Kombinirana nomenklatura EU-a · oznaka KN · HS 6403.12
✓ Može se koristiti u carinskoj deklaraciji Podaci: Kombinirana nomenklatura EU-a, na snazi od 1. siječnja 2026. · provjereno 24. listopada 2026.
Uvoz: EU
Davanja povrh carine i uvjeti koje roba mora ispuniti na granici.
Zabrane, dozvole, kontrole i sankcije koje se primjenjuju kad ta roba napušta EU.
| Izvozne mjere | Odredište | Pravni akt | Valjanost |
|---|---|---|---|
| Kontrola izvoza luksuzne robeRežim sankcija: Russia | Rusija | Regulation 0833/14 | 24. lipnja 2023. |
| Kontrola izvoza luksuzne robeRežim sankcija: North Korea | Sjeverna Koreja | Regulation 2062/17 | 28. lipnja 2018. |
| Kontrola izvoza fluoriranih stakleničkih plinova | All third countries | Regulation 0573/24 | 17. rujna 2025. |
Podaci TARIC-a na dan 26. listopada 2026.
Stopa koju svaka država članica primjenjuje na robu s ovom oznakom, prema bazi podataka Komisije Taxes in Europe. Snižena stopa može obuhvaćati samo dio robe pod oznakom: provjerite nacionalne propise o PDV-u.
Austrija 20 % 
Belgija 21 % 
Bugarska 20 % 
Cipar 19 % 
Češka 21 % 
Danska 25 % 
Estonija 24 % 
Finska 25,5 % 
Francuska 20 % 
Grčka 24 % 
Hrvatska 25 % 
Irska 23 % 
Italija 22 % 
Latvija 21 % 
Litva 21 % 
Luksemburg 3 % snižena stopa 
Mađarska 27 % 
Malta 18 % 
Nizozemska 21 % 
Njemačka 19 % 
Poljska 23 % 
Portugal 23 % 
Rumunjska 21 % 
Slovačka 23 % 
Slovenija 9,5 % snižena stopa 
Španjolska 21 % 
Švedska 25 % TEDB · 26. listopada 2026.
| Sporazum ili program | Zemlje | Stopa |
|---|---|---|
| standardna stopa (bez sporazuma) | — | 8 % |
| GSP-EBA (poseban dogovor za najnerazvijenije zemlje - Everything But Arms) | Afganistan, Angola, Bangladeš, Benin i još 42Afganistan, Angola, Bangladeš, Benin, Burkina Faso, Burundi, Butan, Čad, Džibuti, Eritreja, Etiopija, Gambija, Gvineja, Gvineja Bisau, Haiti, Jemen, Južni Sudan, Kambodža, Kiribati, Komori, Kongo - Kinshasa, Laos, Lesoto, Liberija, Madagaskar, Malavi, Mali, Mauretanija, Mjanmar (Burma), Mozambik, Nepal, Niger, Ruanda, Salomonovi Otoci, Senegal, Sijera Leone, Somalija, Srednjoafrička Republika, Sudan, Sveti Toma i Princip, Tanzanija, Timor-Leste, Togo, Tuvalu, Uganda, Zambija | Bez carine |
| CARIFORUM | Antigva i Barbuda, Bahami, Barbados, Belize i još 10Antigva i Barbuda, Bahami, Barbados, Belize, Dominika, Dominikanska Republika, Grenada, Gvajana, Jamajka, Surinam, Sveta Lucija, Sveti Kristofor i Nevis, Sveti Vincent i Grenadini, Trinidad i Tobago | Bez carine |
| OCT (Prekomorske zemlje i teritoriji) | Antarktika, Aruba, Curaçao, Francuska Polinezija i još 8Antarktika, Aruba, Curaçao, Francuska Polinezija, Francuski Južni Teritoriji, Grenland, Karipski otoci Nizozemske, Nova Kaledonija, Saint Barthélemy, Sint Maarten, Sveti Petar i Mikelon, Wallis i Futuna | Bez carine |
| GSP+ (poticajni sporazum za održiv razvoj i dobro upravljanje) | Bolivija, Filipini, Kirgistan, Mongolija i još 4Bolivija, Filipini, Kirgistan, Mongolija, Pakistan, Šri Lanka, Uzbekistan, Zelenortska Republika | Bez carine |
| Srednja Amerika | Gvatemala, Honduras, Kostarika, Nikaragva, Panama, Salvador | Bez carine |
| SADC EPA | Bocvana, Esvatini, Namibija | Bez carine |
| Europski ekonomski prostor | Island, Lihtenštajn, Norveška | Bez carine |
| Zemlje Istočne i Južne Afrike | Mauricijus, Sejšeli, Zimbabve | Bez carine |
| carinska unija EU–Andora | Andora | Bez carine |
| sporazum EU–Albanija | Albanija | Bez carine |
| sporazum EU–Bosna i Hercegovina | Bosna i Hercegovina | Bez carine |
| sporazum EU–Kanada | Kanada | Bez carine |
| sporazum EU–Švicarska | Švicarska | Bez carine |
| sporazum EU–Obala Bjelokosti | Obala Bjelokosti | Bez carine |
| sporazum EU–Čile | Čile | Bez carine |
| sporazum EU–Kamerun | Kamerun | Bez carine |
| sporazum EU–Kolumbija | Kolumbija | Bez carine |
| sporazum EU–Alžir | Alžir | Bez carine |
| sporazum EU–Ekvador | Ekvador | Bez carine |
| sporazum EU–Egipat | Egipat | Bez carine |
| Povlašteno podrijetlo u skladu sa Sporazumom u obliku razmjene pisama između Europske unije i Kraljevine Maroka o izmjeni protokolâ 1. i 4. uz Euromediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, te Kraljevine Maroka, s druge strane. | Zapadna Sahara | Bez carine |
| sporazum EU–Fidži | Fidži | Bez carine |
| sporazum EU–Farski Otoci | Farski Otoci | Bez carine |
| sporazum EU–Ujedinjeno Kraljevstvo | Ujedinjeno Kraljevstvo | Bez carine |
| sporazum EU–Gruzija | Gruzija | Bez carine |
| sporazum EU–Gana | Gana | Bez carine |
| sporazum EU–Izrael | Izrael | Bez carine |
| sporazum EU–Jordan | Jordan | Bez carine |
| sporazum EU–Japan | Japan | Bez carine |
| sporazum EU–Kenija | Kenija | Bez carine |
| sporazum EU–Južna Koreja | Južna Koreja | Bez carine |
| sporazum EU–Libanon | Libanon | Bez carine |
| sporazum EU–Maroko | Maroko | Bez carine |
| sporazum EU–Moldavija | Moldavija | Bez carine |
| sporazum EU–Crna Gora | Crna Gora | Bez carine |
| sporazum EU–Sjeverna Makedonija | Sjeverna Makedonija | Bez carine |
| sporazum EU–Meksiko | Meksiko | Bez carine |
| sporazum EU–Novi Zeland | Novi Zeland | Bez carine |
| sporazum EU–Peru | Peru | Bez carine |
| sporazum EU–Papua Nova Gvineja | Papua Nova Gvineja | Bez carine |
| sporazum EU–Palestinsko područje | Palestinsko područje | Bez carine |
| sporazum EU–Srbija | Srbija | Bez carine |
| sporazum EU–Singapur | Singapur | Bez carine |
| carinska unija EU–San Marino | San Marino | Bez carine |
| sporazum EU–Sirija | Sirija | Bez carine |
| sporazum EU–Tunis | Tunis | Bez carine |
| carinska unija EU–Turska | Turska | Bez carine |
| sporazum EU–Ukrajina | Ukrajina | Bez carine |
| sporazum EU–Sjedinjene Američke Države | Sjedinjene Američke Države | Bez carine |
| sporazum EU–Vijetnam | Vijetnam | Bez carine |
| sporazum EU–Samoa | Samoa | Bez carine |
| sporazum EU–Kosovo | Kosovo | Bez carine |
| sporazum EU–Južnoafrička Republika | Južnoafrička Republika | Bez carine |
| GSP - Opći sporazum | Cookovi Otoci, Indija, Indonezija, Kongo - Brazzaville i još 5Cookovi Otoci, Indija, Indonezija, Kongo - Brazzaville, Mikronezija, Nigerija, Niue, Tadžikistan, Vanuatu | 4,5 % |
| Mercosur | Argentina, Brazil, Paragvaj, Urugvaj | 7 % |
| Država | Vrijednost | Udio | Promjena |
|---|---|---|---|
 Bosna i Hercegovina | 682 tis. € | 36,4 % | — |
 Kina | 380 tis. € | 20,3 % | −43,8 % |
 Vijetnam | 195 tis. € | 10,4 % | +107,7 % |
 Norveška | 150 tis. € | 8 % | −16,6 % |
 Švicarska | 118 tis. € | 6,3 % | −41,2 % |
 Ujedinjeno Kraljevstvo | 117 tis. € | 6,3 % | +172,2 % |
 Sjedinjene Američke Države | 72 tis. € | 3,8 % | −20,2 % |
 Indija | 25 tis. € | 1,3 % | +11,7 % |
6403.12 za skijanje, skijaško trčanje i daskanje na snijegu
Turska 8 % Carina za treće zemlje 1 tarifna oznaka SAD Bez carine Opća (MFN) 2 tarifne oznake UK 8 % Carina za treće zemlje 1 tarifna oznaka 
Kanada Bez carine Opća (MFN) 1 tarifna oznaka 
Meksiko 25 % Opća (MFN) 1 tarifna oznaka 
Brazil 18 % Opća (MFN) 1 tarifna oznaka 
Argentina 20 % Opća (MFN) 24 tarifne oznake 
Peru 11 % Opća (MFN) 1 tarifna oznaka 
Novi Zeland Bez carine Opća (MFN) 2 tarifne oznake 
Japan 27 % – 30 % Opća (MFN) 2 tarifne oznake · prosjek 28,5 % 
Tajvan 5 % Opća (MFN) 1 tarifna oznaka 
GCC 5 % Opća (MFN) 1 tarifna oznaka Švicarska Bez carine Opća (MFN) 1 tarifna oznaka Norveška Bez carine Opća (MFN) 1 tarifna oznaka 
Sjeverna Makedonija 25 % Opća (MFN) 1 tarifna oznaka 
Nigerija 20 % Opća (MFN) 2 tarifne oznake 1. U smislu podbrojeva 640212, 640219, 640312, 640319 i 640411, pod pojmom „sportska obuća” podrazumijeva se samo:
a) obuću namijenjenu za sportske aktivnosti koja ima, ili na koju se može postaviti čepove (krampone), čavle, zapore, štitnike ili slične proizvode;
b) cipele za klizaljke, cipele koturaljke, skijaške cipele, obuću za skijaško trčanje, daskanje na snijegu, hrvanje, boks i biciklizam.
Objašnjenja Europske komisije o razvrstavanju robe u ove oznake KN. Nisu pravno obvezujuća, ali ih carinska tijela primjenjuju; dopunjuju objašnjenja HS-a Svjetske carinske organizacije.
„Kožom” se smatra samo koža iz tarifnih brojeva 4107 i 4112 do 4114 (vidjeti napomenu 3 (b) uz ovo poglavlje). Zbog toga se, na primjer, obuću s gornjim dijelom od kože s krznom i gornjim dijelom od umjetne kože isključuje iz ovog tarifnog broja i razvrstava se u tarifni broj 6405.
Vidjeti napomenu 1 za podbrojeve uz ovo poglavlje.
Vidjeti objašnjenja za podbrojeve 6402 12 10 i 6402 12 90.
Općenito
1. Za definiciju pojma „vanjski potplat” i „gornji dio”, vidjeti Opće napomene s objašnjenjem HS-a za ovo poglavlje, pod C i D.
Nadalje, na „gornje dijelove” sačinjene od dvaju ili više materijala (napomena 4 (a) i dodatna napomena 1 poglavlja 64.) primjenjuje se sljedeće:
a) „Gornji dio” je dio obuće koji pokriva bočne dijelove i gornji dio stopala, a može pokrivati i nogu. Dotiče potplat s kojim je spojen. Može također i zadirati u potplat.
Sastavni materijali gornjeg dijela su materijali čija je površina djelomično ili potpuno izložena na vanjskoj površini obuće. Prema tome, podstava ne čini gornji dio. Materijali gornjeg dijela međusobno su spojeni.
Nakon uklanjanja dodataka i ojačanja, pri računanju ukupne površine materijala koji čine gornji dio, ne uzimaju su u obzir površine koje se nalaze ispod preklapajućih dijelova, gdje su materijali međusobno spojeni.
Na primjeru kožnog materijala (A) i tekstilnog materijala (B), površina (C) je dio tekstilnog materijala (B) koja se nalazi ispod preklapajućeg kožnog materijala (A). Tekstilni materijal (C) ne uzima se u obzir pri računanju ukupne površine materijala koji čine gornji dio.
Ne uzimaju se u obzir ni sustavi za zatvaranje, kao na primjer vezice, vrpce tipa velcro, itd. (vidjeti Opće napomene s objašnjenjem HS-a za ovo poglavlje, pod D, posljednji odlomak).
b) „Podstava” može biti napravljena od bilo kojeg materijala. Može biti sačinjena od jednog ili više materijala. Podstava se nalazi u doticaju sa stopalom i služi kao obloga, zaštita ili dekorativni element. Podstava nije izložena na vanjskoj površini obuće, uz izuzetak umetka, na primjer, oko ruba gornjeg dijela.
c) „Dodaci” i „ojačanja” definirani su u napomeni 4 (a) poglavlja 64 i u dodatnoj napomeni 1 poglavlja 64, te u Općim napomenama s objašnjenjem HS-a uz ovo poglavlje pod D, u posljednjem odlomku.
Dodaci služe kao ukras, dok ojačanja služe za zaštitu ili ojačanje. Budući da su ojačanja spojena s gornjim dijelom radi pružanja dodatnog pojačanja, spojena su na vanjsku površinu gornjeg dijela, a ne samo na podstavu. Međutim, dio podstave može se vidjeti ispod ojačanja, pod uvjetom da se njegova uloga ojačanja time ne umanjuje. Osim što je spojeno s gornjim dijelom, ojačanje ili dodatak može biti spojen s ili ići u potplat. Materijal se ne smatra dodatkom ili ojačanjem, već dijelom gornjeg dijela, ukoliko metoda spajanja materijala na donjoj strani nije trajna (šavovi su primjer trajne metode spajanja).
Za potrebe napomene 4 (a), „slični dodaci” mogu biti na primjer, logotipi ili kapice.
Pri određivanju materijala „gornjeg dijela”, jezik što je djelomično ili potpuno pokriven (unutarnji jezik) ne uzima se u obzir.
Vidjeti crtež dolje, na kojem je unutarnji jezik označen isprekidanom crtom.
Crteži i tekst dolje predstavljaju primjer metode putem koje se utvrđuje materijal „gornjeg dijela”:
Cipela prikazana na gornjim crtežima napravljena je od kože i tekstila. Da bi se utvrdio materijal „gornjeg dijela” za potrebe poglavlja 64 te da bi se isključili „dodaci” i „ojačanja”, potrebno je uzeti u obzir sljedeće:
1 i 2) Uklanjanjem kožne kapice (1) i prednjeg dijela (2) vidljiv je donji tekstilni materijal (koji nije podstava). Budući da kožni dijelovi (1) i (2) služe kao zaštita, smatraju se ojačanjima. Budući da je tekstilni materijal ispod kožnih dijelova (1) i (2) djelomično izložen na površini, tekstilni se materijal smatra dijelom gornjeg dijela.
3. Uklanjanjem kožnog dijela (3) vidljiv je tekstilni dio (označen slovom A na crtežu) i dio podstave, koji se nalaze ispod dijela (3). Budući da tekstil ne pokriva cijelu površinu ispod dijela (3), budući da se podstava ne smatra gornjim dijelom i budući da se ispod kože nalazi većinom materijal podstave, kožni dio ne ojačava nikakav gornji materijal te se stoga smatra dijelom gornjeg dijela.
4. Ovaj je kožni dio (4) našiven na tekstilni dio te prekriva (A) kožni dio (3). Budući da se ispod dijela (4) nalazi djelomično izloženi tekstilni materijal, a ispod se preklopa (A) nalazi djelomično izloženi kožni dio (3), te budući da kožni dio (4) služi kao dodatno ojačanje na bočnoj strani gornjeg dijela, dio (4) smatra se ojačanjem. Stoga se kožni dio (3) i tekstilni materijal ispod dijela (4), uz izuzetak tekstilnog dijela ispod dijela (3) smatraju dijelovima gornjeg dijela.
5. Uklanjanjem kožnog dijela (5) vidljiv je djelomično izloženi donji tekstilni materijal. Budući da kožni dio (5) služi kao ojačanje gornjeg dijela pete i da se ispod njega nalazi djelomično izloženi tekstilni materijal, koža se smatra ojačanjem.
6. 6. Uklanjanjem kožnog petnog dijela (6) vidljiv je dio podstave i djelomično izloženi tekstilni materijal. Budući da tekstil ne pokriva cijelu površinu ispod kože, kožni petni dio (6) ne služi kao ojačanje na materijalu gornjeg dijela i stoga se smatra dijelom gornjeg dijela (a ne ojačanjem).
7. Uklanjanjem kožnog dijela (7) vidljiv je djelomično izloženi donji tekstilni materijal. Budući da kožni dio (7) služi kao ojačanje bočne strane gornjeg dijela, koža se smatra ojačanjem.
8. Uklanjanjem kožnog logotipa (8) vidljiv je djelomično izloženi donji tekstilni materijal. Budući da se logotip smatra „sličnim dodatkom” za potrebe napomene 4 (a) poglavlja 64, logotip nije dio gornjeg dijela.
Izračunavši postotak kožnih dijelova i postotak tekstilnih dijelova, za koje je utvrđeno da su dio gornjeg dijela, ustanovljeno je da prevladava tekstil (70 % tekstilnog materijala). Cipela se stoga razvrstava kao obuća s gornjim dijelom od tekstilnih materijala.
2. Pojam „guma” određen je napomenom 1 uz poglavlje 40 za potrebe cijelog nazivlja; napomena 3 (a) uz ovo poglavlje proširuje njegov sadržaj za potrebe ovog poglavlja.
3. Pojam „plastika” određen je napomenom 1 uz poglavlje 39 za potrebe cijelog nazivlja; napomena 3 (a) uz ovo poglavlje proširuje njegov sadržaj za potrebe ovog poglavlja.
4. Pojam „koža” definiran je u napomeni 3 (b) uz poglavlje 64 za potrebe ovog poglavlja.
5. Pojam „tekstilni materijali” definiran je u Općim napomenama s objašnjenjem HS-a uz ovo poglavlje, pod E i F. Stoga su vlakna (na primjer, tekstilni flok), pređa, tkanine, pust, netkani materijali, konopi, užice, užad, itd., na način kako je definirano u poglavljima od 50 do 60, „tekstilni materijali” za potrebe poglavlja 64. Glede tkanina iz poglavlja 59, Napomene za poglavlje 59 primjenjuju se isključivo sukladno odredbama napomene 3 (a) poglavlja 64.
Objašnjenja kombinirane nomenklature Europske unije, SL C (pročišćeni tekst i kasnije izmjene) · © European Union
Kombinirana nomenklatura svake godine kako je objavljena u Službenom listu: naziv, carina za treće zemlje i dopunska jedinica.
| Godina | Naziv | Carina za treće zemlje | Dopunska jedinica |
|---|---|---|---|
| 2026 | za skijanje, skijaško trčanje i daskanje na snijegu | 8 % | pa |
| 2025 | nepromijenjeno | 8 % | pa |
| 2024 | nepromijenjeno | 8 % | pa |
| 2023 | nepromijenjeno | 8 % | pa |
| 2022 | nepromijenjeno | 8 % | pa |
| 2021 | nepromijenjeno | 8 % | pa |
| 2020 | nepromijenjeno | 8 % | pa |
| 2019 | Ski-boots, cross-country ski footwear and snowboard boots | 8 % | pa |
U Kombiniranoj nomenklaturi EU-a tarifni podbroj 6403.12 (za skijanje, skijaško trčanje i daskanje na snijegu) ima samo jednu tarifnu oznaku: 6403 12 00.
Carina za treće zemlje iznosi 8 %, a količina se iskazuje u jedinici pa.
153 države podrijetla imaju u EU-u povlaštenu carinsku stopu umjesto standardne stope od 8 % (osnova: primjerice GSP-EBA ili CARIFORUM); od toga 140 ima nultu stopu.
U posljednjih 12 mjeseci (rujan 2025. – kolovoz 2026.) u EU je uvezeno robe HS podbroja 6403.12 u vrijednosti od 1,9 mil. €, što je 20 % više nego u prethodnih 12 mjeseci, uz prosječnu cijenu od 29,89 € po kg; najveći dobavljač: Bosna i Hercegovina (36 %), zatim Kina.
Za isti podbroj u drugim tarifama: Turska 8 %, SAD bez carine, UK 8 %, Kanada bez carine, Meksiko 25 %, Brazil 18 %, Argentina 20 %, Peru 11 %, Novi Zeland bez carine, Japan 27 %–30 %, Tajvan 5 %, GCC 5 %, Švicarska bez carine, Norveška bez carine, Sjeverna Makedonija 25 % i Nigerija 20 %.
Države članice EU-a uvezle su robu tarifnog podbroja 6403.12 u vrijednosti od 16 mil. USD u 2024. Najveći dobavljač izvan EU-a: Kina.
U Kombiniranoj nomenklaturi EU-a carina za treće zemlje iznosi 8 %; dopunska jedinica: pa. Povlaštene stope za robu iz zemalja sa sporazumom, antidampinške pristojbe i PDV nisu uključeni.
Za cijeli tarifni podbroj 6403.12, prema podacima za 2024., najveći dobavljač izvan EU-a: Kina (1 mil. USD); drugi po veličini: Tunis.
Povlaštenu stopu za ovu oznaku imaju 153 države podrijetla, od toga 140 nultu (osnova, među ostalim: GSP-EBA, CARIFORUM, OCT). Stopa vrijedi samo za robu koja ispunjava pravila o podrijetlu sporazuma i ima dokaz o podrijetlu. Stopu za pojedinu državu prikazat ćete odabirom države podrijetla na ovoj stranici.