Tarifni podbroj · Poglavlje 09 · Tarifni broj 0909
0909.22: Sjeme anisa, badijana, komorača, korijandra, kumina ili kima: sjeme korijandra, drobljeno ili mljeveno
Službeni naziv drobljeno ili mljeveno
0909.22 je šesteroznamenkasti tarifni podbroj unutar tarifnog broja 0909 (sjeme anisa, badijana, komorača, korijandra, kumina ili kima; bobice kleke), poglavlje 09.
Koliko ćete platiti
Uvoz: EU
Stope po nacionalnim tarifnim oznakama · Kombinirana nomenklatura EU-a
Tarifne oznake – EU →- 0909 22 00 drobljeno ili mljeveno Bez carine—
Dodatne pristojbe i uvozni uvjeti
Davanja povrh carine i uvjeti koje roba mora ispuniti na granici.
Dodatne pristojbe i naknade 5
- Dodatna pristojbaDodatna carina 50 % uz dokument Y-155 (Proizvodi koji se izravno ili neizravno izvoze iz Ruske Federacije ili Bjelarusa) · inače bez carine
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje osim: Bjelorusija, Rusija
- Pravni akt
- Regulation 1227/25
- Isprave
- Y155 Proizvodi koji se izravno ili neizravno izvoze iz Ruske Federacije ili Bjelarusa
- Dodatna pristojbaDodatna carina 50 %
- Primjenjuje se na podrijetlo
- Bjelorusija, Rusija
- Pravni akt
- Regulation 1227/25
- Carina na pošiljke niske vrijednostiCarina na pošiljke male vrijednosti 3 EUR
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje
- Na snazi
- do 31. listopada 2026.
- Pravni akt
- Regulation 0382/26
- Carina na pošiljke niske vrijednostiCarina na pošiljke male vrijednosti 3 EUR
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje
- Na snazi
- od 1. studenoga 2026.
- Pravni akt
- Regulation 0382/26
- Manipulativna naknadaNaknada za rukovanje Unije 2 EUR
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje
- Na snazi
- od 1. studenoga 2026.
- Pravni akt
- Regulation 2108/26
- Isprave
- Y126 Goods sold in distance sales
Uvozni uvjeti 4
- Uvozni nadzorKontrola uvoza
- Primjenjuje se na podrijetlo
- Indija
- Pravni akt
- Regulation 1793/19
- Isprave
- C678 Zajednički zdravstveni ulazni dokument za hranu za životinje i hranu neživotinjskog podrijetla (ZZUD-D) (kako je utvrđen u dijelu 2. odjeljku D Priloga II. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/1715 (SL L 261)
- Y978 Izuzeće na temelju članka 1. stavka 3. Uredbe (EU) 2019/1793
- Y176 Roba podrijetlom iz treće zemlje koja dolazi iz Norveške, u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a
- Uvozni nadzorKontrola uvoza ekoloških proizvoda
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje osim: Švicarska, Island, Lihtenštajn, Norveška
- Pravni akt
- Regulation 2306/21
- Uvozni nadzorKontrola uvoza
- Primjenjuje se na podrijetlo
- Ukrajina
- Pravni akt
- Regulation 0692/14
- Uvozni nadzorKontrola uvoza
- Primjenjuje se na podrijetlo
- Ukrajina
- Pravni akt
- Regulation 0263/22
- Isprave
- Y984 Roba koja nije podrijetlom iz područja Ukrajine koja nisu pod kontrolom vlade ili nije namijenjena tim područjima u oblasti Donjecka, Khersona, Luhanska i Zaporizhije
- N954 Potvrda o prometu EUR.1
- N864 Izjava na računu ili izjava o podrijetlu koju je sastavio bilo koji izvoznik na računu ili drugoj komercijalnoj ispravi
EU: mjesečni uvoz
Glavni dobavljači, zadnjih 12 mjeseci
| Država | Vrijednost | Udio | Promjena |
|---|---|---|---|
| 1,1 mil. € | 31,7 % | −21,6 % | |
| 783 tis. € | 22,1 % | +16,6 % | |
| 665 tis. € | 18,7 % | +46,4 % | |
| 201 tis. € | 5,7 % | −68,1 % | |
| 188 tis. € | 5,3 % | +8,7 % | |
| 178 tis. € | 5 % | −34 % | |
| 121 tis. € | 3,4 % | −26,3 % | |
| 103 tis. € | 2,9 % | −12,2 % |
Isti podbroj u drugim tarifama
Svjetska trgovina u 2024.
Vrijednost trgovine (USD) nema prijavljene trgovine < 22,1 tis. USD22,1 tis. USD+235,2 tis. USD+1,4 mil. USD+> 2,8 mil. USD
Izvoz: 113
- Indija: 24,5 mil. USD
- Rusija: 4 mil. USD
- Njemačka: 3,1 mil. USD
- Poljska: 2,8 mil. USD
- Ukrajina: 2,1 mil. USD
- Bugarska: 1,8 mil. USD
- Turska: 1,7 mil. USD
- Maroko: 1,5 mil. USD
- Sirija: 1,5 mil. USD
- Nizozemska: 1,4 mil. USD
- Bangladeš: 1,4 mil. USD
- Egipat: 1,2 mil. USD
- Španjolska: 1,1 mil. USD
- Sjedinjene Američke Države: 1,1 mil. USD
- Kanada: 924,1 tis. USD
- Kina: 808,8 tis. USD
- Rumunjska: 737,7 tis. USD
- Ujedinjeni Arapski Emirati: 623,5 tis. USD
- Malezija: 591 tis. USD
- Francuska: 541,9 tis. USD
- Italija: 522,7 tis. USD
- Ujedinjeno Kraljevstvo: 454,5 tis. USD
- Pakistan: 418,8 tis. USD
- Belgija: 386,3 tis. USD
- Austrija: 306,8 tis. USD
- Argentina: 235,2 tis. USD
- Kuvajt: 235,2 tis. USD
- Švedska: 136,4 tis. USD
- Indonezija: 133,1 tis. USD
- Danska: 122,4 tis. USD
- Dominikanska Republika: 120,9 tis. USD
- Bahrein: 106,3 tis. USD
- Libanon: 95,9 tis. USD
- Vijetnam: 89,5 tis. USD
- Singapur: 84,5 tis. USD
- Južnoafrička Republika: 84,4 tis. USD
- Estonija: 70,9 tis. USD
- Meksiko: 63,4 tis. USD
- Australija: 56,7 tis. USD
- Portugal: 54,4 tis. USD
- Češka: 47,1 tis. USD
- Japan: 43,1 tis. USD
- Mađarska: 41,6 tis. USD
- Uzbekistan: 33,5 tis. USD
- Peru: 31,6 tis. USD
- Irska: 31,4 tis. USD
- Iran: 27,4 tis. USD
- Latvija: 26,3 tis. USD
- Švicarska: 24,4 tis. USD
- Šri Lanka: 23,9 tis. USD
- Gvatemala: 22,4 tis. USD
- Južna Koreja: 22,1 tis. USD
- Tajland: 21,5 tis. USD
- Litva: 20,4 tis. USD
- Kolumbija: 20,3 tis. USD
- Filipini: 16,2 tis. USD
- Saudijska Arabija: 15,3 tis. USD
- Mjanmar (Burma): 10,6 tis. USD
- Irak: 9,3 tis. USD
- Madagaskar: 5,9 tis. USD
Vrijednost trgovine (USD) nema prijavljene trgovine < 20,2 tis. USD20,2 tis. USD+138,2 tis. USD+627,6 tis. USD+> 2,4 mil. USD
Uvoz: 195
- Ujedinjeno Kraljevstvo: 6,7 mil. USD
- Sjedinjene Američke Države: 6,1 mil. USD
- Njemačka: 4,4 mil. USD
- Južnoafrička Republika: 4 mil. USD
- Saudijska Arabija: 3,8 mil. USD
- Ujedinjeni Arapski Emirati: 2,4 mil. USD
- Australija: 2,2 mil. USD
- Nizozemska: 2,1 mil. USD
- Francuska: 2 mil. USD
- Malezija: 1,8 mil. USD
- Kanada: 1,7 mil. USD
- Katar: 1,5 mil. USD
- Nigerija: 1,2 mil. USD
- Austrija: 1,1 mil. USD
- Belgija: 1,1 mil. USD
- Kuvajt: 1 mil. USD
- Indonezija: 989,2 tis. USD
- Japan: 876 tis. USD
- Indija: 627,6 tis. USD
- Egipat: 574,7 tis. USD
- Singapur: 570,9 tis. USD
- Italija: 561,8 tis. USD
- Irska: 517,5 tis. USD
- Danska: 508,4 tis. USD
- Švicarska: 473,5 tis. USD
- Poljska: 462,4 tis. USD
- Češka: 456,4 tis. USD
- Dominikanska Republika: 420 tis. USD
- Bahrein: 397,7 tis. USD
- Švedska: 395,5 tis. USD
- Novi Zeland: 366,8 tis. USD
- Portugal: 354,7 tis. USD
- Kostarika: 330,4 tis. USD
- Estonija: 318 tis. USD
- Finska: 293,9 tis. USD
- Norveška: 265,7 tis. USD
- Tajland: 252,3 tis. USD
- Oman: 235,7 tis. USD
- Španjolska: 228,7 tis. USD
- Filipini: 206,3 tis. USD
- Turska: 198,4 tis. USD
- Južna Koreja: 196,8 tis. USD
- Brazil: 195,5 tis. USD
- Uzbekistan: 157,3 tis. USD
- Nepal: 154,5 tis. USD
- Mađarska: 138,2 tis. USD
- PUP Hong Kong Kina: 135,6 tis. USD
- Maldivi: 115,8 tis. USD
- Izrael: 114,4 tis. USD
- Rumunjska: 113 tis. USD
- Gvatemala: 109,5 tis. USD
- Tajvan: 102,7 tis. USD
- Luksemburg: 99 tis. USD
- Meksiko: 97,6 tis. USD
- Litva: 93,6 tis. USD
- Rusija: 91,3 tis. USD
- Slovačka: 88,3 tis. USD
- Hrvatska: 87,3 tis. USD
- Kazahstan: 84,2 tis. USD
- Vijetnam: 69,9 tis. USD
Najveći izvoznici
| Mjesto | Država | Vrijednost | Udio |
|---|---|---|---|
| 1 | 24,5 mil. USD | 42,3 % | |
| 2 | 4 mil. USD | 7 % | |
| 3 | 3,1 mil. USD | 5,3 % | |
| 4 | 2,8 mil. USD | 4,8 % | |
| 5 | 2,1 mil. USD | 3,6 % | |
| 6 | 1,8 mil. USD | 3,2 % | |
| 7 | 1,7 mil. USD | 2,9 % | |
| 8 | 1,5 mil. USD | 2,6 % | |
| 9 | 1,5 mil. USD | 2,6 % | |
| 10 | 1,4 mil. USD | 2,5 % |
Najveći uvoznici
| Mjesto | Država | Vrijednost | Udio |
|---|---|---|---|
| 1 | 6,7 mil. USD | 11,5 % | |
| 2 | 6,1 mil. USD | 10,5 % | |
| 3 | 4,4 mil. USD | 7,7 % | |
| 4 | 4 mil. USD | 7 % | |
| 5 | 3,8 mil. USD | 6,5 % | |
| 6 | 2,4 mil. USD | 4,1 % | |
| 7 | 2,2 mil. USD | 3,7 % | |
| 8 | 2,1 mil. USD | 3,7 % | |
| 9 | 2 mil. USD | 3,4 % | |
| 10 | 1,8 mil. USD | 3,1 % |
Uvozna carina na ovaj proizvod u svijetu 161
Carina najpovlaštenije nacije (MFN) koju svaka zemlja primjenjuje na robu iz ovog podbroja HS-a: prosjek njezinih nacionalnih tarifnih redaka, s najnižim i najvišim retkom ako se razlikuju. Roba iz zemalja s trgovinskim sporazumom često plaća manje.
- 5 %medijan carine
- 39broj zemalja bez carine (MFN)
- 40 %najviša: Maroko, Sudan, Alžir
161
| Zemlja uvoznica | Carina MFN | retci od – do | godina podataka |
|---|---|---|---|
| 10 % | 2018 · HS 2012 | ||
| 15 % | 2023 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 0 % | 2021 · HS 2012 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 15 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2022 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 25 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2022 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 5 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2022 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 0 % | 2022 | ||
| 0 % | 2022 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 6 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 10 % | 0 % – 20 % | 2023 | |
| 2 % | 2019 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 30 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 3 % | 2023 | ||
| 6 % | 2023 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 · HS 2012 | ||
| 0 % | 2022 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 0 % | 2020 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 26 % | 20 % – 32 % | 2020 · HS 2017 | |
| 0 % | 2023 | ||
| 4 % | 2022 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 4,5 % | 3 % – 6 % | 2023 | |
| 5 % | 2017 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 8 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 15 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 15 % | 2023 | ||
| 5 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 5 % | 2020 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 5 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 1,4 %* | 2021 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 25 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 40 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 3 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 3 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 10 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 3 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2012 | ||
| 4 % | 2017 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 5 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2022 | ||
| 20 % | 2020 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2020 · HS 2012 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 25 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 40 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 · HS 2012 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 5 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2019 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 1,2 %* | 2023 | ||
| 5 % | 2021 · HS 2012 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 15 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2012 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 23 % | 2017 · HS 2017 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 15 % | 2023 | ||
| 4 % | 2021 · HS 2012 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 30 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0,1 % | 2023 |
Godine carinskih podataka: 2017–2023; stope su se od tada možda promijenile. * ekvivalent ad valorem specifičnih carina (procjena UNCTAD-a) · UNCTAD TRAINS, pristup putem WITS-a (Svjetska banka)
Klasifikacije i korespondencije
Gdje se ovaj podbroj HS-a nalazi u statističkim klasifikacijama Ujedinjenih naroda i koje je oznake imao u ranijim izdanjima Harmoniziranog sustava.
- SITC Rev. 4
- 07526 Seeds of anise, badian, fennel, coriander, cumin/caraway; juniper berries
- Krajnja uporaba (BEC Rev. 5)
- Proizvodi za široku potrošnju · BEC 113101
- Proizvod CPC 2.1
- 23924 Anise, badian, coriander, cumin, caraway, fennel and juniper berries, processed
- Djelatnost ISIC Rev. 4
- 1079 Manufacture of other food products n.e.c.
Ranija izdanja HS-a
| HS | Oznaka | |
|---|---|---|
| 2017 | 0909.22 | nepromijenjeno |
| 2012 | 0909.22 | nepromijenjeno |
| 2007 | 0909.20 | promijenjeno |
| 2002 | 0909.20 | promijenjeno |
| 1996 | 0909.20 | promijenjeno |
| 1992 | 0909.20 | promijenjeno |
Korespondencijske tablice Statističkog odjela UN-a (UNSD)
Nedavne izmjene propisa u kojima se spominje ova oznaka
Akti u čijem se tekstu navodi ova oznaka ili njezin tarifni broj. Provjerite sam akt: oznaka može biti navedena i iz razloga koji nisu izmjena carine.
-
FR Doc. 2026-14542 · 91 FR 45516 · Izvor: federalregister.gov
-
FR Doc. 2026-11158 · 91 FR 33854 · Izvor: federalregister.gov
U Kombiniranoj nomenklaturi EU-a tarifni podbroj 0909.22 čini jedna tarifna oznaka, a carina za treće zemlje iznosi 0 % (bez carine).
Tarifni podbroj 0909.22 u turskoj carinskoj tarifi ima samo jednu tarifnu oznaku; zakonska stopa iznosi 30 %.
U EU-u se na robu iz država: Bjelorusija i Rusija uz carinu primjenjuje i dodatna pristojba u iznosu od 50 %.
U posljednjih 12 mjeseci (rujan 2025. – kolovoz 2026.) u EU je uvezeno robe ovog tarifnog podbroja u vrijednosti od 3,5 mil. €, što je 20 % manje nego u prethodnih 12 mjeseci, uz prosječnu cijenu od 1,75 € po kg; najveći dobavljač: Indija (32 %), zatim Turska.
Svjetska trgovina ove robe iznosila je 57,9 mil. USD u 2024. To je 3,8 % manje nego prethodne godine.
Najveći izvoznik: Indija, s udjelom od 42,3 %; drugo mjesto: Rusija.
Pitanja i odgovori
Pod koji se tarifni broj razvrstava: sjeme anisa, badijana, komorača, korijandra, kumina ili kima?
Ta se roba razvrstava u tarifni podbroj 0909.22 Harmoniziranog sustava, unutar tarifnog broja 0909, u odjeljku II. Kombinirana nomenklatura EU-a tu oznaku dalje raščlanjuje na osam znamenaka.
Kolika je uvozna carina za tarifni podbroj 0909.22 u EU-u?
U Kombiniranoj nomenklaturi EU-a carina za treće zemlje za 1 tarifnu oznaku unutar tarifnog podbroja 0909.22 iznosi 0 % (bez carine). To je stopa za robu iz zemalja koje s EU-om nemaju povlašteni sporazum; povlaštene stope, antidampinške pristojbe i PDV nisu uključeni.
Kolika je carina za tarifni podbroj 0909.22 u SAD-u?
U carinskoj tarifi SAD-a (HTS) opća carina iznosi 0 % (bez carine). Povlaštene stope i dodatne carine nisu uključene.
Koja država najviše izvozi ovu robu?
Indija, s izvozom od 24,5 mil. USD u 2024. Udio u svjetskom izvozu: 42,3 %.
Na kojem je mjestu Hrvatska među izvoznicima ove robe?
U 2024. Hrvatska je s izvozom od 2,7 tis. USD na 69. mjestu od ukupno 113 izvoznika.
Primjenjuje li se antidampinška pristojba na robu tarifnog podbroja 0909.22?
U EU-u se na robu iz država: Bjelorusija i Rusija primjenjuje dodatna pristojba u iznosu od 50 %. Za izvoznike poimence navedene u uredbi vrijede niže stope.
Odakle EU uvozi robu tarifnog podbroja 0909.22?
Najveći dobavljači u posljednjih 12 mjeseci (rujan 2025. – kolovoz 2026.): Indija (32 %), Turska (22 %) i Ukrajina (19 %). Ukupni uvoz: 3,5 mil. €.