Tarifni podbroj · Poglavlje 09 · Tarifni broj 0909
0909.62: Sjeme anisa, badijana, kima ili komorača; bobice kleke: drobljeno ili mljeveno
Službeni naziv drobljeno ili mljeveno
0909.62 je šesteroznamenkasti tarifni podbroj unutar tarifnog broja 0909 (sjeme anisa, badijana, komorača, korijandra, kumina ili kima; bobice kleke), poglavlje 09.
Koliko ćete platiti
Uvoz: EU
Stope po nacionalnim tarifnim oznakama · Kombinirana nomenklatura EU-a
Tarifne oznake – EU →- 0909 62 00 drobljeno ili mljeveno Bez carine—
Dodatne pristojbe i uvozni uvjeti
Davanja povrh carine i uvjeti koje roba mora ispuniti na granici.
Dodatne pristojbe i naknade 5
- Dodatna pristojbaDodatna carina 50 % uz dokument Y-155 (Proizvodi koji se izravno ili neizravno izvoze iz Ruske Federacije ili Bjelarusa) · inače bez carine
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje osim: Bjelorusija, Rusija
- Pravni akt
- Regulation 1227/25
- Isprave
- Y155 Proizvodi koji se izravno ili neizravno izvoze iz Ruske Federacije ili Bjelarusa
- Dodatna pristojbaDodatna carina 50 %
- Primjenjuje se na podrijetlo
- Bjelorusija, Rusija
- Pravni akt
- Regulation 1227/25
- Carina na pošiljke niske vrijednostiCarina na pošiljke male vrijednosti 3 EUR
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje
- Na snazi
- do 31. listopada 2026.
- Pravni akt
- Regulation 0382/26
- Carina na pošiljke niske vrijednostiCarina na pošiljke male vrijednosti 3 EUR
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje
- Na snazi
- od 1. studenoga 2026.
- Pravni akt
- Regulation 0382/26
- Manipulativna naknadaNaknada za rukovanje Unije 2 EUR
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje
- Na snazi
- od 1. studenoga 2026.
- Pravni akt
- Regulation 2108/26
- Isprave
- Y126 Goods sold in distance sales
Uvozni uvjeti 4
- Uvozni nadzorKontrola uvoza
- Primjenjuje se na podrijetlo
- Indija
- Pravni akt
- Regulation 1793/19
- Isprave
- C678 Zajednički zdravstveni ulazni dokument za hranu za životinje i hranu neživotinjskog podrijetla (ZZUD-D) (kako je utvrđen u dijelu 2. odjeljku D Priloga II. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/1715 (SL L 261)
- Y978 Izuzeće na temelju članka 1. stavka 3. Uredbe (EU) 2019/1793
- Y176 Roba podrijetlom iz treće zemlje koja dolazi iz Norveške, u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a
- Uvozni nadzorKontrola uvoza ekoloških proizvoda
- Primjenjuje se na podrijetlo
- sve zemlje osim: Švicarska, Island, Lihtenštajn, Norveška
- Pravni akt
- Regulation 2306/21
- Uvozni nadzorKontrola uvoza
- Primjenjuje se na podrijetlo
- Ukrajina
- Pravni akt
- Regulation 0692/14
- Uvozni nadzorKontrola uvoza
- Primjenjuje se na podrijetlo
- Ukrajina
- Pravni akt
- Regulation 0263/22
- Isprave
- Y984 Roba koja nije podrijetlom iz područja Ukrajine koja nisu pod kontrolom vlade ili nije namijenjena tim područjima u oblasti Donjecka, Khersona, Luhanska i Zaporizhije
- N954 Potvrda o prometu EUR.1
- N864 Izjava na računu ili izjava o podrijetlu koju je sastavio bilo koji izvoznik na računu ili drugoj komercijalnoj ispravi
EU: mjesečni uvoz
Glavni dobavljači, zadnjih 12 mjeseci
| Država | Vrijednost | Udio | Promjena |
|---|---|---|---|
| 945 tis. € | 36,9 % | −34,8 % | |
| 456 tis. € | 17,8 % | +17 % | |
| 297 tis. € | 11,6 % | −22,1 % | |
| 223 tis. € | 8,7 % | −10,4 % | |
| 208 tis. € | 8,1 % | +7,5 % | |
| 206 tis. € | 8 % | +91,4 % | |
| 70 tis. € | 2,7 % | −8,9 % | |
| 40 tis. € | 1,6 % | +210.657,9 % |
Isti podbroj u drugim tarifama
Svjetska trgovina u 2024.
Vrijednost trgovine (USD) nema prijavljene trgovine < 43 tis. USD43 tis. USD+203 tis. USD+1 mil. USD+> 5 mil. USD
Izvoz: 112
- Egipat: 10 mil. USD
- Njemačka: 8 mil. USD
- Indija: 5 mil. USD
- Španjolska: 3 mil. USD
- Kina: 2 mil. USD
- Vijetnam: 2 mil. USD
- Nizozemska: 2 mil. USD
- Finska: 2 mil. USD
- Turska: 2 mil. USD
- Poljska: 1 mil. USD
- Austrija: 1 mil. USD
- Italija: 605 tis. USD
- Sjedinjene Američke Države: 566 tis. USD
- Francuska: 511 tis. USD
- Sirija: 472 tis. USD
- Kanada: 437 tis. USD
- Češka: 387 tis. USD
- Srbija: 326 tis. USD
- Hrvatska: 252 tis. USD
- Albanija: 250 tis. USD
- Belgija: 228 tis. USD
- Mađarska: 214 tis. USD
- Slovačka: 207 tis. USD
- Malezija: 203 tis. USD
- Bugarska: 201 tis. USD
- Ujedinjeni Arapski Emirati: 189 tis. USD
- Litva: 160 tis. USD
- Rumunjska: 159 tis. USD
- Malavi: 145 tis. USD
- Ujedinjeno Kraljevstvo: 142 tis. USD
- Tajland: 141 tis. USD
- Švicarska: 140 tis. USD
- Švedska: 128 tis. USD
- Estonija: 127 tis. USD
- Indonezija: 108 tis. USD
- Singapur: 103 tis. USD
- Bosna i Hercegovina: 99 tis. USD
- Jordan: 88 tis. USD
- Grčka: 73 tis. USD
- Libanon: 72 tis. USD
- Meksiko: 69 tis. USD
- PUP Hong Kong Kina: 66 tis. USD
- Latvija: 61 tis. USD
- Sjeverna Makedonija: 59 tis. USD
- Pakistan: 58 tis. USD
- Danska: 54 tis. USD
- Iran: 48 tis. USD
- Južnoafrička Republika: 43 tis. USD
- Peru: 40 tis. USD
- Australija: 34 tis. USD
- Brazil: 30 tis. USD
- Gvatemala: 30 tis. USD
- Saudijska Arabija: 28 tis. USD
- Tajvan: 26 tis. USD
- Maroko: 25 tis. USD
- Dominikanska Republika: 24 tis. USD
- Madagaskar: 22 tis. USD
- Portugal: 20 tis. USD
- Mjanmar (Burma): 20 tis. USD
- Japan: 16 tis. USD
Vrijednost trgovine (USD) nema prijavljene trgovine < 23 tis. USD23 tis. USD+194 tis. USD+886 tis. USD+> 2 mil. USD
Uvoz: 175
- Sjedinjene Američke Države: 5 mil. USD
- Ujedinjeno Kraljevstvo: 3 mil. USD
- Njemačka: 3 mil. USD
- Švicarska: 2 mil. USD
- Austrija: 2 mil. USD
- Francuska: 2 mil. USD
- Ujedinjeni Arapski Emirati: 2 mil. USD
- Alžir: 1 mil. USD
- Nizozemska: 1 mil. USD
- Indija: 1 mil. USD
- Tajvan: 1 mil. USD
- Brazil: 1 mil. USD
- Malezija: 1 mil. USD
- Belgija: 963 tis. USD
- Španjolska: 937 tis. USD
- Češka: 890 tis. USD
- Pakistan: 886 tis. USD
- Kanada: 822 tis. USD
- Poljska: 813 tis. USD
- Italija: 770 tis. USD
- Južnoafrička Republika: 757 tis. USD
- Maroko: 721 tis. USD
- Australija: 616 tis. USD
- Bangladeš: 561 tis. USD
- Švedska: 559 tis. USD
- Singapur: 515 tis. USD
- Irska: 487 tis. USD
- Slovačka: 437 tis. USD
- Litva: 420 tis. USD
- Saudijska Arabija: 377 tis. USD
- Rumunjska: 350 tis. USD
- PUP Hong Kong Kina: 344 tis. USD
- Brunej: 333 tis. USD
- Dominikanska Republika: 319 tis. USD
- Mađarska: 292 tis. USD
- Tajland: 285 tis. USD
- Danska: 250 tis. USD
- Izrael: 240 tis. USD
- Portugal: 222 tis. USD
- Norveška: 219 tis. USD
- Hrvatska: 210 tis. USD
- Novi Zeland: 194 tis. USD
- Slovenija: 188 tis. USD
- Bugarska: 179 tis. USD
- Jordan: 175 tis. USD
- Srbija: 174 tis. USD
- Turska: 174 tis. USD
- Kuvajt: 169 tis. USD
- Cipar: 139 tis. USD
- Grčka: 138 tis. USD
- Vijetnam: 135 tis. USD
- Estonija: 133 tis. USD
- Indonezija: 118 tis. USD
- Peru: 117 tis. USD
- Južna Koreja: 115 tis. USD
- Bosna i Hercegovina: 107 tis. USD
- Nigerija: 105 tis. USD
- Kina: 100 tis. USD
- Nepal: 85 tis. USD
- Luksemburg: 84 tis. USD
Najveći izvoznici
| Mjesto | Država | Vrijednost | Udio |
|---|---|---|---|
| 1 | 10 mil. USD | 21,7 % | |
| 2 | 8 mil. USD | 17,3 % | |
| 3 | 5 mil. USD | 11,5 % | |
| 4 | 3 mil. USD | 6 % | |
| 5 | 2 mil. USD | 5,1 % | |
| 6 | 2 mil. USD | 5 % | |
| 7 | 2 mil. USD | 4,1 % | |
| 8 | 2 mil. USD | 3,8 % | |
| 9 | 2 mil. USD | 3,4 % | |
| 10 | 1 mil. USD | 2,6 % |
Najveći uvoznici
| Mjesto | Država | Vrijednost | Udio |
|---|---|---|---|
| 1 | 5 mil. USD | 11,3 % | |
| 2 | 3 mil. USD | 6,3 % | |
| 3 | 3 mil. USD | 6 % | |
| 4 | 2 mil. USD | 4,8 % | |
| 5 | 2 mil. USD | 4,6 % | |
| 6 | 2 mil. USD | 4,3 % | |
| 7 | 2 mil. USD | 4 % | |
| 8 | 1 mil. USD | 3,2 % | |
| 9 | 1 mil. USD | 3,2 % | |
| 10 | 1 mil. USD | 3,1 % |
Uvozna carina na ovaj proizvod u svijetu 160
Carina najpovlaštenije nacije (MFN) koju svaka zemlja primjenjuje na robu iz ovog podbroja HS-a: prosjek njezinih nacionalnih tarifnih redaka, s najnižim i najvišim retkom ako se razlikuju. Roba iz zemalja s trgovinskim sporazumom često plaća manje.
- 5 %medijan carine
- 38broj zemalja bez carine (MFN)
- 48 %najviša: Iran, Sudan, Alžir
160
| Zemlja uvoznica | Carina MFN | retci od – do | godina podataka |
|---|---|---|---|
| 10 % | 2018 · HS 2012 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 4 % | 3 % – 5 % | 2023 | |
| 0 % | 2021 · HS 2012 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 15 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2022 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 25 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2022 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 4 % | 3 % – 5 % | 2021 · HS 2017 | |
| 0 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2022 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 0 % | 2022 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 6 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 10 % | 0 % – 20 % | 2023 | |
| 2 % | 2019 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 30 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 3 % | 2023 | ||
| 6 % | 2023 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 · HS 2012 | ||
| 0 % | 2022 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 0 % | 2020 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 48 % | 40 % – 55 % | 2020 · HS 2017 | |
| 0 % | 2023 | ||
| 4 % | 0 % – 8 % | 2022 · HS 2017 | |
| 0 % | 2023 | ||
| 4,5 % | 3 % – 6 % | 2023 | |
| 5 % | 2017 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 8 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 15 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 4 % | 3 % – 5 % | 2023 | |
| 25 % | 2023 | ||
| 17 % | 15 % – 20 % | 2023 | |
| 4 % | 3 % – 5 % | 2021 · HS 2017 | |
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 5 % | 2020 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 5 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 0,5 %* | 0,1 % – 0,9 % | 2021 · HS 2017 | |
| 20 % | 2023 | ||
| 25 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 15 % | 10 % – 20 % | 2023 · HS 2017 | |
| 3 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 3 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 15 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 10 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 3 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2012 | ||
| 4 % | 0 % – 8 % | 2017 · HS 2017 | |
| 15 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 4 % | 3 % – 5 % | 2021 · HS 2017 | |
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2022 | ||
| 20 % | 2020 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2020 · HS 2012 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 25 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 40 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 · HS 2012 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 5 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 20 % | 2019 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 0,4 %* | 0,1 % – 0,7 % | 2023 | |
| 5 % | 2021 · HS 2012 | ||
| 16 % | 5 % – 20 % | 2023 | |
| 25 % | 2023 | ||
| 20 % | 2023 | ||
| 15 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2012 | ||
| 30 % | 2023 | ||
| 23 % | 2017 · HS 2017 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 5 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 | ||
| 0 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 5 % | 2021 · HS 2017 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 10 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 15 % | 2023 | ||
| 4 % | 2021 · HS 2012 | ||
| 25 % | 2023 | ||
| 30 % | 2023 · HS 2017 | ||
| 0,1 % | 2023 |
Godine carinskih podataka: 2017–2023; stope su se od tada možda promijenile. * ekvivalent ad valorem specifičnih carina (procjena UNCTAD-a) · UNCTAD TRAINS, pristup putem WITS-a (Svjetska banka)
Klasifikacije i korespondencije
Gdje se ovaj podbroj HS-a nalazi u statističkim klasifikacijama Ujedinjenih naroda i koje je oznake imao u ranijim izdanjima Harmoniziranog sustava.
- SITC Rev. 4
- 07526 Seeds of anise, badian, fennel, coriander, cumin/caraway; juniper berries
- Krajnja uporaba (BEC Rev. 5)
- Proizvodi za široku potrošnju · BEC 113101
- Proizvod CPC 2.1
- 23924 Anise, badian, coriander, cumin, caraway, fennel and juniper berries, processed
- Djelatnost ISIC Rev. 4
- 1079 Manufacture of other food products n.e.c.
Ranija izdanja HS-a
| HS | Oznaka | |
|---|---|---|
| 2017 | 0909.62 | nepromijenjeno |
| 2012 | 0909.62 | nepromijenjeno |
| 2007 | 0909.10, 0909.40, 0909.50 | promijenjeno |
| 2002 | 0909.10, 0909.40, 0909.50 | promijenjeno |
| 1996 | 0909.10, 0909.40, 0909.50 | promijenjeno |
| 1992 | 0909.10, 0909.40, 0909.50 | promijenjeno |
Korespondencijske tablice Statističkog odjela UN-a (UNSD)
Nedavne izmjene propisa u kojima se spominje ova oznaka
Akti u čijem se tekstu navodi ova oznaka ili njezin tarifni broj. Provjerite sam akt: oznaka može biti navedena i iz razloga koji nisu izmjena carine.
-
FR Doc. 2026-14542 · 91 FR 45516 · Izvor: federalregister.gov
-
FR Doc. 2026-11158 · 91 FR 33854 · Izvor: federalregister.gov
U Kombiniranoj nomenklaturi EU-a tarifni podbroj 0909.62 čini jedna tarifna oznaka, a carina za treće zemlje iznosi 0 % (bez carine).
Tarifni podbroj 0909.62 u turskoj carinskoj tarifi ima samo jednu tarifnu oznaku; zakonska stopa iznosi 30 %.
U EU-u se na robu iz država: Bjelorusija i Rusija uz carinu primjenjuje i dodatna pristojba u iznosu od 50 %.
U posljednjih 12 mjeseci (rujan 2025. – kolovoz 2026.) u EU je uvezeno robe ovog tarifnog podbroja u vrijednosti od 2,6 mil. €, što je 18 % manje nego u prethodnih 12 mjeseci, uz prosječnu cijenu od 3,12 € po kg; najveći dobavljač: Egipat (37 %), zatim Vijetnam.
Svjetska trgovina ove robe iznosila je 45 mil. USD u 2024. To je 15,2 % manje nego prethodne godine.
Najveći izvoznik: Egipat, s udjelom od 21,7 %; drugo mjesto: Njemačka.
Pitanja i odgovori
Pod koji se tarifni broj razvrstava: sjeme anisa, badijana, kima ili komorača?
Ta se roba razvrstava u tarifni podbroj 0909.62 Harmoniziranog sustava, unutar tarifnog broja 0909, u odjeljku II. Kombinirana nomenklatura EU-a tu oznaku dalje raščlanjuje na osam znamenaka.
Kolika je uvozna carina za tarifni podbroj 0909.62 u EU-u?
U Kombiniranoj nomenklaturi EU-a carina za treće zemlje za 1 tarifnu oznaku unutar tarifnog podbroja 0909.62 iznosi 0 % (bez carine). To je stopa za robu iz zemalja koje s EU-om nemaju povlašteni sporazum; povlaštene stope, antidampinške pristojbe i PDV nisu uključeni.
Kolika je carina za tarifni podbroj 0909.62 u SAD-u?
U carinskoj tarifi SAD-a (HTS) opća carina iznosi 0 % (bez carine). Povlaštene stope i dodatne carine nisu uključene.
Koja država najviše izvozi ovu robu?
Egipat, s izvozom od 10 mil. USD u 2024. Udio u svjetskom izvozu: 21,7 %.
Na kojem je mjestu Hrvatska među izvoznicima ove robe?
U 2024. Hrvatska je s izvozom od 252 tis. USD na 19. mjestu od ukupno 112 izvoznika.
Primjenjuje li se antidampinška pristojba na robu tarifnog podbroja 0909.62?
U EU-u se na robu iz država: Bjelorusija i Rusija primjenjuje dodatna pristojba u iznosu od 50 %. Za izvoznike poimence navedene u uredbi vrijede niže stope.
Odakle EU uvozi robu tarifnog podbroja 0909.62?
Najveći dobavljači u posljednjih 12 mjeseci (rujan 2025. – kolovoz 2026.): Egipat (37 %), Vijetnam (18 %) i Turska (12 %). Ukupni uvoz: 2,6 mil. €.