis. USD
- Belgija: 29,7 tis. USD
- Turska: 26,9 tis. USD
- Tajland: 25,4 tis. USD
- Zimbabve: 25,2 tis. USD
- Švicarska: 21,4 tis. USD
- Maroko: 18,4 tis. USD
- Šri Lanka: 17,9 tis. USD
- Katar: 17,9 tis. USD
- Tanzanija: 16,9 tis. USD
- Japan: 16 tis. USD
- Francuska: 14 tis. USD
- Otoci Turks i Caicos: 13,8 tis. USD
- Palestinsko područje: 12,2 tis. USD
- Barbados: 10,2 tis. USD
- Austrija: 7 tis. USD
- Bahrein: 6,6 tis. USD
- Malta: 5,3 tis. USD
- Fidži: 4,8 tis. USD
- Singapur: 4,8 tis. USD
- Sejšeli: 4,7 tis. USD
- Norveška: 4,6 tis. USD
- Bahami: 4,5 tis. USD
- Antigva i Barbuda: 4,3 tis. USD
- Portugal: 4,2 tis. USD
- Azerbajdžan: 3,5 tis. USD
- Luksemburg: 3,4 tis. USD
- Irska: 3,2 tis. USD
- Kongo - Kinshasa: 2,9 tis. USD
- Sint Maarten: 2,9 tis. USD
- Salomonovi Otoci: 2,8 tis. USD
- Nizozemska: 2,7 tis. USD
- Novi Zeland: 2,7 tis. USD
- Bermudi: 2,6 tis. USD
- Meksiko: 2,4 tis. USD
- Filipini: 2,3 tis. USD
- Južna Koreja: 2,2 tis. USD
Najveći izvoznici
| Mjesto | Država | Vrijednost | Udio |
|---|---|---|---|
| 1 | 2,1 mil. USD | 22,2 % | |
| 2 | 2,1 mil. USD | 21,8 % | |
| 3 | 1,4 mil. USD | 14,6 % | |
| 4 | 1,1 mil. USD | 11,2 % | |
| 5 | 405,9 tis. USD | 4,3 % | |
| 6 | 299,9 tis. USD | 3,1 % | |
| 7 | 263,9 tis. USD | 2,8 % | |
| 8 | 258,5 tis. USD | 2,7 % | |
| 9 | 238 tis. USD | 2,5 % | |
| 10 | 175,9 tis. USD | 1,8 % |
Najveći uvoznici
| Mjesto | Država | Vrijednost | Udio |
|---|---|---|---|
| 1 | 3 mil. USD | 31,9 % | |
| 2 | 1,8 mil. USD | 19 % | |
| 3 | 828,6 tis. USD | 8,7 % | |
| 4 | 629,5 tis. USD | 6,6 % | |
| 5 | 539,8 tis. USD | 5,7 % | |
| 6 | 351,9 tis. USD | 3,7 % | |
| 7 | 273,8 tis. USD | 2,9 % | |
| 8 | 220,6 tis. USD | 2,3 % | |
| 9 | 180,4 tis. USD | 1,9 % | |
| 10 | 176,7 tis. USD | 1,9 % |
Uvozna carina na ovaj proizvod u svijetu 165
Carina najpovlaštenije nacije (MFN) koju svaka zemlja primjenjuje na robu iz ovog podbroja HS-a: prosjek njezinih nacionalnih tarifnih redaka, s najnižim i najvišim retkom ako se razlikuju. Roba iz zemalja s trgovinskim sporazumom često plaća manje.
- 5 %medijan carine
- 47broj zemalja bez carine (MFN)
- 45 %najviša: Bahami, Kenija, Bermudi
165
| Zemlja uvoznica | Carina MFN | retci od – do | godina podataka |
|---|---|---|---|
| 2,5 % | 2018 · HS 2012 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 15 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 15 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2021 · HS 2007 | ||
| 12 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 12 % | 2021 · HS 2012 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 45 % | 2022 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2022 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 10 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 15 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2022 | ||
| 12 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 10 % | 2022 | ||
| 0 % | 2022 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 6 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 5 % | 2019 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 10 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 7 % | 2023 | ||
| 6 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 12 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 · HS 2012 | ||
| 0 % | 2022 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 0 % | 2020 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 10 % | 2020 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2022 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 5 % | 2017 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 22 % | 2021 · HS 2002 | ||
| 7 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 35 % | 2023 | ||
| 6 % | 2023 | ||
| 10 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2002 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 5 % | 2020 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 5 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 13 %* | 2021 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 10 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 18 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 4 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 3 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 15 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 2,5 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 10 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 15 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 3 % | 2023 · HS 2012 | ||
| 0 % | 2017 · HS 2017 | ||
| 6,3 % | 0 % – 15 % | 2023 | |
| 0 % | 2023 | ||
| 12 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 10 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2022 | ||
| 8 % | 2020 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 1 % | 2020 · HS 2012 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 15 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 3 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 · HS 2007 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2012 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 6 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2019 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 11 %* | 2023 | ||
| 7 % | 2021 · HS 2012 | ||
| 3 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 15 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2012 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 15 % | 2017 · HS 2017 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 12 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 12 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 6 % | 2021 · HS 2012 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0,1 % | 2023 |
Godine carinskih podataka: 2017–2023; stope su se od tada možda promijenile. * ekvivalent ad valorem specifičnih carina (procjena UNCTAD-a) · UNCTAD TRAINS, pristup putem WITS-a (Svjetska banka)
Klasifikacije i korespondencije
Gdje se ovaj podbroj HS-a nalazi u statističkim klasifikacijama Ujedinjenih naroda i koje je oznake imao u ranijim izdanjima Harmoniziranog sustava.
- SITC Rev. 4
- 64151 Fluting paper
- Krajnja uporaba (BEC Rev. 5)
- Intermedijarni proizvodi · BEC 611210
- Proizvod CPC 2.1
- 32134 Fluting paper, including straw and semi-chemical
- Djelatnost ISIC Rev. 4
- 1701 Manufacture of pulp, paper and paperboard
Ranija izdanja HS-a
| HS | Oznaka | |
|---|---|---|
| 2017 | 4805.12 | nepromijenjeno |
| 2012 | 4805.12 | nepromijenjeno |
| 2007 | 4805.12 | nepromijenjeno |
| 2002 | 4805.12 | nepromijenjeno |
| 1996 | 4805.29, 4805.60, 4805.70, 4805.80 | promijenjeno |
| 1992 | 4805.29, 4805.60, 4805.70, 4805.80 | promijenjeno |
Korespondencijske tablice Statističkog odjela UN-a (UNSD)
Uredba EU-a o krčenju šuma (EUDR)
Proizvodi od tih sirovina smiju se staviti na tržište EU-a ili izvoziti samo ako nisu povezani s krčenjem šuma, proizvedeni su u skladu sa zakonom i za njih je podnesena izjava o dužnoj pažnji.
- Drvo primjenjuje se od 30. prosinca 2026.
Paper and Paperboard: Articles of paper pulp, of paper or of paperboard (not including waste as defined in Article 3, point (1), of Directive 2008/98/EC; not including used products and second-hand products; not including recovered (waste and scrap) products and products derived from recovered (waste and scrap) products; not including single use packing material and packing containers used exclusively to support, protect or carry another product made available on the market or exported and presented with that product; not including packing material and packing containers clearly suitable for repetitive use used exclusively to support, protect or carry another product made available on the market or exported and presented with that product from the moment they are used for such purpose and onwards; not including items of correspondence and marketing and information materials exclusively accompanying another product made available on the market or exported, or supplied for marketing or information purposes free of charge)
Uredba (EU) 2023/1115, Prilog I (pročišćeni tekst)
Nedavne izmjene propisa u kojima se spominje ova oznaka
Akti u čijem se tekstu navodi ova oznaka ili njezin tarifni broj. Provjerite sam akt: oznaka može biti navedena i iz razloga koji nisu izmjena carine.
-
The Russia (Sanctions) (EU Exit) (Amendment) Regulations 2026
S.I. 2026/543 · Izvor: legislation.gov.uk
U Kombiniranoj nomenklaturi EU-a tarifni podbroj 4805.12 čini jedna tarifna oznaka, a carina za treće zemlje iznosi 0 % (bez carine).
Tarifni podbroj 4805.12 u turskoj carinskoj tarifi ima samo jednu tarifnu oznaku; zakonska stopa iznosi 0 % (bez carine).
U posljednjih 12 mjeseci (rujan 2025. – kolovoz 2026.) u EU je uvezeno robe ovog tarifnog podbroja u vrijednosti od 24,9 tis. €, što je 86 % manje nego u prethodnih 12 mjeseci, uz prosječnu cijenu od 5,57 € po kg; najveći dobavljač: Kina (87 %), zatim Ujedinjeno Kraljevstvo.
Svjetska trgovina ove robe iznosila je 9,5 mil. USD u 2024. To je 44,3 % manje nego prethodne godine.
Najveći izvoznik: Kina, s udjelom od 22,2 %; drugo mjesto: Austrija.
Napomene
Napomene za podbrojeve
1. U smislu podbrojeva 480411 i 480419, pod pojmom „kraftlinear” podrazumijeva se strojno dorađen ili strojno glaziran papir i karton, s masenim udjelom drvnih vlakana dobivenih kemijskim sulfatnim ili natronskim postupkom ne manjim od 80 % u ukupnom sadržaju vlakana, u svicima, mase veće od 115 g/m2 i najmanje čvrstoće prskanja po Mullenu kako je navedeno u sljedećoj tablici ili dobiveno linearnom interpolacijom ili ekstrapolacijom za bilo koju drugu masu.
| Masa (g/m2) | Najmanja čvrstoća prskanja po Mullenu (kPa) |
|---|---|
| 115 | 393 |
| 125 | 417 |
| 200 | 637 |
| 300 | 824 |
| 400 | 961 |
2. U smislu podbrojeva 480421 i 480429, pod pojmom „kraft papir za vreće” podrazumijeva se strojno dorađen papir, s masenim udjelom vlakana dobivenih kemijskim sulfatnim ili natronskim postupkom ne manjim od 80 % u ukupnom sadržaju vlakana, u svicima, mase ne manje od 60 g/m2 ali ne veće od 115 g/m2 i koji udovoljava jednom od sljedećih uvjeta:
a) indeks čvrstoće prskanja po Mulenu ne manji od 3,7 kPa·m2/g i faktor istezanja veći od 4,5 % u poprečnom smjeru i veći od 2 % u smjeru stroja;
b) najmanja otpornost na cijepanje i kidanje kako su navedene u sljedećoj tablici ili dobivene linearnom interpolacijom za bilo koju drugu masu:
Masa (g/m2) Najmanja otpornost na cijepanje (mN) Najmanja otpornost na kidanje (kN/m) smjer kretanja stroja strojem u smjeru kretanja vrpce, plus u poprečnom smjeru u poprečnom smjeru strojem u smjeru kretanja vrpce, plus u poprečnom smjeru 60 700 1510 1,9 6,0 70 830 1790 2,3 7,2 80 965 2070 2,8 8,3 100 1230 2635 3,7 10,6 115 1425 3060 4,4 12,3
3. U smislu podbroja 480511, pod pojmom „fluting papir od polukemijske celuloze” podrazumijeva se papir, u svicima, s masenim udjelom nebijeljenih celuloznih vlakana od tvrdog drva dobivenih kombinacijom mehaničkih i kemijskih postupaka pripreme pulpe, ne manjim od 65 % u ukupnom sadržaju vlakna i koji ima otpornost na gužvanje mjerenu metodom CMT 30 („Corrugated Medium Test” - test srednjeg nabiranja kroz 30 minuta uz propisane uvjete) veću od 1,8 N/g/m2 pri relativnoj vlažnosti od 50 % i temperaturi od 23 °C.
4. U podbroj 480512 razvrstava se papir, u svicima, izrađen pretežito od celuloze dobivene od slame kombinacijom mehaničkih i kemijskih postupaka, mase 130 g/m2 ili veće, koji ima otpornost na gužvanje mjerenu po metodi CMT 30 („Corrugated Medium Test” - test srednjeg nabiranja kroz 30 minuta uz propisane uvjete) veću od 1,4 N/g/m2 pri relativnoj vlažnosti od 50 % i temperaturi od 23 °C.
5. U podbrojeve 480524 i 480525 razvrstava se papir i karton izrađen u cijelosti ili uglavnom od celuloze dobivene obradom recikliranog (otpaci i ostaci) papira i kartona. Testliner može imati i površinski sloj od obojenog papira ili papira izrađenog od bijeljene ili nebijeljene nereciklirane celuloze. Ovi proizvodi imaju indeks čvrstoće prskanja po Mullenu ne manji od 2 kPa·m2/g.
6. U smislu podbroja 480530, pod pojmom „sulfitni omotni papir” podrazumijeva se strojno glazirani papir, s masenim udjelom drvnih vlakana dobivenih kemijskim sulfitnim postupkom većim od 40 % u ukupnom sadržaju vlakana, s udjelom pepela ne većim od 8 % i indeksom čvrstoće prskanja po Mullenu ne manjim od 1,47 kPa·m2/g.
7. U smislu podbroja 481022, pod pojmom „premazani papir male mase” podrazumijeva se papir, premazan s obje strane, ukupne mase ne veće od 72 g/m2, s premazom mase ne veće od 15 g/m2 po strani, s masenim udjelom drvnih vlakana dobivenih mehaničkim postupkom ne manjim od 50 % u ukupnom sadržaju vlakana.
Pitanja i odgovori
Pod koji se tarifni broj razvrstava: fluting papir od celuloze dobivene od slame?
Ta se roba razvrstava u tarifni podbroj 4805.12 Harmoniziranog sustava, unutar tarifnog broja 4805, u odjeljku X. Kombinirana nomenklatura EU-a tu oznaku dalje raščlanjuje na osam znamenaka.
Kolika je uvozna carina za tarifni podbroj 4805.12 u EU-u?
U Kombiniranoj nomenklaturi EU-a carina za treće zemlje za 1 tarifnu oznaku unutar tarifnog podbroja 4805.12 iznosi 0 % (bez carine). To je stopa za robu iz zemalja koje s EU-om nemaju povlašteni sporazum; povlaštene stope, antidampinške pristojbe i PDV nisu uključeni.
Kolika je carina za tarifni podbroj 4805.12 u SAD-u?
U carinskoj tarifi SAD-a (HTS) opća carina iznosi 0 % (bez carine). Povlaštene stope i dodatne carine nisu uključene.
Koja država najviše izvozi ovu robu?
Kina, s izvozom od 2,1 mil. USD u 2024. Udio u svjetskom izvozu: 22,2 %.
Odakle EU uvozi robu tarifnog podbroja 4805.12?
Najveći dobavljači u posljednjih 12 mjeseci (rujan 2025. – kolovoz 2026.): Kina (87 %), Ujedinjeno Kraljevstvo (7 %) i Turska (5 %). Ukupni uvoz: 24,9 tis. €.