Tarifni broj · Poglavlje 22
2202: Vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili aromatizirane, te ostala bezalkoholna pića, osim voćnih sokova, sokova od orašastih plodova ili sokova od povrća iz tarifnog broja 2009
U poglavlju 22 (pića, alkoholi I ocat) tarifni broj 2202 ima 3 tarifna podbroja.
Usporedba carinskih stopa
Tarifni podbrojevi 3
- 2202.10vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili aromatiziraneZaslađene ili aromatizirane vode i gazirana pića
- 2202.91Vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode, s dodanim: ostalo, bezalkoholno pivo
- 2202.99Vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode, s dodanim: ostalo, ostaloOstala bezalkoholna pića (biljna, mliječna i dr.)
EU: mjesečni uvoz
Svjetska trgovina u 2024.
Vrijednost trgovine (USD) nema prijavljene trgovine < 9,1 mil. USD9,1 mil. USD+74,1 mil. USD+357,4 mil. USD+> 1,5 mlr. USD
Izvoz: 195
- Austrija: 3 mlr. USD
- Njemačka: 2,7 mlr. USD
- Nizozemska: 2,5 mlr. USD
- Tajland: 1,8 mlr. USD
- Sjedinjene Američke Države: 1,6 mlr. USD
- Švicarska: 1,5 mlr. USD
- Meksiko: 1,2 mlr. USD
- Francuska: 1 mlr. USD
- Belgija: 934,3 mil. USD
- Italija: 879,2 mil. USD
- Poljska: 849,9 mil. USD
- Južna Koreja: 795,5 mil. USD
- Španjolska: 703,2 mil. USD
- Ujedinjeno Kraljevstvo: 685,9 mil. USD
- Danska: 599,4 mil. USD
- Kanada: 562,4 mil. USD
- Irska: 508,3 mil. USD
- Kina: 494,4 mil. USD
- Mađarska: 448,5 mil. USD
- Srbija: 357,4 mil. USD
- Japan: 353,4 mil. USD
- Češka: 350,6 mil. USD
- Saudijska Arabija: 340,9 mil. USD
- Malezija: 340,7 mil. USD
- Turska: 308,9 mil. USD
- Južnoafrička Republika: 260,4 mil. USD
- Rumunjska: 245,8 mil. USD
- Tajvan: 237,8 mil. USD
- Švedska: 221,8 mil. USD
- Gvatemala: 204,2 mil. USD
- Vijetnam: 203,4 mil. USD
- Rusija: 201,6 mil. USD
- Kazahstan: 200,9 mil. USD
- Australija: 196,2 mil. USD
- Novi Zeland: 193,3 mil. USD
- Portugal: 180,6 mil. USD
- Salvador: 163 mil. USD
- Indonezija: 155,2 mil. USD
- Zambija: 139,8 mil. USD
- Filipini: 126,3 mil. USD
- Hrvatska: 115 mil. USD
- Slovačka: 102,5 mil. USD
- Slovenija: 101,8 mil. USD
- PUP Hong Kong Kina: 89,4 mil. USD
- Ukrajina: 87,3 mil. USD
- Indija: 79,6 mil. USD
- Tanzanija: 78,2 mil. USD
- Grčka: 78,1 mil. USD
- Gruzija: 74,1 mil. USD
- Litva: 71,8 mil. USD
- Ujedinjeni Arapski Emirati: 68,4 mil. USD
- Singapur: 64,3 mil. USD
- Bugarska: 63,5 mil. USD
- Kostarika: 61,2 mil. USD
- Nepal: 60,7 mil. USD
- Egipat: 49,7 mil. USD
- Šri Lanka: 48,5 mil. USD
- Brazil: 45,9 mil. USD
- Finska: 45,6 mil. USD
- Argentina: 44,5 mil. USD
Vrijednost trgovine (USD) nema prijavljene trgovine < 25,2 mil. USD25,2 mil. USD+142 mil. USD+323,1 mil. USD+> 1 mlr. USD
Uvoz: 224
- Sjedinjene Američke Države: 3,1 mlr. USD
- Njemačka: 2,1 mlr. USD
- Ujedinjeno Kraljevstvo: 2 mlr. USD
- Francuska: 1,3 mlr. USD
- Nizozemska: 1,3 mlr. USD
- Kanada: 1,1 mlr. USD
- Belgija: 1 mlr. USD
- Vijetnam: 654,1 mil. USD
- Kina: 642,2 mil. USD
- Poljska: 577,7 mil. USD
- Španjolska: 533,2 mil. USD
- Švedska: 497,6 mil. USD
- Švicarska: 474,5 mil. USD
- Italija: 464,6 mil. USD
- Kambodža: 452,9 mil. USD
- Australija: 448,5 mil. USD
- Irska: 446,2 mil. USD
- Austrija: 399,1 mil. USD
- PUP Hong Kong Kina: 373,7 mil. USD
- Brazil: 356,5 mil. USD
- Češka: 333,3 mil. USD
- Rusija: 327 mil. USD
- Turska: 323,1 mil. USD
- Singapur: 319,3 mil. USD
- Indija: 291 mil. USD
- Slovačka: 279,8 mil. USD
- Filipini: 268,3 mil. USD
- Ujedinjeni Arapski Emirati: 267,6 mil. USD
- Norveška: 264,7 mil. USD
- Danska: 251,9 mil. USD
- Mjanmar (Burma): 246,6 mil. USD
- Rumunjska: 246,3 mil. USD
- Finska: 245,4 mil. USD
- Portugal: 237,9 mil. USD
- Mađarska: 231,7 mil. USD
- Grčka: 219,3 mil. USD
- Bugarska: 217,5 mil. USD
- Kazahstan: 214,7 mil. USD
- Japan: 205,9 mil. USD
- Kongo - Kinshasa: 198,5 mil. USD
- Izrael: 181,8 mil. USD
- Hrvatska: 178,9 mil. USD
- Luksemburg: 175,1 mil. USD
- Srbija: 172 mil. USD
- Gvatemala: 164,6 mil. USD
- Slovenija: 160,7 mil. USD
- Meksiko: 159,5 mil. USD
- Kuvajt: 153,3 mil. USD
- Južnoafrička Republika: 151 mil. USD
- Čile: 147,9 mil. USD
- Litva: 147,1 mil. USD
- Novi Zeland: 147,1 mil. USD
- Malezija: 144 mil. USD
- Uzbekistan: 143,9 mil. USD
- Kirgistan: 142,4 mil. USD
- Bosna i Hercegovina: 142 mil. USD
- Južna Koreja: 137,1 mil. USD
- Laos: 133,1 mil. USD
- Honduras: 126,8 mil. USD
- Jordan: 113,1 mil. USD
Najveći izvoznici
| Mjesto | Država | Vrijednost | Udio |
|---|---|---|---|
| 1 | 3 mlr. USD | 9,8 % | |
| 2 | 2,7 mlr. USD | 9 % | |
| 3 | 2,5 mlr. USD | 8,4 % | |
| 4 | 1,8 mlr. USD | 6 % | |
| 5 | 1,6 mlr. USD | 5,4 % | |
| 6 | 1,5 mlr. USD | 4,8 % | |
| 7 | 1,2 mlr. USD | 4,1 % | |
| 8 | 1 mlr. USD | 3,3 % | |
| 9 | 934,3 mil. USD | 3,1 % | |
| 10 | 879,2 mil. USD | 2,9 % |
Najveći uvoznici
| Mjesto | Država | Vrijednost | Udio |
|---|---|---|---|
| 1 | 3,1 mlr. USD | 10,3 % | |
| 2 | 2,1 mlr. USD | 6,9 % | |
| 3 | 2 mlr. USD | 6,7 % | |
| 4 | 1,3 mlr. USD | 4,2 % | |
| 5 | 1,3 mlr. USD | 4,2 % | |
| 6 | 1,1 mlr. USD | 3,6 % | |
| 7 | 1 mlr. USD | 3,4 % | |
| 8 | 654,1 mil. USD | 2,2 % | |
| 9 | 642,2 mil. USD | 2,1 % | |
| 10 | 577,7 mil. USD | 1,9 % |
Tarifni broj 2202 u Kombiniranoj nomenklaturi EU-a dijeli se na 8 tarifnih oznaka, a carina za treće zemlje iznosi 9,6 %. Specifičnu ili mješovitu carinu imaju 3 tarifne oznake.
U turskoj carinskoj tarifi tarifni broj 2202 obuhvaća 11 tarifnih oznaka; zakonska stopa kreće se od 5,4 % do 9,6 % (prosječno 8,6 %).
Tarifni broj 2202 u carinskoj tarifi SAD-a (HTS) dijeli se na 11 tarifnih oznaka, a opća carina kreće se od 17 % do 17,5 %. Specifičnu ili mješovitu carinu ima 8 tarifnih oznaka.
U carinskoj tarifi Ujedinjene Kraljevine tarifni broj 2202 obuhvaća 22 tarifne oznake; carina za treće zemlje kreće se od 0 % do 8 % (prosječno 7 %). Bez carine su 2 tarifne oznake. Specifičnu ili mješovitu carinu ima 6 tarifnih oznaka.
Tarifni broj 2202 u carinskoj tarifi Kanade dijeli se na 15 tarifnih oznaka, a carina MFN kreće se od 0 % do 11 %. Bez carine je 1 tarifna oznaka. Specifičnu ili mješovitu carinu imaju 2 tarifne oznake.
U meksičkoj carinskoj tarifi (TIGIE) tarifni broj 2202 obuhvaća 8 tarifnih oznaka; uvozna carina (IGI) kreće se od 10 % do 20 % (prosječno 18,3 %). Specifičnu ili mješovitu carinu imaju 2 tarifne oznake.
Tarifni broj 2202 u brazilskoj carinskoj tarifi (NCM) dijeli se na 3 tarifne oznake, a stopa TEC-a iznosi 18 %.
U argentinskoj carinskoj tarifi tarifni broj 2202 obuhvaća 18 tarifnih oznaka; carina izvan zone (AEC) iznosi 20 %.
Tarifni broj 2202 u peruanskoj carinskoj tarifi dijeli se na 3 tarifne oznake, a ad valorem carina iznosi 6 %.
U carinskoj tarifi Novog Zelanda tarifni broj 2202 obuhvaća 10 tarifnih oznaka; normalna carina iznosi 5 %.
Tarifni broj 2202 u japanskoj carinskoj tarifi dijeli se na 6 tarifnih oznaka, a primijenjena stopa kreće se od 9,6 % do 13,4 %.
U tajvanskoj carinskoj tarifi tarifni broj 2202 obuhvaća 26 tarifnih oznaka; stopa iz stupca 1 kreće se od 10 % do 20 % (prosječno 16,5 %).
Tarifni broj 2202 u zajedničkoj carinskoj tarifi GCC-a dijeli se na 21 tarifnu oznaku, a carina iznosi 5 %.
U švicarskoj carinskoj tarifi tarifni broj 2202 nema postotnih stopa: sve tarifne oznake imaju specifičnu ili mješovitu carinu.
Tarifni broj 2202 u norveškoj carinskoj tarifi dijeli se na 6 tarifnih oznaka, a redovna carina iznosi 0 % (bez carine). Bez carine su 3 tarifne oznake. Specifičnu ili mješovitu carinu imaju 3 tarifne oznake.
U carinskoj tarifi Sjeverne Makedonije tarifni broj 2202 obuhvaća 11 tarifnih oznaka; carina MFN kreće se od 5 % do 50 % (prosječno 36,8 %).
Tarifni broj 2202 u nigerijskoj carinskoj tarifi (ECOWAS CET) dijeli se na 4 tarifne oznake, a uvozna carina iznosi 20 %.
Svjetska trgovina robe iz tarifnog broja 2202 iznosila je 30,2 mlr. USD u 2024. To je 2,3 % više nego prethodne godine.
Najveći izvoznik: Austrija, s udjelom od 9,8 %; drugo mjesto: Njemačka.
Najveći uvoznik: Sjedinjene Američke Države (3,1 mlr. USD).
Hrvatska je bila s izvozom od 115 mil. USD na 41. mjestu od ukupno 195 izvoznika.
Hrvatska je uvezla robu u vrijednosti od 178,9 mil. USD.
Napomene
Napomene
1. Ovo poglavlje ne obuhvaća:
a) proizvode iz ovog poglavlja (osim onih iz tarifnog broja 2209) pripremljene za kulinarske svrhe i zato nepogodne za uporabu kao pića (uglavnom tarifni broj 2103);
b) morsku vodu (tarifni broj 2501);
c) destiliranu ili elektrovodljivu vodu ili vodu slične čistoće (tarifni broj 2853);
d) vodenu otopinu octene kiseline, s masenim udjelom octene kiseline većim od 10 % (tarifni broj 2915);
f) parfumerijske ili toaletne proizvode (poglavlje 33).
2. U smislu ovog poglavlja i poglavlja 20 i 21, pod pojmom volumni udio alkohola podrazumijeva se volumni udio alkohola pri temperaturi 20 °C.
3. U smislu tarifnog broja 2202, pod pojmom „bezalkoholna pića” podrazumijeva se pića s volumnim udjelom alkohola ne većim od 0,5 %. Alkoholna se pića, ovisno o slučaju, razvrstava u tarifne brojeve 2203 do 2206 ili u tarifni broj 2208.
Dodatne napomene
1. U podbroj 22021000 razvrstava se vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili aromama, pod uvjetom da su pripremljene za neposrednu potrošnju kao piće.
2. U smislu tarifnih brojeva 2204 i 2205 te podbroja 22060010:
a) pod pojmom „volumni udio stvarnog alkohola” podrazumijeva se broj volumnih jedinica čistog alkohola sadržanih u 100 volumnih jedinica proizvoda, pri temperaturi 20 °C;
b) pod pojmom „volumni udio potencijalnog alkohola” podrazumijeva se broj volumnih jedinica čistog alkohola koji bi nastao potpunom fermentacijom šećera sadržanog u 100 volumnih jedinica proizvoda, pri temperaturi 20 °C;
c) pod pojmom „volumni udio ukupnog alkohola” podrazumijeva se zbroj volumnog udjela stvarnog i potencijalnog alkohola;
d) pod pojmom „volumni udio prirodnog alkohola” podrazumijeva se volumni udio ukupnog alkohola prije bilo kakvog obogaćivanja proizvoda;
e) „vol. %” je simbol za označivanje volumnog udjela alkohola.
3. U smislu podbroja 22043010, pod pojmom „mošt od grožđa u fermentaciji” podrazumijeva se proizvod dobiven fermentacijom mošta od grožđa, s volumnim udjelom stvarnog alkohola većim od 1 % i manjim od 3/5 volumnog udjela ukupnog alkohola.
4. U smislu podbrojeva 220421, 220422 i 220429:
A. pod pojmom „ukupni suhi ekstrakt” podrazumijeva se sadržaj svih tvari u proizvodu koje u danim fizikalnim uvjetima ne hlape, izraženo u gramima na litru (g/l).
Ukupni suhi ekstrakt određuje se mjerenjem gustoće pomoću denzimetra pri temperaturi 20 °C.
B.
a) za proizvode iz podbrojeva 22042111 do 22042198 , 22042222 do 22042298 i 22042922 do 22042998 sadržaj ukupnog suhog ekstrakta po litri, u količinama ispod onih navedenih u točkama 1, 2, 3 i 4, ne utječe na njihovo razvrstavanje:
1. proizvodi s volumnim udjelom stvarnog alkohola ne većim od 13 %: 90 g/l ili manje ukupnog suhog ekstrakta;
2. proizvodi s volumnim udjelom stvarnog alkohola većim od 13 % ali ne većim od 15 %: 130 g/l ili manje ukupnog suhog ekstrakta;
3. proizvodi s volumnim udjelom stvarnog alkohola većim od 15 % ali ne većim od 18 %: 130 g/l ili manje ukupnog suhog ekstrakta;
4. proizvodi s volumnim udjelom stvarnog alkohola većim od 18 % ali ne većim od 22 %: 330 g/l ili manje ukupnog suhog ekstrakta;
Proizvode kod kojih je količina ukupnog suhog ekstrakta veća od najveće vrijednosti u pojedinoj prethodno navedenoj točki, razvrstava se u sljedeću točku, s izuzetkom onih u kojima je količina ukupnog suhog ekstrakta veća od 330 g/l kada se proizvod razvrstava u podbrojeve 22042198 , 22042298 i 22042998;
b) prethodno navedene odredbe se ne primjenjuje na proizvode iz podbrojeva 22042123 i 22042233.
5. U podbrojevima 22042111 do 22042198, 22042222 do 22042298 i 22042922 do 22042998 podrazumijeva se:
a) fermentirani mošt od grožđa, kod kojeg je fermentacija prekinuta dodavanjem alkohola, je proizvod:
s volumnim udjelom stvarnog alkohola ne manjim od 12 %, ali manjim od 15 %, i
dobiven dodavanjem, nefermentiranom moštu od grožđa s volumnim udjelom prirodnog alkohola ne manjim od 8,5 %, proizvoda nastalog destilacijom vina;
b) pojačano vino za destilaciju, je proizvod:
s volumnim udjelom stvarnog alkohola ne manjim od 18 %, ali ne većim od 24 %,
dobiven isključivo dodavanjem, vinu koje ne sadrži neprevreli šećer, vinskog destilata s volumnim udjelom stvarnog alkohola od najviše 86 %; i
s udjelom hlapivih kiselina, izraženih kao octena kiselina, od najviše 1,5 g/l;
c) likersko vino, je proizvod:
s volumnim udjelom ukupnog alkohola ne manjim od 17,5 % te s volumnim udjelom stvarnog alkohola ne manjim od 15 %, ali ne većim od 22 %, i
dobiven iz mošta od grožđa ili iz vina, što mora potjecati od sorti vinove loze koje su u trećoj zemlji podrijetla dozvoljene za proizvodnju likerskih vina, a ima volumni udio prirodnog alkohola najmanje 12 %,
smrzavanjem, ili
dodavanjem za vrijeme ili nakon fermentacije:
proizvoda dobivenog destilacijom vina, ili
koncentriranog mošta od grožđa ili, u slučaju određenih kvalitetnih likerskih vina s oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla navedenih u popisu ustanovljenom u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 2019/934 (SL L 149, 7.6.2019., str. 1.) i za koje je takva praksa tradicionalna, od mošta od grožđa koncentriranog neposrednim zagrijavanjem, koji, pored ovog postupka, odgovara definiciji za koncentrirani mošt od grožđa, ili
mješavine tih proizvoda.
Međutim, određena likerska vina s oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla navedena u popisu ustanovljenom u Delegiranoj uredbi (EU) br. 2019/934 mogu biti dobivena od nefermentiranog svježeg mošta od grožđa ne moraju imati minimalni volumni udio prirodnog alkohola od 12 %.
6. U smislu podbrojeva 220410, 220421, 220422 i 220429:
a) pod pojmom „vina sa zaštićenom oznakom izvornosti” (en. „wines with a protected designation of origin” (ZOI)) i „vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla” (en. „wines with a protected geographical indication” (ZOZP)), podrazumijeva se vina koja udovoljavaju odredbama čl. 93. do 108. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.) te odredbama usvojenim vezano za provedbu prethodno spomenute Uredbe i definirane u nacionalnim propisima;
b) pod pojmom „sortna vina” podrazumijeva se vina koja udovoljavaju odredbama čl. 120. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te odredbama usvojenim vezano za provedbu prethodno spomenute Uredbe i definirane u nacionalnim propisima;
c) pod pojmom „vina proizvedena u Europskoj uniji” podrazumijeva se vina koja udovoljavaju odredbama Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i odredbama članka 45. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 2019/33 o dopuni Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.
7. U smislu podbrojeva 22043092 i 22043096, pod pojmom „koncentrirani mošt od grožđa” podrazumijeva se mošt od grožđa kod kojeg podatak očitan na refraktometru (koristeći ga sukladno metodi propisanoj u „Zbirci međunarodni analitičkih metoda za vino i mošt” izdanoj od Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino i objavljene u C seriji Službenog glasnika) pri temperaturi od 20 °C nije manji od 50,9 %.
8. U tarifni broj 2205 razvrstava se samo vermut i ostala vina dobivena od svježega grožđa aromatizirana biljem ili aromatskim tvarima, s volumnim udjelom stvarnog alkohola ne manjim od 7 %.
9. U smislu podbroja 22060010, pod pojmom „piquette” podrazumijeva se proizvod dobiven fermentacijom u vodi močene svježe komine od grožđa, ili iz fermentirane komine od grožđa ekstrakcijom pomoću vode.
10. U smislu podbrojeva 22060031 i 22060039, pod pojmom „pjenušava” podrazumijeva se:
fermentirana pića u bocama za pjenušava vina, s čepovima „u obliku gljive”, pričvršćenim žičanim košaricama,
fermentirana pića u ostaloj ambalaži, s nadpritiskom od 3 bara ili više, mjereno pri temperaturi od 20 °C.
11. U smislu podbrojeva 22090011 i 22090019, pod pojmom „vinski ocat” podrazumijeva se ocat dobiven isključivo octenim vrenjem vina, s ukupnim sadržajem kiselina ne manjim od 60 g/l, izraženih kao octena kiselina.
12. Podbroj 220720 obuhvaća mješavine etilnog alkohola koje se upotrebljavaju kao sirovina u proizvodnji goriva za motorna vozila volumne alkoholne jakosti 50 % i više te denaturiranog najmanje jednom od sljedećih tvari:
a) pogonsko gorivo (u skladu s EN 228);
b) tert-butil etil-eter (etil tert-butil-eter (ETBE));
c) metil tert-butil-eter (MTBE);
d) 2-metilpropan-2-ol (tert-butil-alkohol, tercijarni butil-alkohol (TBA));
e) 2-metilpropan-1-ol (2-metil-1-propanol, izobutanol);
f) propan-2-ol (izopropil-alkohol,2-propanol, izopropanol).
Sredstva za denaturiranje iz točaka (e) i (f) prvog stavka moraju se upotrebljavati u kombinaciji s najmanje jednim od sredstava za denaturiranje popisanih u točkama (a) do (d) prvog stavka.
13. U smislu podbrojeva 22029911 i 22029915, udio bjelančevina određuje se množenjem ukupnog udjela dušika, izračunanog primjenom metode utvrđene u točkama od 2 do 8 dijela C Priloga III. Uredbi Komisije (EZ) br. 152/2009, s faktorom 6,25.
Pitanja i odgovori
Pod koji se tarifni broj razvrstava: vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode, s dodanim šećerom…?
Ta se roba razvrstava u tarifni broj 2202 Harmoniziranog sustava, unutar poglavlja 22, u odjeljku IV. Kombinirana nomenklatura EU-a tu oznaku dalje raščlanjuje na osam znamenaka.
Kolika je uvozna carina za tarifni broj 2202 u EU-u?
U Kombiniranoj nomenklaturi EU-a carina za treće zemlje za 8 tarifnih oznaka unutar tarifnog broja 2202 iznosi 9,6 %. To je stopa za robu iz zemalja koje s EU-om nemaju povlašteni sporazum; povlaštene stope, antidampinške pristojbe i PDV nisu uključeni.
Kolika je carina za tarifni broj 2202 u SAD-u?
U carinskoj tarifi SAD-a (HTS) opća carina kreće se od 17 % do 17,5 %. Povlaštene stope i dodatne carine nisu uključene.
Koja država najviše izvozi ovu robu?
Austrija, s izvozom od 3 mlr. USD u 2024. Udio u svjetskom izvozu: 9,8 %.
Na kojem je mjestu Hrvatska među izvoznicima ove robe?
U 2024. Hrvatska je s izvozom od 115 mil. USD na 41. mjestu od ukupno 195 izvoznika.