Poglavlje
Poglavlje 20: Proizvodi od povrća, voća, orašastih plodova ILI drugih dijelova biljaka
Poglavlje 20 dio je odjeljka IV, pripremljeni prehrambeni proizvodi; pića, alkoholi I ocat; duhan I prerađeni nadomjesci duhana; proizvodi, neovisno sadrže LI nikotin ILI ne, namijenjeni za udisanje bez izgaranja; ostali proizvodi koji sadrže nikotin namijenjeni za unos nikotina u ljudsko tijelo, i dijeli se na 9 tarifnih brojeva.
Usporedba carinskih stopa
Tarifni brojevi 9
- 2001Povrće, voće, orašasti plodovi i ostali jestivi dijelovi biljaka, pripremljeni ili konzervirani u octu ili octenoj kiselini
- 2002Rajčice, pripremljene ili konzervirane na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini
- 2003Gljive i tartufi, pripremljeni ili konzervirani na drugi način, osim u octu ili octenoj kiselini
- 2004Ostalo povrće, pripremljeno ili konzervirano na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini, smrznuto, osim proizvoda iz tarifnog broja 2006
- 2005Ostalo povrće, pripremljeno ili konzervirano na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini, nesmrznuto, osim proizvoda iz tarifnog broja 2006
- 2006Povrće, voće, orašasti plodovi, kore od voća i ostali dijelovi biljaka, konzervirani šećerom (iscijeđeni, preliveni ili kandirani)
- 2007Džemovi, voćni želei, marmelade, pirei i paste od voća ili od orašastih plodova, dobiveni kuhanjem, neovisno sadrže li dodani šećer ili druga sladila ili ne
- 2008Voće, orašasti plodovi i ostali jestivi dijelovi biljaka, drukčije pripremljeni ili konzervirani, neovisno sadrže li dodani šećer ili druga sladila ili alkohol ili ne, nespomenuti niti uključeni na drugom mjestu
- 2009Voćni sokovi ili sokovi od orašastih plodova (uključujući mošt od grožđa i kokosovu vodu) i sokovi od povrća, nefermentirani i bez dodanog alkohola, neovisno sadrže li dodani šećer ili druga sladila ili ne
EU: mjesečni uvoz
Svjetska trgovina u 2024.
Vrijednost trgovine (USD) nema prijavljene trgovine < 10,2 mil. USD10,2 mil. USD+173,8 mil. USD+940,8 mil. USD+> 3,9 mlr. USD
Izvoz: 214
- Kina: 8,2 mlr. USD
- Nizozemska: 7 mlr. USD
- Italija: 6,1 mlr. USD
- Belgija: 6 mlr. USD
- Sjedinjene Američke Države: 6 mlr. USD
- Španjolska: 5 mlr. USD
- Njemačka: 3,9 mlr. USD
- Brazil: 3,8 mlr. USD
- Turska: 3,7 mlr. USD
- Kanada: 3,4 mlr. USD
- Meksiko: 2,8 mlr. USD
- Francuska: 2,7 mlr. USD
- Tajland: 2,7 mlr. USD
- Poljska: 2,4 mlr. USD
- Grčka: 1,9 mlr. USD
- Vijetnam: 1,8 mlr. USD
- Indija: 1,4 mlr. USD
- Austrija: 1,3 mlr. USD
- Egipat: 1,2 mlr. USD
- Argentina: 1,1 mlr. USD
- Južna Koreja: 940,8 mil. USD
- Južnoafrička Republika: 886,4 mil. USD
- Čile: 870 mil. USD
- Filipini: 823,7 mil. USD
- Mađarska: 777,4 mil. USD
- Portugal: 766,2 mil. USD
- Peru: 746,4 mil. USD
- Indonezija: 542,3 mil. USD
- Kostarika: 533 mil. USD
- Izrael: 529,1 mil. USD
- Ujedinjeno Kraljevstvo: 518,8 mil. USD
- Rusija: 410,2 mil. USD
- Saudijska Arabija: 396,7 mil. USD
- Maroko: 328,1 mil. USD
- Ukrajina: 321,1 mil. USD
- Irska: 314,2 mil. USD
- Ekvador: 309,7 mil. USD
- Češka: 262,3 mil. USD
- Danska: 252 mil. USD
- Novi Zeland: 247,4 mil. USD
- Malezija: 239,7 mil. USD
- Srbija: 230,9 mil. USD
- Bugarska: 224 mil. USD
- Švedska: 218,6 mil. USD
- Kolumbija: 217 mil. USD
- Gvatemala: 215,5 mil. USD
- Australija: 210,7 mil. USD
- Japan: 198,8 mil. USD
- Ujedinjeni Arapski Emirati: 186,6 mil. USD
- Šri Lanka: 186 mil. USD
- Tajvan: 182,4 mil. USD
- Iran: 180,4 mil. USD
- Kambodža: 173,8 mil. USD
- Honduras: 158,2 mil. USD
- Rumunjska: 141 mil. USD
- Moldavija: 135,6 mil. USD
- Dominikanska Republika: 134,4 mil. USD
- Kenija: 133,6 mil. USD
- Litva: 129,3 mil. USD
- Libanon: 110,7 mil. USD
Vrijednost trgovine (USD) nema prijavljene trgovine < 43,9 mil. USD43,9 mil. USD+225,7 mil. USD+735,8 mil. USD+> 2,9 mlr. USD
Uvoz: 224
- Sjedinjene Američke Države: 15 mlr. USD
- Njemačka: 7 mlr. USD
- Ujedinjeno Kraljevstvo: 5,3 mlr. USD
- Francuska: 5,3 mlr. USD
- Nizozemska: 4,6 mlr. USD
- Japan: 4,1 mlr. USD
- Kanada: 2,9 mlr. USD
- Kina: 2,4 mlr. USD
- Belgija: 2,4 mlr. USD
- Italija: 2,2 mlr. USD
- Španjolska: 1,9 mlr. USD
- Južna Koreja: 1,7 mlr. USD
- Poljska: 1,6 mlr. USD
- Saudijska Arabija: 1,5 mlr. USD
- Australija: 1,5 mlr. USD
- Austrija: 1,5 mlr. USD
- Meksiko: 1,4 mlr. USD
- Rusija: 1,1 mlr. USD
- Švedska: 990,9 mil. USD
- Irska: 849 mil. USD
- Brazil: 822,8 mil. USD
- Rumunjska: 751,1 mil. USD
- Ujedinjeni Arapski Emirati: 735,8 mil. USD
- Švicarska: 717,9 mil. USD
- Danska: 700,5 mil. USD
- Češka: 691,8 mil. USD
- Portugal: 658,4 mil. USD
- Filipini: 560,7 mil. USD
- Tajvan: 549,6 mil. USD
- Malezija: 545,5 mil. USD
- Izrael: 527,5 mil. USD
- Grčka: 499,6 mil. USD
- Kazahstan: 475 mil. USD
- Mađarska: 473,4 mil. USD
- Irak: 460,9 mil. USD
- PUP Hong Kong Kina: 450,8 mil. USD
- Finska: 445,1 mil. USD
- Čile: 444 mil. USD
- Tajland: 421,4 mil. USD
- Singapur: 396,7 mil. USD
- Južnoafrička Republika: 350,3 mil. USD
- Slovačka: 348,3 mil. USD
- Novi Zeland: 337,9 mil. USD
- Vijetnam: 336,8 mil. USD
- Indonezija: 335,2 mil. USD
- Norveška: 305,4 mil. USD
- Kuvajt: 304,4 mil. USD
- Gvatemala: 304 mil. USD
- Libija: 302,3 mil. USD
- Ukrajina: 286,2 mil. USD
- Hrvatska: 278,3 mil. USD
- Turska: 277,2 mil. USD
- Dominikanska Republika: 273,3 mil. USD
- Bugarska: 254,7 mil. USD
- Kolumbija: 231,1 mil. USD
- Srbija: 225,7 mil. USD
- Litva: 223,6 mil. USD
- Jemen: 218,3 mil. USD
- Kostarika: 218 mil. USD
- Slovenija: 208,1 mil. USD
Najveći izvoznici
| Mjesto | Država | Vrijednost | Udio |
|---|---|---|---|
| 1 | 8,2 mlr. USD | 9,2 % | |
| 2 | 7 mlr. USD | 7,9 % | |
| 3 | 6,1 mlr. USD | 6,8 % | |
| 4 | 6 mlr. USD | 6,8 % | |
| 5 | 6 mlr. USD | 6,7 % | |
| 6 | 5 mlr. USD | 5,6 % | |
| 7 | 3,9 mlr. USD | 4,3 % | |
| 8 | 3,8 mlr. USD | 4,3 % | |
| 9 | 3,7 mlr. USD | 4,2 % | |
| 10 | 3,4 mlr. USD | 3,8 % |
Najveći uvoznici
| Mjesto | Država | Vrijednost | Udio |
|---|---|---|---|
| 1 | 15 mlr. USD | 16,9 % | |
| 2 | 7 mlr. USD | 7,9 % | |
| 3 | 5,3 mlr. USD | 6 % | |
| 4 | 5,3 mlr. USD | 6 % | |
| 5 | 4,6 mlr. USD | 5,2 % | |
| 6 | 4,1 mlr. USD | 4,6 % | |
| 7 | 2,9 mlr. USD | 3,2 % | |
| 8 | 2,4 mlr. USD | 2,7 % | |
| 9 | 2,4 mlr. USD | 2,7 % | |
| 10 | 2,2 mlr. USD | 2,5 % |
Poglavlje 20 u Kombiniranoj nomenklaturi EU-a dijeli se na 307 tarifnih oznaka, a carina za treće zemlje kreće se od 0 % do 33,6 %. Bez carine su 4 tarifne oznake. Specifičnu ili mješovitu carinu ima 71 tarifna oznaka.
U turskoj carinskoj tarifi poglavlje 20 obuhvaća 386 tarifnih oznaka; zakonska stopa kreće se od 0 % do 135,9 % (prosječno 54,1 %). Bez carine su 2 tarifne oznake.
Poglavlje 20 u carinskoj tarifi SAD-a (HTS) dijeli se na 184 tarifne oznake, a opća carina kreće se od 0 % do 131,8 %. Bez carine je 14 tarifnih oznaka. Specifičnu ili mješovitu carinu ima 77 tarifnih oznaka.
Svjetska trgovina robe iz poglavlja 20 iznosila je 88,8 mlr. USD u 2024. To je 5,9 % više nego prethodne godine.
Najveći izvoznik: Kina, s udjelom od 9,2 %; drugo mjesto: Nizozemska.
Hrvatska je bila s izvozom od 99 mil. USD na 66. mjestu od ukupno 214 izvoznika.
Hrvatska je uvezla robu u vrijednosti od 278,3 mil. USD.
Napomene uz poglavlje
Napomene
1. Ovo poglavlje ne obuhvaća:
a) povrće, voće ili orašaste plodove, pripremljene ili konzervirane postupcima navedenim u poglavljima 7, 8 ili 11;
b) biljne masti i ulja (poglavlje 15);
c) prehrambene proizvode s više od 20 % masenog udjela kobasica, mesa, mesnih klaoničkih proizvoda, krvi, kukaca riba ili rakova, mekušaca ili ostalih vodenih beskralježnjaka, ili bilo koje njihove kombinacije (poglavlje 16);
d) pekarske proizvode i druge proizvode iz tarifnog broja 1905; ili
e) homogenizirane složene prehrambene proizvode iz tarifnog broja 2104.
2. Iz tarifnih se brojeva 2007 i 2008 isključuje voćne želee, voćne paste, bademe prevučene šećerom ili slično, u obliku šećernih konditorskih proizvoda (tarifni broj 1704) ili čokoladnih konditorskih proizvoda (tarifni broj 1806).
3. U tarifne se brojeve 2001, 2004 i 2005 razvrstava, ovisno o slučaju, samo one proizvode iz poglavlja 7 ili iz tarifnih brojeva 1105 ili 1106 (osim brašna, krupice i praha od proizvoda iz poglavlja 8) što su pripremljeni ili konzervirani drugim postupcima osim onih navedenih u napomeni 1(a).
4. Sok od rajčice, s masenim udjelom suhe tvari 7 % ili većim, razvrstava se u tarifni broj 2002.
5. U smislu tarifnog broja 2007, pod pojmom „dobiveni kuhanjem” podrazumijeva se dobivanje toplinskom obradom pri atmosferskom pritisku ili pri smanjenom pritisku, radi povećavanja viskoziteta proizvoda kroz smanjivanja sadržaja vode ili na drugi način.
6. U smislu tarifnog broja 2009, pod pojmom „sokovi, nefermentirani i bez dodanog alkohola” podrazumijeva se sokove s volumnim udjelom alkohola ne većim od 0,5 % (vidjeti napomenu 2 uz poglavlje 22).
Napomene za podbrojeve
1. U smislu podbroja 200510, pod pojmom „homogenizirano povrće” podrazumijeva se proizvode od fino homogeniziranog povrća, pripremljene u pakiranja za pojedinačnu prodaju kao hrana prikladna za dojenčad i malu djecu ili za dijetetske svrhe, u posudama neto-sadržaja ne većeg od 250 g. Radi primjene ove definicije ne uzima se u obzir male količine bilo kojih sastojaka koji su dodani proizvodu kao začini, za konzerviranje ili u druge svrhe. Ovi proizvodi mogu sadržavati male količine vidljivih komadića povrća. Podbroj 200510 ima prednost pred svim ostalim podbrojevi ma tarifnog broja 2005.
2. U smislu podbroja 200710, pod pojmom „homogenizirani proizvodi” podrazumijeva se proizvode od fino homogeniziranog voća, pripremljene u pakiranja za pojedinačnu prodaju kao hrana prikladna za dojenčad i malu djecu ili za dijetetske svrhe, u posudama neto-sadržaja ne većeg od 250 g. Radi primjene ove definicije ne uzima se u obzir male količine bilo kojih sastojaka dodanih koji su dodani proizvodu kao začini, za konzerviranje ili u druge svrhe. Ovi proizvodi mogu sadržavati male količine vidljivih komadića voća. Podbroj 200710 ima prednost pred svim ostalim podbrojevima tarifnog broja 2007.
3. U smislu podbrojeva 200912, 200921, 200931, 200941, 200961 i 200971, pod pojmom „stupnjevi brix-a” podrazumijeva se izravno očitane stupnjeve brix-a dobivene na brix hidrometru ili indeks refrakcije iskazan kao sadržaj saharoze u postocima dobiven na refraktometru, pri temperaturi 20 °C ili preračunato na 20 °C ako se očitanje vršilo na drugoj temperaturi.
Dodatne napomene
1. U smislu tarifnog broja 2001, povrće, voće, orašasti plodovi i ostali jestivi dijelovi biljaka, pripremljeni ili konzervirani u octu ili octenoj kiselini, moraju imati maseni udio slobodne hlapive kiseline 0,5 % ili veći, izražene kao octena kiselina. Dodatno, maseni udio soli u gljivama iz podbroja 20019050 ne smije biti veći od 2,5 %.
2.
a) Sadržaj različitih šećera izražen kao saharoza (sadržaj šećera) proizvoda koje se razvrstava u ovo poglavlje odgovara vrijednosti izmjerenoj na refraktometru (koji se upotrebljava u skladu s metodom propisanom u Prilogu Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 974/2014) pri temperaturi od 20 °C i pomnoženoj s jednim od sljedećih faktora:
0,93 za proizvode iz tarifnih podbrojeva 200820 do 200880, 200893, 200897 i 200899,
0,95 za proizvode iz drugih tarifnih brojeva.
Međutim, sadržaj različitih šećera izraženih kao saharoza (sadržaj šećera) proizvoda koje se razvrstava u ovo poglavlje:
proizvodi proizvedeni na bazi morskih algi i ostalih algi, pripremljeni ili konzervirani postupcima koji nisu navedeni u poglavlju 12.,
proizvodi proizvedeni na bazi manioke, indijske marante, kaćuna, čičoke, slatkog krumpira i sličnih korijena i gomolja s visokim sadržajem škroba ili inulina iz tarifnog broja 0714,
proizvodi proizvedeni na bazi lišća vinove loze,
odgovara vrijednosti koja proizlazi iz izračuna na temelju mjerenja dobivenih primjenom metode tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti (‚metoda HPLC’), upotrebom sljedeće formule:
S + (G + F) × 0,95;
gdje je:
‚S’ sadržaj saharoze određen metodom HPLC;
‚F’ sadržaj fruktoze određen metodom HPLC;
‚G’ sadržaj glukoze određen metodom HPLC.
b) Izraz „Brix vrijednost”, spomenut u podbrojevima iz tarifnog broja 2009, odgovara vrijednosti izmjerenoj na refraktometru (koji se upotrebljava u skladu s metodom propisanom u Prilogu Provedbenoj uredbi (EU) br. 974/2014) pri temperaturi od 20 °C.
3. Za proizvode iz podbrojeva 200820 do 200880, 200893, 200897 i 200899 smatrat će se da sadrže dodani šećer kada je maseni udio šećera u njima („sadržaj šećera”) veći od količina navedenih u nastavku, ovisno o vrsti voća ili jestivih dijelova biljaka:
ananas i grožđe: 13 %,
ostalo voće, uključujući mješavine voća i ostale jestive dijelove biljaka: 9 %.
4. U smislu podbrojeva 20083011 do 20083039, 20084011 do 20084039, 20085011 do 20085059, 20086011 do 20086039, 20087011 do 20087059, 20088011 do 20088039, 20089311 do 20089329, 20089712 do 20089738 i 20089911 do 20089940, pod sljedećim se pojmovima podrazumijeva:
„maseni udio stvarnog alkohola”: broj kilograma čistog alkohola što ga sadrži 100 kg proizvoda,
„mas. %”: simbol masenog udjela alkohola u postotku.
5. Sljedeće se primjenjuje na robu u stanju u kojem je podnesena:
a) količina dodanog šećera u proizvodima iz tarifnog broja 2009 odgovara „sadržaju šećera” umanjenom za iznose navedene u nastavku, ovisno o vrsti soka o kojem se radi:
sok od limuna ili od rajčice: 3,
sok od grožđa: 15,
ostali sokovi od voća ili povrća, uključujući mješavine sokova: 13.
b) voćni sokovi s dodanim šećerom, Brix vrijednosti ne veće od 67 i s masenim udjelom voćnog soka manjim od 50 % izgubili su svoju izvornu značajku voćnih sokova iz tarifnog broja 2009.
Točku (b) se ne primjenjuje na koncentrirane prirodne voćne sokove. Prema tome, koncentrirane prirodne voćne sokove se ne isključuje iz tarifnog broja 2009.
6. U smislu podbrojeva 20096951 i 20096971 pod pojmom „koncentrirani sok od grožđa (uključujući mošt od grožđa)” podrazumijeva se sok od grožđa (uključujući mošt od grožđa) kojem vrijednost izmjerena na refraktometru (koji se upotrebljava u skladu s metodom propisanom u Prilogu Provedbenoj uredbi (EU) br. 974/2014) pri temperaturi od 20 °C nije manja od 50,9 %.
7. U smislu podbrojeva 20019092, 20060035, 20060091, 20071091, 20079993, 20089703, 20089705, 20089712, 20089716, 20089732, 20089736, 20089751, 20089772, 20089776, 20089792, 20089794, 20089797, 20089924, 20089931, 20089936, 20089938, 20089948, 20089963, 20098934, 20098936, 20098973, 20098985, 20098988, 20098997, 20099092, 20099095 i 20099097, pod pojmom „tropsko voće” podrazumijeva se guava, mango, mangostin, papaja, tamarind, cashew jabuka, liči, kruhovac (jackfruit), sapodila šljiva, marakuja (pasiflora), karambola i pitaja.
8. U smislu podbrojeva 20019092, 20060035, 20060091, 20079993, 20081912, 20081992, 20089703, 20089705, 20089712, 20089716, 20089732, 20089736, 20089751, 20089772, 20089776, 20089792, 20089794 i 20089797, pod pojmom „tropski orašasti plodovi” podrazumijeva se kokosov orah, indijski oraščić, brazilski orah, areka (ili betel), kola i makadami orah.
9. Morske alge i ostale alge, pripremljene ili konzervirane postupcima osim onih koji su navedeni u poglavlju 12, kao što su kuhanje, pečenje, dodavanje začina ili šećera razvrstavaju se u poglavlje 20 kao proizvodi od ostalih dijelova biljaka. Morske alge i ostale alge, svježe, rashlađene, smrznute ili suhe, neovisno jesu li ili nisu mljevene, razvrstavaju se u tarifni broj 1212.
Pitanja i odgovori
Pod koji se tarifni broj razvrstava: proizvodi od povrća, voća, orašastih plodova ILI drugih dijelova…?
Ta se roba razvrstava u poglavlje 20 Harmoniziranog sustava, u odjeljku IV. Kombinirana nomenklatura EU-a tu oznaku dalje raščlanjuje na osam znamenaka.
Kolika je uvozna carina za poglavlje 20 u EU-u?
U Kombiniranoj nomenklaturi EU-a carina za treće zemlje za 307 tarifnih oznaka unutar poglavlja 20 kreće se od 0 % do 33,6 %. To je stopa za robu iz zemalja koje s EU-om nemaju povlašteni sporazum; povlaštene stope, antidampinške pristojbe i PDV nisu uključeni.
Kolika je carina za poglavlje 20 u SAD-u?
U carinskoj tarifi SAD-a (HTS) opća carina kreće se od 0 % do 131,8 %. Povlaštene stope i dodatne carine nisu uključene.
Koja država najviše izvozi ovu robu?
Kina, s izvozom od 8,2 mlr. USD u 2024. Udio u svjetskom izvozu: 9,2 %.
Na kojem je mjestu Hrvatska među izvoznicima ove robe?
U 2024. Hrvatska je s izvozom od 99 mil. USD na 66. mjestu od ukupno 214 izvoznika.